Autonomija objavljuje najveću anketu rejtinga političkih stranaka, političara, institucija i drugih političkih parametara bitnih za Dalmaciju. Anketa je provedena od 3. siječnja do 13. siječnja 2021. nad 9000 ispitanika u Dalmaciji.
Iz novog istraživanja jasno se iščitavaju neki trendovi, no vladajuća stranka i dalje je prvi izbor građana. Da su sutra izbori, HDZ bi biralo 25,5% ispitanika što je blagi rast u odnosu na prosinac kada im je rejting pao osmi mjesec za redom. Istovremeno SDP s novim vodstvom nastavlja rasti; u prosincu su bili na 21,5%, a sada na 23,1%. Ostale opcije su znatno udaljenije, no treće mjesto i dalje drži dobio je Radnička Fronta s 8,7%.
Most je na četvrtom mjestu sa 7,9% podrške koji bilježi rast rejtinga kao i Domovinski pokret koj bilježi 6,4%. HSS se popeo za jedno mjesto i sada ima točno 5% podrške birača. IDS ima začuđujuće veliku podršku u Dalmaciji, a ona iznosi 4,5%.
Objedinjenu Stranku s imenom i prezimenom i Pametno kao CENTAR biralo bi 1,4% ispitanika. HNS bi ostao na 1%, Živi zid i dalje ima 0,7% podrške, a nisu se mijenjali ni Možemo (0,6%), Glas (0,5%), Hrast (0,4%) i HS (0,3).
Najveći pad ostvarila je Inicijativa DDF koja je s 5,0% podrške pala na 0,2%. Ovaj pad najvjerojatnije je uzrokovan neaktivnošću najistuaknutijim članova inicijative i njihovih vanjskih suradnika zadnjih cca mjesec dana.
NAJPOZITIVNIJI POLITIČARI
Najpozitivniji političar, uz rast osobnog rejtinga, i u prosincu je predsjednik Zoran Milanovć – u takvom ga svjetlu vidi više od petine građana 22,5%. Da je to premijer Plenković misli 18,5% ispitanika, nešto manje nego u prosincu. Daleko od vodećeg dvojca, ali ipak na trećoj poziciji je i dalje katarina Peović s 4,5% podrške, a novi predsjednik SDP-a Peđa Grbin je na četvrtom mjestu s 3,0%.
Sličan rezultat, imaju i: Tomislav Tomašević (2,9%), Vili Beroš (2,8%) i Zdravko Marić (2,7%).
Slijede: Božo Petrov (2,0%) Miroslav Škoro (1,6%), pa Nino Raspudić (1,0%). Pozitivan doživljaj ostalih političara je još niži, a Nitko je i dalje čest izbor među građanima (16,6%, u ukupnom skoru 37% građana).
NAJNEGATIVNIJI POLITIČARI
Marijana Puljak je najnegativnija političarka. Tako ju je ocijenilo 24% dalmatinskih birača, a slijedi je njena kolegica Dalija Orešković s 23%. Na trećem mjestu je Tomislav Tomašević kojeg nepodnosi 22% ispitanika u Dalmaciji. Andrej Plenković je opet četvrti kao najnegativniji političar (13,4%). A na petom mjestu je predsjednik Milanović (5,7%), no smanjio je negativni doživljaj za više od četiri postotna boda u odnosu na prošli mjesec.
Negativni je doživljaj udvostručio Miroslav Škoro (3,0%). Slijede Gordan Jandroković (2,6%) i Božo Petrov (2,2%). Među top deset negativaca su i Tomislav Ćorić (1,8%), ali i Vili Beroš (1,3%) te Raspudić s 1%.
RAD VLADE I PREDSJEDNIKA MILANOVIĆA
Da je stanje lošije sada nego prije mjesec dana smatra gotovo 60% ispitanika, da je stanje bolje misli 11% ispitanika, a da je stanje nepromijenjeno misli 19,55 birača od Raba do Vitaljine.
Stanovnici Dalmaciji Vladi RH najviše zamjeraju korupciju koja je rak-rana Dalmacije zadnjih 30 godina. Da je korupcija najveći problem misli nešto više od 45% ispitanika. Slijede: nekopetencija članova Vlade, ali i lokalnih institucija (31%), negativan odnos prema Dalmaciji (7%), klijentelizam (5%) i nepotizam (4,5%)
Da je smijer Vlade u kojem vodi Dalmaciju loš misli nešto više od 65% ispitanika, da je dobar nekih 26%, a neodlučnih je 9%
50,5% ispitanika u Dalmaciji smatra da predsjednik Milanović dobro radi svoj posao. Da je njegov rad loš misli 34% anketiranih dalmatinskih birača, a njih 9,5% ne zna što bi mislilo o radu predsjednika Republike Hrvatske.
OCJENA RADA INSTITUCIJA
Punoljetni stanovnici Dalmacije dali su svoje mišljenje i o radu institucija. Najpozitivnije su ocijenili rad Ureda predsjednika RH i dali joj ocjenu 2,9. Slijede školstvo s ocjenom 2,4 i policija s ocjenom ,2,2.
Najnegativnije institucije po mišljenju dalmatinskih birača su: zdravstvo (ocjena: 1,49, zatim pravosuđe i Vlada s ocjenom 1,2, te sabor i javna te lokalna samouprava s ocjenama 1,1, odnosno 0,95
TERITORIJALNO-ADMINISTRATIVNI USTROJ
Najveći broj građana Dalmacije smatra da je trenutni teritorijalno-administrativni ustroj loš. Tako se izjasnilo čak 92,5% anketiranih stanovnika Dalmacije s pravom glasa. Da je ovakav ustroj dobar misli 4% ispitanika, a onih koji ne znaju ili nisu htjeli dati svoje mišljenje iznosi 3,5%
56,5% ispitanih Dalmatinaca s pravom glasa smatra da bi se republika Hrvatska trebala ustrojiti kao zajednica 5 autonomnih regija s granicama iz 1921. godine (ne zadirući u teritorijalni integritet drugih držva). Za ostanak županija izjasnilo se 4,5%, dok za otcjepljenje Dalmacije od Republike Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine i stvaranje nove države na Balkanu tipuje 3,6%. 35,4% stanovnika Dalmacije nije se željelo izjasniti po ovom pitanju ili nemaju mišljenje o tome,
Kada su komunalne općine u pitanju 89,5% ispitanih punoljetnih građana Dalmacije smatra da se trebaju vratiti komunalne općine po uzoru na one iz razdoblja između 1974. i 1993. Samo 5% ispitanika smatra da je postojeći model lokalne samouprave nižeg ranga dobar te su za ostanak ovakvog modela. 3,5% bi odabrali talijanski model s provincijama i sitnim općinama, dok 2 posto ne zna ili se ne želi izjasniti.
U anketi je sudjelovalo 9.000 osoba u dobi između 18 i 68 godina života. Njih 51% bile su žene, a 49% muškarci. 40% anketiranih imaju završenu srednju školu, 22% višu školu, 15% fakultet, 10% postdiplomski studij, a 13% imaju završenu samo osnovnu školu.
50% ispitanika je iz velikih gradova, od toga iz: Splita 52% ispitanika; 23% iz Zadra, 13% iz Šibenika, a 12% iz Dubrovnika. 25% ispitanika je iz unutrašnjosti Dalmacije, dok je isto toliko stanovnika dalmatinskih otoka.
Comments