U izvješću Europskom javnom tužitelju šefica Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, Zlata Hrvoj-Šipek navela je kako je 1,13% stanovništva Republike Hrvatske bilo seksualno zlostavljano u vjerskim objektima.
Procjenjuje se kako je među građanima Republike Hrvatske starijima od 18 godina oko šest osoba na svakih tisuću, odnosno 0,6% stanovništva, pretrpjelo seksualno zlostavljanje od strane svećenika ili drugih članova Rimokatoličke crkve. Ovo je zaključak izvješća koje je ovaj petak prva osoba hrvatskog Državnog odvjetništva, Zlata Hrvoj-Šipek uputila svome europskom kolegi u Bruxelles.
Rad također izračunava kako je 1,13% stanovništva - više od jednog na svakih stotinu - pretrpjelo zlostavljanje u vjerskim okruženjima, odnosno vjerskim objektima. Ova zadnja statistika uključuje seksualne napade od ljudi koji su možda sekularni, ali kada su prijestupi počinjeni u područjima povezanim s crkvom, kao što su, na primjer, učitelji u katoličkim školama. Uzimajući u obzir postotke javnog pravobranitelja i službene podatke o broju stanovnika, to znači kako je apsolutna brojka u prvom slučaju oko 26.000 ljudi, a u drugom nevjerojatnih 47.000 ljudi.
Podaci dolaze iz istraživanja GAD3 koje je naručio pučka pravobraniteljica, Tena Šimonović-Einwalter koju je Hrvatski sabor u suradnji s Državnim odvjetništvom zadužio neka pripremi izvješće o seksualnom zlostavljanju koja su u Republici Hrvatskoj počinile vjerske zajednice s naglaskom na Rimokatoličku crkvu. Istraživanje se temelji na značajnom metodološkom i numeričkom uzorku opće populacije u Republici Hrvatskoj (8.013 ljudi), a koristi anonimizirane podatke koje je prikupila Jedinica za podršku žrtvama seksualnog zlostavljanja.
Izvješće, između ostalih zaključaka, utvrđuje kako 11,7% ispitanika tvrdi kako je pretrpjelo seksualno zlostavljanje kad je bilo mlađe od 18 godina; to jest, ekstrapolirana brojka od 160 000 osoba diljem Republike Hrvatske. Od toga 3,36% navodi kako se to zlostavljanje dogodilo u obiteljskoj sferi, odnosno 130 000 osoba.
S druge strane, istraživanje je pokazalo kako 72% ispitanika smatra kako je seksualno zlostavljanje djece „vrlo ozbiljan“ društveni problem, dok ga 24,4% smatra „prilično ozbiljnim“. Uz to, 84% ispitanika smatra kako s radi o prenapuhanom političkom problemu, a n stvarnom problemu. Međutim, većina ispitanika ipak smatra kako se ne poduzimaju odgovarajuće mjere za smanjenje problema. Na tiskovnoj konferenciji u Hrvatskom saboru, Šimonović-Einwalter je objasnila kako je ukupno 487 žrtava, 87% muškaraca, prijavilo seksualno zlostavljanje u Crkvi jedinici za brigu o žrtvama seksualnog zlostavljanja koje je osnovala institucija Pučkog pravobranitelja.
U izvješću se navodi kako je odgovor Katoličke crkve, barem službeno, „dugo vremena“ okarakteriziran „nijekanjem ili minimiziranjem problema“. S tim u vezi, kaže se kako su se neke žrtve morale suočiti ne samo s „negiranjem i prikrivanjem“, nego čak i s „pritiscima“ predstavnika vjerskih institucija, preko kojih su „okrivljene za pretrpljena zlostavljanja“. Nadalje, mnoge žrtve seksualnog zlostavljanja unutar crkvenih redova bile su opetovano zlostavljane od stran viših crkvenih instanci nakon prijavljivanja seksualnog zlostavljanja.
No, anketa ipak ocjenjuje kako su dobre prakse detektirane i u Crkvi te prepoznaje „institucionalnu hrabrost onih koji su odlučili preuzeti odgovornost koja odgovara instituciji“ za zloporabe koje su se dogodile. S druge strane, kritično je i to što su državnim tijelima nedostajale odgovarajuće procedure za sprječavanje, otkrivanje i reagiranje na radnje seksualnog zlostavljanja maloljetnika u katoličkim crkvenim školama u prošlosti.
Svećenici zlostavljaju više od vjeroučitelja
Kako s navodi u izvješću, najviše radnji seksualnog zlostavljanja proveli su vjeroučitelji koji rad u Crkvama te osnovnim i srednjim školama te mlađi svećenici u župnom stanu ili u samim crkvenim prostorijama. Zločin seksualnog zlostavljanja u većoj mjeri su počinili mladi svećenici (50% slučajeva), čak dvostruko više od vjeroučitelja (25% slučajeva). Biskupi, nadbiskupi izvršili su istu količinu seksualnog zlostavljanja maloljetnika (po 12,5% svaki) ali tek nakon prijave zlostavljanja biskupiji, odnosno nadbiskupiji.
Ako gledamo teritorijalnu podjelu seksualnog zlostavljanja maloljetnika od stran crkvenih dužnosnika, najviše činova seksualnog zlostavljanja počinjeno je u Splitsko-makarskoj metropoliji, točnije u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji, pa onda u Zadarskoj slobodnoj nadbiskupiji. Slijedi Dubrovačka biskupija, Šibenska biskupija, pa Hvarska biskupija.
Izvješće predlaže dvadeset konkretnih preporuka. Među njima je i održavanje javnog čina odavanja priznanja i simbolične odštete žrtvama za dugotrajno zanemarivanje i nerad, posebice između 1990. i 2020. godine, kao i stvaranje državnog fonda za isplatu odštete žrtvama. Spominje se i usvajanje posebnog kaznenog zakona koji će vrijediti za crkvene velikodostojnike, a koji će po počinjenim djelima i kaznama te sudskim postupkom biti izjednačen s civilnim Kaznenim zakonom.
Hrvatska biskupska konferencija saziva izvanrednu skupštinu
Također, Hrvatska biskupska konferencija sazvala je izvanrednu skupštinu za sljedeći ponedjeljak, 13. studenog, kako bi se analiziralo izvješće pučke pravobraniteljice. Bit će to susret na kojem biskupi mogu sudjelovati osobno ili putem interneta. Susret će biti usredotočen na seksualno zlostavljanje od strane članova Rimokatoličke crkve, a na dnevnom redu bit će samo dvije točke. Prvo pitanje o kojem će se raspravljati bit će studija i ocjena izvješća koje su Državna odvjetnica i Pučka pravobraniteljica poslale u Bruxelles te kojeg su prošlog petka predstavile Hrvatskom saboru. Drugo, proučit će se zahtjev odvjetnika iz Hanžeković grupe za produljenje roka za dostavu revizije koja se provodi u ime Hrvatske biskupske konferencije.
Commenti