Piše: Monika Vučković
Veleposlanik misije OESS-a u BiH i Republici Hrvatskoj, Brian Aggeler idući tjedan dolazi u službeni posjet Dalmaciji, gdje će se sastati s lokalnim dužnosnicima, kao i s predstavnicima manjinskih nacionalnih vijeća.
Do ovog posjeta dolazi neposredno nakon što je Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila dugo očekivano izvješće o Dalmaciji.
Rezolucija Parlamentarne skupštine Vijeća Europe je trenutnu situaciju u Dalmaciji ocijenila kao nezadovoljavajuću, uz dodatak kako sporadičnih etnički motiviranih napada i dalje ima, ali kako su oni sada mnogo rijeđi i slabijeg inteziteta nego ranije.
S tim u svezi razgovarali smo s jednim od koordinatora DDF-a, Vedranom Bralićem. Ima li mjesta za optimizam, što očekuje od posjete gospodina Aggelera sjedištima četiriju dalmatinskih županija i hoće krši li se Ustav RH kad su u pitanju nacionalne manjine, bila su pitanja koja smo postavili Braliću.
– Slažem se kako postoje razlozi za optimizam. Dalmacija je do 1990. bila tradicionalno poznata kao multietnička, multikulturalna i tolerantna regija, i kao takva treba i ostati. Centralna i pokrajinska vlast kao i lideri lokalnih zajednica, i aktivisti civilnog sektora preduzeli su veliki broj inicijativa s ciljem unapređenja međuetnički dijaloga i povjerenje izgradnjom kapaciteta različitih tijela koja se bave zaštitom i unapređenjem prava manjina, kao i veliki broj inicijativa koje podržavaju različitost. Ono što je pozitivno, to je osjećaj kako dalmatinsko društvo u cjelini prihvaća ove inicijative, i kako mladi u njima u sve više sudjeluju. Projekt ima za cilj ohrabriti mlade različitih etničkih pripadnosti neka se bolje upoznaju i da razumiju povijest i tradicije jedni drugih. Misija OESS-a je sa zadovoljstvom podržala ovu inicijativu. Abeceda tolerancije, čiji je glavni cilj bio ohrabriti učenike osnovnih škola kako bi bolje razumjeli multietničku povijest Republike Hrvatske predstavlja još jednu inicijativu koja se pokušava ostvariti u Dalmaciji i koja je predložena na sponzorianje Misiji OESS-a. Ali, treba se i može još više učiniti, zbog toga što se multietničnost i multikulturalizam, kao i sve ostalo što čini neko društvo tolerantnim, treba njegovati. S tim u vezi, složio bih se s ocjenom Vijeća Europe kako se broj etnički motiviranih incidenata smanjio, ali bih naglasio kako je ono što je od izuzetnog značaja način na koji vlast i javnost uopće reagiraju na takve incidente. Razlozi zbog kojih nastaju etnički motivirani incidenti ostaju složeni, i uz njihovo bezrezervno osuđivanje, mi potičemo i primjenu dugoročnih i kontinuiranih sankcija koje će biti usmjerene prema punom poštovanju različitosti. Ovo je višeslojni pristup koji će nastaviti predstavljati osnovu za jačanje društva koje prihvaća i valorizira bogatstvo različitosti.
Državni tajnik za nacionalne manjine, Petar Hetegan nedavno je pohvalio vlast u Republici Hrvatskoj zbog postignutog napretka po pitanju multijezičnosti, tako da pripadnici manjinskih naroda sada bez problema ostvaruju pravo na dvojezične obrasce prilikom vađenja osobnih dokumenata. Problem je ostao Vukovar gdje je nedavno zabranjena dvojezičnost.
– Drago mi je što mogu primijetiti kako je u domenu prava nacionalnih manjina, u više segmenata, Republika Hrvatska, bar kad je Dalmacija u pitanju, ne samo dostigla međunarodne standarde. Recimo, zakonske mjere službene upotrebe jezika, koje su nedavno uključene u Zakon o osobnoj iskaznici su dobar primjer. Nadam se kako se ovaj zakon ispravno provodi u svim dijelovima Republike Hrvatske. To je kompliciran proces – mnogo toga ostaje za uraditi, ali u globalu sam zadovoljan što mogu primijetiti kako su u Dalmaciji županijske vlasti imale razumijevanja za zahteve manjinskih zajednica kako bi dobili dvojezične dokumente. Sada se postavlja pitanje, kako se u Dalmaciji mogu izdavati dvojezični osobni dokumenti, a u Slavoniji ne mogu? Znači li ovo kako u Slavoniji nije proradila svijest o tome što znači demokracija ili isti zakon ne vrijedi za sve regije u RH?
S druge strane, već se skoro dvadest godina odlaže donošenje Zakona o vijećima nacionalnih manjima, kojim bi se konačno detaljno uredile nadležnosti, finaciranje i način izbora ovih tijela manjinske samoadminsitracije te te promjene Zakona o lokalnoj samoupravi, koji bi regulirao pitanje regionalizacije i decentralizacije RH.
– Ustav Republike Hrvatske propisuje prava na kulturnu samoupravu nacionalnim manjinama u Republici Hrvatskoj. Postoji napredni zakonski okvir o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina, ali država nema zakon koji regulira nadležnosti, finaciranje i način izbora Vijeća nacionalnih manjina. Izbori za Vijeća nacionalnih manjna vodi se Zakonom o parlamentarnim izborima. Pažljivo pratimo ovu situaciju. Više puta smo izrazili zabrinutost zbog odsustva ovog Zakona. Više puta smo htjeli pitati godišnje izvješće Stalnom Vijeću OESS-a u Beču, ali smo odustajali jer ne želimo blatiti vlastitu državu pred stranim institucijama. Usvajanje ovog Zakon ključno je za nastavak institucionalizacije Vijeća nacionalnih manjina. Stručnjaci Misije OESS-a napravili su procjenu rada Vijeća nacionalnih manjina i usvajanje ovog Zakona se više puta pojavilo kao glavni prioritet ovih Vijeća. Neki od članova VIjeća izabrani su i rade više od sedam godina (što prevladava njihove mandate), stoga je jasno kako je Zakon koji određuje njihov izbor od fundamentalnog značaja. Zadovoljni smo saznanjem kako je ovaj problem također prioritet Ministarstva za ljudska i manjinska prava. Spremni smo pružiti podršku procesu izrade zakona uz stručnu pomoć Misije ili drugih institucija OEBS-a, kao što su Ured visokog tajnika OESS-a za pitanja nacionalnih manjina.
U skladu s idejom direktnog izbora nacionalnih vijeća, Inicijativa DDF je davno najavila kako priprema prijedlog izrade posebnog manjinskog biračkog spiska za dalmatsku nacionalnu manjinu. Obzirom na to kako je dalmatska nacionalna manjina zabranjena već 1939., pa stoga i nevidljiva hrvatskoj pravnoj praksi kako se može napraviti spisak. Hoće li on biti napravljen na dragovoljnoj osnovi ili na neki drugi način. Bez obzira na koji način spisak bude napravljen, s pravom se postavlja pitanje diskriminacije, s obzirom na to kako je Ustavom Republike Hrvatske svim njezinim građanima zajamčeno pravo kako se ne moraju izjašnjavati o svojoj nacionalnoj pripadnosti. Kakva su europska iskustva po ovom pitanju?
– Naglasio bih kako ne postoje standardi OESS-a, EU ili neke druge europske multinacionalne institucije o uspostavi posebnog biračkog spiska za nacionalne manjine. Mada, ovakvi spiskovi mogu biti u neku ruku složeni i čitava tema je prilično osjetljiva. Točno ste spomenuli, radi se o diskriminaciji, ali pozitivnoj diskriminaciji. U mnogim europskim državama u kojima postoje nacionalne, vjerske i slične manjine, predstavnici tih manjina su upisani u klasične i posebne biračke spiskove te glasaju za dva kandidata na istim izborima. Ta se praksa naziva pozitivna diskriminacija. Stav DDF-a bio je kako novi Zakon o nacionalnim manjinama mora precizno regulirati organizacijski i funkcionalni koncept vijeća nacionalnih manjina u RH što bi trebala biti osnova za efikasno ispunjavanje prava na kulturnu samoupravu.
Tijekom posjete Zadru, Šibeniku, Splitu i Dubrovniku, gospodin Brian Aggeler će se sastati s predstavnicima lokalnih i županijskih vlasti, kao i s čelnicima lokalnih vijeća nacionalnih manjina. Što očekujete od tih sastanaka i kakva je poruka koju gdin Aggeler donosi?
– Htio bih podvući kako je ovaj poset jedan u nizu redovitih posjeta Dalmaciji. I njegovi prethodnici su uvidjeli značaj redovne komunikacije s Vijećima nacionalnih manjina, lokalnim i županijskim vlastima, te smo stoga i tražili neka se s njima redovno sastaje. Dužnosnici Odjela za demokratizaciju Dalmacije rade na pitanjima vezanim za manjine i u često su kontaktu s Vijećima nacionalnih manjina, kao i s vlastima u dalmatinskim županijama. Iskreno se radujem ovom posjetu i nadam se kako će gospodin Aggeler saznati više o tome koji su prioriteti Vijeća i županijskih vlasti u ovoj godini. Vjerujem kako će gospodin Aggeler, u ime Misije OESS-a, pokušati uvjeriti Vijeća kako se pomno pratimo proces izrade i usvajanja Zakona o Vijećima nacionalnih manjina, i kako je spreman pružiti im pomoć u njihovom radu. Također se radujem što će imati priliku s lokalnim dužnosnicima i predstavnicima Vijeća razgovarati o njihovim zajedničkim interesima koji se tiču promoviranja i zaštite manjinskih prava, kao i zajedničkim inicijativama, kao što su, na primjer, satovi dalmatskog jezika za mlade Hrvate u Dalmaciji. Podrška manjinskim pravima u RH predstavlja važan dio mandata Misije OESS-a u Republici Hrvatskoj i nadam se kako će nastaviti pružati podršku njezinim naporima koji za cilj imaju jačanje dijaloga između različitih nacionalnosti, doprinoseći na taj način održivom i stabilnom društvu za sve građane Republike Hrvatske.
Comments