Piše: Sondra Zebić
Vanjska suradnica prodalmatinske inicijative Dalmatinski demokratski forum (DDF), Leonarda Bilišev ocijenila je jučer na skupu o mogućoj neovisnosti Californije kako široka autonomija doprinosi smanjenju snaga pokreta odcjepljenja.
Bilišev je u svome govoru na marginama skupa “California: jučer, danas, prekosutra” podsjetila na rezultate škotskog referenduma o neovisnosti iz 2014., gdje je „uz veliki odaziv birača pobijedila autonomija nasuprot odcjepljenju“ i izrazila nezadovoljstvo zbog toga što su Škotlanđani rekli „ne“ odcjepljenju, kao što su isto uradili stanovnici pokrajine Québéc, glasajući za ostanak unutar Kanade.
„I tada je pobijedila autonomija nasuprot tendencija za formiranje vlastite nacionalne države. Više puta je dokazana teza kako široka autonomija, formirana na osnovu suglasnosti po cijeni kompromisa neće ojačati, već će isprazniti i smanjiti separatističke trendove“, rekla je Bilišev na marginama skupa „California: jučer, danas, prekosutra” koji se od 16. do 22. rujna održao u San Franciscu.
Bilišev je rekla kako se građani Californije koji se zalažu za disoluciju SAD-a trebaju zapitati je li im zbilja potrebno odcjepljenje i koliko dobivaju odlaskom iz američke federacije.
Prema njoj, Californija je već neovisna država koja ima sve što jednoj državi treba: vlastiti Ustav, neovisno sudstvo, zakonodavstvo, izvršnu vlast i guvernera, uređena je demokracija s 58 okruga, glavnim gradom, razvijenom ekonomijom i šansama jednakima za sve. U Californiji vladaju svih zakoni predstavničke demokracije od vladavine prava preko pravne države do samostalnog odlučivanja. Stoga bi odcjepljenjem mogla mnogo više izgubiti, nego dobiti.
Bilišev shvaća kako uplaćivanje u zajedničku federalnu blagajnu, u kojoj, prema nekim podacima, California sudjeluje s najvišim udjelom, jedan od razloga ljutnje Kalifornijaca na D.C., ali je istovremeno to njezina dobit. Rekla je kako se dvije vlade, ona državna i ona federalna možda mogu dogovoriti oko smanjenja stope koju California uplaćuje u zajedničku blagajnu ili na neki drugi način promijeniti to stanje.
Postavila je pitanje jesu li razmislili kakva bi bila sudbina Republike Kosovo, da je srpsko državni rukovodstvo otišlo na pregovore s predstavnicima kosovskih Albanaca o ustavnom položaju pokrajine i o predaji vlasti kosovskim Albancima. Bez obzira na bezočni teror kojeg su Kosovari trpjeli od srpske okupacije Kosova 1912. do odcjepljenja 2008. i bez obzira na rat koji se vodio između 1996. i 1999., Bilišev misli kako bi Kosovo ostalo u sastavu Republike Srbije da je politika srpskih vlasti bila drugačija.
Dalmacija zakinuta za milijarde eura
Vanjska suradnica prodalmatinske inicijative DDF, Leonarda Bilišev je na skupu u „California: jučer, danas, prekosutra” spomenula realne probleme Dalmacije. Tom prigodom je ocijenila kako je potpuno jasno kako i ove godine nema ništa od izmjena i dopuna Ustava Republike Hrvatske kojim bi se ova država regionalizirala i decentralizirala ne samo teritorijalno i administrativno već I fiskalno, tako da regijama ostane gro sredstava koje zarađuju.
Bilišev je tijekom panel rasprave koja se održala na marginama skupa o sudbini Californije rekla kako ni ove godine nisu izvršeni namjenski kapitalni transferi iz Državnog proračuna Republike Hrvatske prema Dalmaciji, jer ne postoje čak ni kao posebno planirana stavka, iako Dalmacija uplaćuje čak 65% svih sredstava koja se sliju u proračun.
„Pa se tako ne možemo nadati kako će ih i u budućnosti biti, što je praksa još od izmjena i dopuna Ustava u ljeto 1990. godine pa sve do danas“, rekla je Bilišev te nadodala kako California može biti sretna što može raspolagati vlastitim sredstvima i dijeliti dio zajedničkog federalnog proračuna.
Naglasila je kako je od 1990. do kraja 2023. Dalmacija na ovaj način zakinuta više od 351,5 milijardu dolara, ne računajući izvanproračunske transfere za Slavoniju koji u istom razdoblju iznose dodatnih 119 milijardi dolara.
„Ovakav odnos državne vlasti prema Dalmaciji, ma tko bio na njezinom čelu, pod hitno se mora promijeniti, a to se može postići samo donošenjem novog, modernog Ustava Republike Hrvatske”, naglasila je Bilišev.
Za kraj je dodala kako bi taj novi, moderan Ustav trebao tretirati Dalmaciju na način na koji ona to i zaslužuje, a ne kao unutrašnju koloniju koja služi za financiranje koruptivnih radnji stanke na vlasti.
Comentários