Piše: Nevianna Remanni
Nova turistička disciplina, partijski safari zadesila je Republiku Hrvatsku. Polazak je iz Zagreba, a lov probranih održan je zadnjeg svibanjskog vikenda u Dalmaciji.
Istovremeno formirana je nova podružnica HDZ-a i to za područje Dalmacije, a Socijaldemokratska stranka Hrvatske (SDP) izdeklamirala je Program za ekonomski razvoj Dalmacije. Predstavnici obje stranke pohrlili su u Dalmaciji kako bi podigli rejting jer je neovisna agencija CCO iz Splita objavila kako HDZ ima određenu prednost pred SDP-om, ali nedovoljnu za samostalno formiranje vlade. Tako HDZ ima 25,3% podrške od anketiranih 12 000 građana Republike Hrvatske, a SDP 23,9% .
Ležerno, s 9,8% birača koje je izračunala agencija CCO, HDZ-ova satelitska parastrančica „Most“ održala je tog vikenda kongres u Splitu, gradu koji je 1989. godine bio treći industrijski grad u SFRJ i jedan od najbogatijih mediteranskih gradova, a danas je po primanjima na dnu ljestvice mediteranskih gradova.
I tako je razna politička mafija obilazila veća dalmatinska mjesta, a nitko da ode u Kistanje gdje su najniža primanja u državi – 159 eura, za 400 eura niža od prosječnih primanja u Republici Hrvatskoj. Kao da se u Dalmaciju vratilo X. stoljeće kada je Dalmacijom vladao omraženi Bizant.
Dalmacija snabdijeva Republiku Hrvatsku s nešto manje od četvrtine birača, a su to pretežno stariji, tvrdoglavi birači koji se lako daju prevesti žedni preko kanjona rijeke Cetine. A izbori tek što nisu.
Nepokretne nekretnine
Most tako ima plan za dalmatinsku privredu što uključuje izgradnju medicinskog centra na Klisu vrijednog 300 miliona eura. U tom bi se bolničkom centru liječili ljudi koji dolaze iz Zagore i Hercegovine, dok bi se Splićani, Trogirani, otočani i Omišani, a možda i Makarani liječili u Splitu. O 12.000 pacijenata brinulo bi se 2.000 medicinara, koji će juriti i za nepokretnim pacijentima uz radnu obavezu.
Tog tjedna Brazil je kao sedma po veličini privreda sveta bio spreman uložiti u Dalmaciju 300 milijuna eura. Na spisku ponuda vrijednih koliko gorska bolnica nedaleko od brze ceste koja se kod Dugopolja spaja na autocestu, početak izgradnje željezničke pruge Zadar-Dubrovnik, izgradnja tunela, splitskog metroa, hidro elektrana i solarne elektrane.
Politički tajnik Mosta, Nikola Grmoja je na predstavi predstavljanja stranačkog Programa za izbore 2024. na čijoj su izradi bili angažirani svi raspoloživi potencijali Mosta, rekao:
„Sa našim programom i idejama Brački kanal će postati Koridor zapošljavanja“, visoko podižući papirnati program dodao je, „Ovaj program je naše oružje za sljedeće izbore“.
Oruđa nitko da se lati. Ali, kao što reče neumrli pokojnik 1990.:
„Ako ne umijemo raditi, umijemo ratovati.“
Dvije HDZ-ove satelitske parastrančice: Grmojin „Most“ i Puljkov „Centar“ su 24. prosinca 2022. zatražile od Ustavnog suda ocjenu ustavnost Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi, jer baš oni doprinose ravnopravnosti svih građana Republike Hrvatske. Prema njima, ovakav zakon otvara mogućnost separatizma. Predstavnik onih koji su uputili ovakvu ustavnu tužbu, Miro Bulj je rekao kako se tu radi o zloćudnom tumoru koji metastazira u hrvatskom pravnom poretku i zatražio od Ustavnog suda neka „kirurški“ odstrani tumor.
Tempirano i sinkronizirano
Bulj je, osim što je sinjski gradonačelnik, predsjednik regionalne podružnice stranke Most, a bio je savjetnik predsjednika te stranke Bože Petrova dok je ovaj bio predsjednik Hrvatskog Sabora. Predstavlja se kao stručnjak iz oblasti društveno humanističkih znanosti, pravnik, pa je bio i predsjednik U.O. neke od javnih poduzeća iako to po Zakonu o sprječavanju sukoba interesa nije smio. Protiv je promjene regionalizacije i decentralizacije, vraćanja Dalmacije na komunalni sustav te izmjene granica komuna u Dalmaciji, jer bi Savez talijanaša, kako naziva DDF i Dalmatinski klub, „u narednoj fazi“ mogao u maloj Hrvatskoj napraviti veliku Italiju. Bulj još uči kako je Dalmacija sa svojim jezikom, svojom monetom, svojom autonomijom postojala i prije 1939. kada je po prvi put u svojoj povijesti ušla u sastav Hrvatske.
Bajamontiju bi se, kao i ostalim pravim Dalmatincima koji su se borili za dalmatinsku stvar, zavrtjelo u glavi od gluposti koje prosipaju provoditelji velikohrvatske kleronacističke antidalmatinske agende, jer se baš on borio protiv svega onoga što Bulj, Grmoja, Puljak i drugi HDZ-ovci u janjećoj koži stvaraju od Dalmacije.
Samo nekoliko sati nakon što su 2020. zastupnici Hrvatskog sabora usvojili Zakon o izmjenama i dopunama zakona o lokanoj samoupravi, grupa koja sebe naziva “hrvatski intelektualci” poslala je “otvoreno pismo” na najmoćnije adrese u Republici Hrvatskoj. U pismu se komentira ovaj zakon kao onaj koji je “Južnoj Hrvatskoj predao pojedina svojstva državnosti i suverenosti”. Kao sreće da je.
U tekstu se upozorava kako će Južna Hrvatska, pod četničkim imenom Dalmacija, imati diplomatska predstavništva pri zapovjedništvu Sjevernoatlantske alijanse, središnjim tijelima Europske unije i vladi Belgije“, kako talijanaši dobivaju posebnu županiju čiji je „krajnji cilj secesija i pripajanje Italiji“, kako će predstavnici nacionalnih manjina imati pravo veta u Hrvatskom saboru.
„Suvremeno autonomaštvo se izopačilo u otvoreno antihrvatstvo“, pišu i traže od Ustavnog suda neka ukine ovakav zakon. Delminium (današnji Tomislavgrad) i Salona (današnji Solin) bi trebali umrijeti od smijeha, jer su bili glavni gradovi Dalmacije što za vrijeme Ilira što za vrijeme Rimljana.
Ovo “otvoreno pismo”, točnije pritisak na institucije koje bi trebale biti neovisne potpisale su 26 osoba. Potpisnike je inspirirao Omladinski pokret za vraćanje 26 komuna u Dalmaciju, koji kao nisu znali kako je MUP Srbije, bez Darka Božinovića, svrstao „El movimiant per viantsix commune“ među fašističke organizacije.
Memorandum velike Hrvatske i male Dalmacije
Među potpisnicima dominiraju akademici HAZU, a među njima su: Ivan Aralica, Dušan Bilandžić, Dušan Džamonja, Božidar Finka, Boris Magaš, Slobodan Novak, Pavao Pavličić, Željko Reiner, Franjo Šanjek, Nenad Trinajstić, Josip Vaništa, Alica Wertheimer-Baletić i Lovro Županović. Od potpisnika iz HAZU-a, tu su i mnogi drugi.
Naslovom “Opasan put do secesije”, osječki list „Glas Slavonije” je 14. listopada 2022., istog dana kada je su iz Europskog parlamenta priopćili kako su počeli s izradom Deklaracije o statusu Dalmacije započelo je razmatranje značenja i opasnosti tog dokumenta za cijelo hrvatsko društvo. Tekst je napisao istaknuti neoustaša Anto Prkaćin. Prkaćin je intelektualni ortak Dobroslava Parage, Ante Đapića i drugih neoustaša koji su slali slavonsku djecu ginuti preko Save dok su se oni bogatili prljavim rabota. Prkaćin je u maniru akademika u Glasu Slavonije 14. 10. 2022. objavio tekst s ukradenim naslovom „Ideje naše – benzin Vaš“. Tekst je poslan novinama 23. rujna, a redakcija je tempirala trenutak objavljivanja. Autorski tekst je gotovo identičan tekstu “otvorenog pisma” kojeg je akademik bez titule potpisao.
Jednog od mnogih vikenda 2023. koje su za nama predsjednik Republike Hrvatske, Zoran Milanović opetovao je pred nekim novim biračima kako neće biti stvaranja dalmatinske „države u državi“, kako to neki misle, i kako treba promijeniti Ustav RH i ukinuti županije.
„Dalmacija je u startu osuđena na neuspjeh ako se nastavi antagonizacija između Hrvatske i Dalmacije“, poručio je predsjednik HNS-a, Stjepan Čuraj na skupštini svoje strančice, a vijest su prenijeli Radio Slobodna Evropa, Deutsche Welle, Voice of America i ruski RT.
„Ne tražimo svoj prostor u informacijskoj blokadi Dalmacije i medijskoj agresiji prema Dalmaciji, s ambicijom kako bi uništili tu regiju, već autonomaše u toj regiji, koja je on u većoj-manjoj mjeri u potpunosti obesmišljena zadnjih 30 godina“, nastavio je Čuraj.
Čuraj je nastavio svoj izljev mržnje protiv Dalmacije i laži o Dalmaciji: „Prvo treba definirati karakter te autonomije koju autonomaši žele provesti, reći zašto je ona potrebna, koje institucije i s kakvim ulogama mi želimo. Ta priča o Dalmaciji s jedne strane je beskrajna prijetnja onom dijelu Hrvatske koji se boji odcjepljenja, a s druge strane Sveti gral u koji svi u Dalmaciji vjeruju. To je neko ludilo, neka psihička bolest čim se netko može nazvati Dalmatincem. Oni tvrde kako je autonomija znači jačanje Srbije, nama je to nova Katalonija, nova Škotska.“
No, svi zdravi ljudi, a to oni koji izražavaju mržnju prema svemu dalmatskom nisu znaju kako je pitanje autonomije neke regije osnovno ljudsko pravo građana te regije. Stoga, DDF kao jedina prodalmatinska opcija ima za cilj poboljšanje statusa građana ove regije, jer im je puna kapa 35-ogodišnje pljačke.
Vedran Bralić iz DDF je za kraj objasnio:
„Radi se o svojevrsnoj obvezi svakog pojedinog muškarca i svake pojedine žene, svakog pojedinog djeteta koji se smatra Dalmatincem, koji ima pozitivne osjećaje prema Dalmaciji da se bori za budućnost svoje djece, unuka, praunuka… To se može postići samo regionalizacijom i decentralizacijom Republike Hrvatske, uključujući fiskalnu decentralizaciju, što će dovesti do toga da Dalmatini i Dalmatine, Dalmatinci i Dalmatinke ponovo imati najveće zarade u državi. Dalmacija se mora vratiti u zajednicu razvijenih i bogatih europskih regija. Mora se točno izračunati bez čega je sve Dalmacija ostala prethodna tri desetljeća i to joj se mora vratiti, a Dalmatini/Dalmatinke, Dalmatinci/Dalmatinke moraju biti obeštećeni za sve što joj je nasilno oteto. Ovo može smetati samo onima koji rade protiv interesa Dalmacije i njezinih stanovnika.“
Comments