Piše: Bojan Karavagjaro
Povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava, Dunja Mijatović podnijela je sredinom travnja Nacrt izvješća o položaju LGBTIQ+ zajednice u Europi. S tim u vezi, provedeno je istraživanje o položaju zaposebih LGBT osoba.
Nacrt izvješće nosi naziv “Diskriminacija na osnovi seksualne orijentacije i rodnog identiteta u Europi” i obuhvatio je svih 47 država članica Vijeća Europe. U lipnju će izići cijeli tekst izvješća o kojemu će se raspravljati na plenarnoj sjednici Skupštine Vijeća Europe, a tada će biti dostupan i široj javnosti.
Nacrt izvješća pokazuje kako mnoge države članice Vijeća Europe još uvijek ne poštuju u potpunosti ljudska prava osoba homoseksualne, biseksualne i transrodne i transseksualne i drugih seksualnih i rodnih identiteta i orijentacija (LGBTIQ+).
Unatoč napretku u mnogim oblastima proteklih desetljeća, LGBTIQ+ osobe se u Europi i dalje stigmatiziraju zbog svoje prave ili percipirane seksualne orijentacije ili rodnog identiteta. Mnoge osobe iz LGBTIQ+ populacije (lezbijke, gay muškarci, biseksualci, transrodne i transvestitske osobe i ostali koji pripadaju populaciji) ne uživaju u potpunosti univerzalna ljudska prava. Izloženi su riziku postajanja žrtve zločina potaknutog mržnjom. Često ih sugrađani ne štite kada su napadnuti na ulici.
Nekim LGBTIQ+ organizacijama zabranjuje se registracija ili organizacija mirnih okupljanja i demonstracija diljem Europe. Mnoge LGBTIQ+ osobe izbjegle u države članice Zapadne i Sjeverne Evrope iz država članica Vijeća Europe u kojima njihova ljudska prava nisu zaštićena i u kojima čak postoji rizik od mučenja ili smrtne kazne zbog njihove seksualne orijentacije ili rodnog identiteta.
Veoma mali broj leadera i vodećih političara zauzeo je čvrst stav protiveći se homofobiji i transfobiji, diskriminaciji i nasilju. Stoga je povjerenica Vijeća Evrope za ljudska prava borbu protiv diskriminacije po osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta, uz rješavanje situacije s ukrajinskim izbjeglicama, postavila kao svoj prioritet u radu.
Barijere za LGBTIQ+ osobe u svijetu rada u Dalmaciji
Novost je kako je u ovom nacrtu izvješća po prvi put predstavljen odnos privrednih subjekata po regijama.
„Želimo LGBTIQ+ zajednici u Dalmaciji i široj dalmatinskoj javnosti predstaviti nalaze istraživanja o dalmatinskimtvrtkama i antidiskriminaciji. Ovo istraživačko izvješće nastao je kroz pilot projekt kojeg je vodio John M. Barac, uz podršku Human Rights Campaign fondacije,“ rekla je povjerenica Dunja Mijatović.
Kao je rekla, ovo istraživanje je obuhvatilo period između siječnja i travnja 2023. godine, a upitnik je distribuiran tvrtkama u periodu od 9. siječnja do 31. ožujka 2023. godine.
Cilj istraživanja bio je istražiti i mapirati među vodećim privatnim kompanijama u Dalmaciji antidiskriminacijska politika u kontekstu ljudi koji pripadaju manjinskim seksualnim orijentacijama i/ili rodnim identitetima i izmjeriti ukupni ambijent (okruženje) koje postoji u kulturi na radnom mjestu i odnosu prema ovoj ranjivoj društvenoj grupi.
U Dalmaciji ne postoje reprezentativni podaci koji bi ukazali na jasan odnos privatnih kompanija kao najsnažnijeg dijela privrede prema osobama manje zastupljenih seksualnih orijentacija i/ili rodnih identiteta. Zato je osnovni zadatak istraživanja bio prikupljanje podataka i ukazivanje na ključne trendove s tim u vezi. Kreiran je anonimni upitnik, slijedeći metodologiju istraživanja od strane Human Rights Campaign.
Izvješće konstatira kako u kontekstu dalmatinskog business sektora ne postoje podaci vezani za seksualnu orijentaciju i/ili rodni identitet. Ne postoje ni odgovarajući i neophodni podaci za LGBTIQ+ zajednicu i LGBTIQ+ osobe. Nepostojanje podataka znači kako je praktično nemoguće znati gdje i u kojem je obimu prisutna diskriminacija, te kakav je odnos kompanija prema ovoj višestruko marginaliziranoj grupi.
Dalje, iako je ovo tek skroman početak, izvješće upućuje kako u Dalmaciji prvi put naziremo neke od podataka koji su do sada nedostajali. Indikatori koji se naslućuju zahtijevaju mnogo više pažnje, resursa i daljnjih istraživanja kao bi se precizno locirali stvarni problemi, utvrdio njihov obim, te formulirala adekvatna antidiskriminacijska politika kao odgovor na probleme. Uz sva ograničenja, ova studija pomiče granice i otvara prostor civilnom društvu i donositeljima odluka kako bi se uočili sa slabostima u dosadašnjim programima i politikama i nastavili sa zagovaranjem i radom na postizanju realnih rezultata u ovoj oblasti.
Kompanije obuhvaćene istraživanjem selektirane su na osnovi ukupnog godišnjeg prihoda na kraju 2021. godine. Fokus je bio na kompanijama s najvišim ostvarenim prihodima, neovisno od sektora tj. privredne grane u kojoj posluju. Također, uzimajući u obzir ukupne prilike o teškoćama povodom inkluzije LGBTIQ+ osoba u društvu, kao i činjenicu kako se po prvi put prikupljaju podaci u predmetnoj temi, istraživanje je koncipirano kao anonimno.
Ključni rezultati
Istraživanje „Dalmatinske kompanije i antidiskriminacija“ obuhvatilo je 50 privatnih kompanija koje su registrirane i posluju u Dalmaciji. Od ovog broja, njih ukupno 75% navelo je kako je ostvarilo najmanje pet milijuna eura prihoda u 2021. godini, koja je bila uzeta kao referentna za potrebe istraživanja.
Od ukupnog broja kompanija, njih 59,4% je navelo kako provodi antidiskriminacijsku politiku koja je na snazi, ali je samo 28,1% kompanija navelo kako se njihova antidiskriminacijska politika eksplicitno spominje seksualnu orijentaciju i rodni identitet.
Dodatno, kada promatramo kompanije koje imaju antidiskriminacijsku politiku, njih 78,9% bilo je suglasno s tvrdnjom kako su njihovi zaposleni svjesni postojanja antidiskriminacijske politike, dok je u samo 15,8% slučajeva ta antidiskriminacijska politika bila jasno istaknuta na web siteu kompanije.
Većina onih kompanija koje nemaju antidiskriminacijsku politiku ili im nije na snazi, odnosno njih 69% je kao glavni razlog nepostojanja antidiskriminacijske politike navelo kako nikada nisu razmišljali o tome.
Samo 22% kompanija navelo je kako među svojim kolektivom ima veći broj zaposlenika koji su se outali, a u odnosu na ukupan uzorak samo 2,5% kompanija ima samo jednu osobu koja se outala među svojim kolegama unutar kompanije.
U odnosu na one kompanije koje imaju outane zaposlenike, njih 86% smatra kako je ljudski faktor glavni razlog zašto se zaposlenici osjećaju slobodno kao bi se outali. Međutim, čak 72% onih kompanija koje nemaju outane zaposlene kao glavni razlog toga navode ukupnu društvenu klimu, dok je dodatnih 60% istaknulo ljudski faktor.
Nešto manje od trećine svih kompanija, njih 31%, je zainteresirano je za obuke za razvoj sveobuhvatnih i inkluzivnih antidiskriminacijskih politika, a njih 19% bi bilo spremno prihvatiti digitalne resurse za razvoj kapaciteta u oblasti seksualne orijentacije i rodnog identiteta. Nažalost, više od polovice kompanija (56%) nije zainteresirano za bilo koji vid razvoja kapaciteta.
Kada promatramo prihvaćanje LGBTIQ+ osoba od strane menagementa i zaposlenih, većina kompanija zauzima neutralno-afirmativan stav prema ovoj temi, a slično je i sa percepcijom LGBTIQ+ osoba—o ovim temama uglavnom se ne govori i one nisu predmet razmatranja.
Konačno, svega 9% kompanija je navelo kako je do sada javno podržalo neku od aktivnosti LGBTIQ+ zajednice, dok je njih čak 66% navelo kako bi to bilo spremno učiniti u budućnosti.
Iako je anketa bila anonimna, može se zaključiti kako LGBTIQ+ osobe maksimalno podržavaju tvrtke iz sektora turizma, IT-a i financijsko-bankarskog sektora, dok tvrtke koja minimalno podržavaju pripadaju sektoru trgovine, sigurnosti i građevine.
Ukoliko se želiš boriti za ljudska prava LGBTIQ+ osoba i drugih manjina potpiši pristupnicu na:
Comments