Piše: Sondra Zebić / Karlo Morosin
Vlada Republike Hrvatske nema razloga biti ponosna na index slobode medija u Republike Hrvatske. Republika Hrvatska se nalazi na 42. mjestu prema indexu slobode medija.
Od ove neo-klero-nacističke prićije bolji je čak Istočni Timor koji se našao na 10. mj., Samoa - 19., Namibia - 22., Costa Rica - 23., Moldova - 28., Trinidad i Tobago - 30., Jamajka - 32., Zelenortska Republika - 33., Seychelli - 34.
Najbolje rangirana država je Norveška, a u TOP 10 našle su se još: Irska, Danska, Švedska, Finska, Nizozemska, Litva, Estonija, Portugal i već spomenuti istočni Timor.
Od velikih država i bitnih država na ljestvici indexa sloboda medija Kanada je zauzela najvišu poziciju. ova se država našla na 15. mj. SLijede: Njemačka 21., Francuska - 24., Ujedinjeno Kraljevstvo - 26., Australija - 27., Italija - 41., a Sjedinjene Američke Države našle su se na 45., mjestu.
Od država koje su nastale raspadom Jugoslavije najvišu poziciju ostvarila je Sjeverna Makedonija i nalazi se na 38. mj. Samo jedno mjesto niže zauzela je Crna Gora, dok je Republika Hrvatska na 42. mjestu. Slovenija je na 50. Kosovo na 56., Bosna i Hercegovina je 64., a Republika Srbija 91.
Ratom opustošena Ukrajina našla se na 79. mjestu, a Rusija na 164. mjestu. Vlada Republike Hrvatske nema razloga biti ponosna na index slobode medija.
Republika Hrvatska se nalazi na 42. mjestu prema indexu slobode medija. Od ove neo-klero-nacističke prićije bolji je čak Istočni Timor koji se našao na 10. mj., Samoa - 19., Namibija - 22., Costa Rica - 23., Moldova - 28., Trinidad i Tobago - 30., Jamajka - 32., Zelenortska Republika - 33., Seychelli - 34.
Najbolje rangirana država je Norveška, a u TOP 10 našle su se još: Irska, Danska, Švedska, Finska, Nizozemska, Litva, Estonija, Portugal i već spomenuti istočni Timor.
Od velikih država i bitnih država na ljestvici indexa sloboda medija Kanada je zauzela najvišu poziciju. ova se država našla na 15. mj. Slijede: Njemačka 21., Francuska - 24., Ujedinjeno Kraljevstvo - 26., Australija - 27., Italija - 41., a Sjedinjene Američke Države našle su se na 45., mjestu.
Od država koje su nastale raspadom Jugoslavije najvišu poziciju ostvarila je Sjeverna Makedonija i nalazi se na 38. mj. Samo jedno mjesto niže zauzela je Crna Gora, dok je Republika Hrvatska na 42. mjestu. Slovenija je na 50. Kosvo na 56., Bosna i Hercegovina je 64., a Republika Srbija 91.
ratom opustošena Ukrajina našla se na 79. mjestu, a Rusija na 164. mjestu.
Izvješće UNDN-a
Udruga neovisnih dalmatinskih novinara (UNDN), Neovisni sindikat kulture Dalmacije, umjetnosti i medija pozivaju sve novinare i novinarke i medije kako na Svjetski dan slobode medija i dan poslije od 3. svibnja u podne do 4. svibnja u podne isključit će ton, zamračit će ekrane i šutke se pridružiti međunarodnoj simboličnoj akciji 24 sata za slobodu neovisnih i regionalnih medija kako bi nadležne i najširu javnost još jednom upozorili na posljedice kontinuiranog ugrožavanja medijskih sloboda već vidljive u svim sferama, od političkog sustava do prava i sloboda svih građana.
Sustavno uništavanje novinarstva u Dalmaciji ima samo jedan cilj – uspostavu velikohrvatskog kleronacističkog jednomumlja. A krajnje posljedice snosit će svi građani, a već ih u velikoj mjeri i snose, ukoliko se usude iskazati stav koji se ne uklapa u službene parole, ili pak postave pitanja institucijama o njihovim pravima – od prava glasa, radnog prava, prava na zdravu životnu sredinu, pravo na autonomiju i sl…
I to je samo jedan nivo posljedica šutnje društva na okupaciju i zarobljavanje medija, sudeći prema dominatnom narativu ključnih režimskih medijskih propagandističkih platformi, koje se izruguju etici novinarske profesije, promovirajući jezik vulgarnosti i nasilja, mizogine stavove i govor mržnje protiv svih pripadnika manjina, radilo se o nacionalnoj, vjerskoj, jezičnoj, seksualnoj ili nekoj drugoj manjini. Za uspostavu atmosfere straha, nepovjerenja i ksenofobije imaju svesrdnu podršku najviših državnih službenika, koji su redoviti sugovornici takvih medijskih tvornica mržnje, ali i njihovi financijeri – bilo kroz financiranje iz državnog ili lokalnog proračuna, bilo kroz oprost poreza ili kroz osiguranje komercijalnih oglasa.
U takvom okruženju građani ne samo što neće imati zaštitu institucija, niti medije koji će izvijestiti o kršenju njihovih prava, već će biti talci sustava zasnovanog na pravu jačega.
Zato podaci koje već godinama iznosimo o slučajevima prijetnji i napada na novinare nisu nikakav izdvojeni problem medijske i novinarske zajednice, već predstavljaju upozorenje o ugroženoj sigurnosti svih građana Dalmacije.
Ovom prilikom javnosti ukazujemo kako je u 2022. godini UNDN zabilježio 137 incidenata učinjenih na štetu dalmatinskih neovisnih novinara: 34 verbalne prijetnje, devet fizičkih napada, šest napada i prijetnji imovini i 84 različita pokušaja pritiska na medije. A za prva tri mjeseca ove godine 33 incidenta: osam verbalnih napada, tri fizička napada i 22 akta pritiska na medije i novinare.
Zbog verbalnih prijetnji smrću, šest neovisnih novinara moralo se relocirati iz Dalmacije u druge države Europske unije.
U velikom broju ti su napadi inspirirani nastupima najviših državnih službenika koji zbog kritičkog izvješćivanja novinara i pojedinih medija targetiraju kao izdajnike i strane plaćenike. Manji broj tih napada ispirirani su negativnom medijskom izvješćivanju o njima ili onim regionalnim medijima koji odgovorno i profesionalno obavljaju svoj posao.
Profesionalni novinari također su na meti brojnih SLAPP tužbi (strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti) koje potiču od strane javnih dužnosnika, političara, biznismena, kompanija i drugih novinara, odnosno novinskih kuća.
Ovi podaci zapravo su pokazatelj odnosa nositelja političke moći prema javnosti, prema svim građanima i njihovim slobodama i pravima. Godinama su na meti neovisni i profesionalni novinari, ali sve više i aktivisti organizacija civilnog društva, a vidjeli smo i pojedini tužitelji, odnosno tužiteljke, umjetnici, sveučilišni profesori i asistenti…
Niz će se svakako nastaviti, potvrđuju to primjeri svih društava koja su se prepustila autokratskim vladavinama, ukoliko građani pristanu odreknuti se vlastite slobode, jer su povjerovali propagandistima mržnje i nasilja. Najeklatantniji primjeri za to u Europi su: Rusija, Bjelorusija, Srbija i Mađarska. Republika Hrvatska nije daleko od prakse ove četiri države.
Zašto su bitni slobodni mediji
Slobodni mediji su mjera slobode društva. Medijska scena je ogledalo jednog društva, njegovih standarda, potencijala, nedostataka i ambicija. A u medijskom mraku vladaju mračne ideologije. I zato je očuvanje medijskih sloboda odgovornost svih građana kako se ne bi upalo u žrvanj autokratskog režima.
Podsjećamo Svjetski dan slobode medija 3. maj ustanovljen odlukom Generalne skupštine Ujedinjenih naroda kao podsjetnik vladama svih država kako su obvezatne poštivati i podržavati pravo na slobodu izražavanja zajamčeno člankom 19. Opće deklaracije o ljudskim pravima.
Građani Dalmacije, zato dobro razmislite kome ukazujete povjerenje i koja je cijena vašeg izbora. Dok još možete birati.
Comments