Piše: Jelena Rogoz (CCO – Split)
Da su sutra izbori, samo bi šest političkih stranaka prešlo izborni prag, govori veliko istraživanje popularnosti političkih opcija koje je agencija CCO provela od 1. do 25. ožujka na 26 000 ispitanika.
Prema ovom istraživanju, Na prvom mjestu bio bi HDZ koji bi osvojio 25,7% glasova. Drugi bi bio SDP s partnerima s osvojenih 23,6%, treći Socijaldemokrati s 11%, četvrti Možemo s 9%, peti Domovinski pokret sa 5,7% i šesti Most s 5,1%.
Prvih šest stranaka
Podjela mjesta od prvog do trećeg zvuči ovako: Broj jedan – HDZ 25,7%, broj dva – SDP, za koji se ne pamti kad je zadnji put bio iznad 20% podrške, a ožujak završava na 23,6%. Broj tri – Socijaldemokrati s točno 11% anketne potpore birača.
Devetnaest dana prije izbora, prag prelaze još samo tri stranke. I to jedna s kvazi lijevog, bolje reći militantnog, političkog spektra. To je stranka Možemo koja osvaja 9%, peti je – Domovinski pokret sa 5,7 % i šesti – Most – 5,1 posto.
Od 0,2 do 1,3% podrške
Slijedi podugačak niz od 15ak, dosad mahom parlamentarnih stranaka koje sve zajedno u zbroju osvajaju svega 12,3% glasova.
To su, redom: stranka dosadašnje zastupnice Karoline Vidović Krišto (OiP – 1,3%), stranka Centar bračnog para Puljak (1,2%), dosad vladajući HNS (1,2%), IDS (1,1%), Fokus (1,1%), Beljakov HSS (1,1%), HSU (1,1%) i zadnja u skupini koja se “vrti” oko jedan posto je Radnička fronta (1,0%).
Niz stranaka koje ne dosežu niti jedan posto potpore otvaraju Hrvatska konzervativna stranka (0,8%), a nastavljaju izjednačeni Suverenisti (0,5%), HSLS (0,5%) i Republika (0,5%). Iza njih su AP-Akcija za promjene (0,4%) i Ključ Hrvatske (0,3%), a ovu – ne baš prestižnu listu – zaključuje Zekanovićev HDS (0,2%).
Prema ovom istraživanju prodalmatinske opcije DDF i Dalmatinski klub dobile bi po oko 3% podrške birača i bile bi 7. i 8. politička opcija na izborima. No, kako se nekandidiraju na izborima suvišno je pričati o njima.
SDP osvojio neodlučne
Iz ovih rezultata, jasno je tko je, a i zbog čega dobitnik mjeseca. Kako preciznije izgledaju rast i pad popularnosti u proteklih mjesec dana?
Najveći pad zabilježen je kod neodlučnih birača. Ali taj pad u konačnici je pozitivan pad. Prije samo mjesec dana neodlučnih je bilo više od 17,5% bilo je anketno neodlučnih birača, a danas ih je 13%. Dakle, broj je neodlučnih manji za 4,5 postotna boda.
Za približno isto toliko narastao je rejting SDP-a (+4,33%). To je najveći mjesečni rast među pet najbolje rangiranih stranka koje prelaze izborni prag i ujedno rast koji izlazi iz okvira statističke pogreške ove ankete.
U plusu su i HDZ i Možemo
Sljedeći po rastu je HDZ koji je narastao za 2,5 postotna boda. Također u plusu, ali znatno manjem je i Možemo. Oni su rasli za 0,88 postotnih bodova.
Ekstremno desna strana političkog spektra anketa pokazuje pad. Mostu je pao najviše i to za jedan i pol postotni bod. U proteklih mjesec dana pao je i Domovinski pokret, ali upola manje od Mosta.
Prvi put u ovom istraživanju ispitanicima je ponuđeno izjašnjavanje o predizbornim savezima koji su, što službeno, što neslužbeno već najavljeni. Zanimalo nas je kako te potencijalne koalicije prolaze kod birača? S obzirom na to kako je kratko vrijeme u kojem se provodila anketa politički najturbulentnije vrijeme možda i desetljeća, nužno je naglasiti kako su testirali koalicije koje su trenutačno samo na razini najave.
Dakle, niti jedna još nije postala službena stavljanjem potpisa partnera na predizborni sporazum. Istodobno, pojedini savezi iako su i najavljeni u međuvremenu su se raspadali.
Kako stoje koalicije?
Konkretno, anketa se provodila i u vrijeme dok su Radnička Fronta i Fokus još slovili kao dio SDP-ove koalicije, ali su obuhvaćeni i dani kad su to prestali biti.
U takvoj situaciji i uvjetima HDZ bi sa svojim dosadašnjim partnerima bio relativni pobjednik izbora. Osvojili bi 29,1% glasova. 3,9 postotnih poena slabiji je SDP-ov predizborni savez „Rijeke pravde“, neovisno o broju stranaka koje će ga u konačnici činiti i u ovom trenutku bi dobili 25,2%.
Socijaldemokrati koji će, očito izići samostalno na izbore zaustavili bi se na 11% podrške građana, a Možemo! Koji također uglavnom samostalno izlazi na izbore, a tu i tamo sa SDP-om točkasto može računati na 7,7% glasova.
Domovinski pokret sam ima isto kao i Most u koaliciji s Hrvatskim suverenistima – 6% posto.
Što kada bi RH imala većinski izborni sustav?
Kada bi RH imala većinski izborni sustav, tada bi RH bila podijeljena na 140 izbornih jedinica i samo bi pobjednik izborne jedinice išao u Sabor.
U ovom slučaju, također bi mali broj stranaka našao svoje mjesto u parlamentu. Bilo bi ih isto tako šest, no s tom razlikom što bi stranka Možemo ispala iz igre, a ušao bi IDS.
Dakle, u slučaju kada bi RH imala većinski sustav pobijedio bi SDP s osvojena 41% okruga (58 okruga), drugi bi bio HDZ s osvojenih 27%, odnosno 38 okruga. Treći bi bio IDS s osvojenih 10% ili 14 okruga. Na četvrtom mjestu našli bi se Socijaldemokrati s osvojenih 9%, odnosno 13 izbornih okruga. Peti bi bio Domovinski pokret s osvojenih 7% ili 10 okruga, a Most bi bio 6 s osvojenih 5%, odnosno 7 izbornih okruga.
No, što će se zbilja događati u srijedu 17. travnja tek trebamo vidjeti, a logično je kako će svatko navijati za svoga favorita i htjeti da upravo on odnese pobjedu na izborima.
Comments