Dalmacija kao bojište

Piše: Livia Marinni

Teme regionalizacije i decentralizacije Republike Hrvatske jedva su bile prisutne u hrvatskim medijima 2023., a o položaju Dalmacije nije se izvješćivalo kao što se šutjelo i o ubojstvima pripadnika dalmatske nacionalnosti.

O nezavidnom položaju Dalmacije govorilo se gotovo isključivo samo kada bi se dogodio neki incident koji vladajućoj kasti nije odgovarao, pokazao je monitoring Udruge neovisnih dalmatinskih novinara (UNDN) pod nazivom “Dalmacija kao bojište”.

Medijski ekspert te glavni i odgovorni urednik news medija NBC – Ukrajina, Karlo Morosin rekao je na online konferenciji za tisak kako teme regionalizacije i decentralizacije nisu u fokusu medijske pažnje, što znači kako mediji te teme ne doživljavaju kao bitna politička i društvena pitanja iako ona u svojoj srži to jesu.

„Hrvatskim političkim medijskim prostorom vladaju afere kriminalno nacističke organizacije HDZ, pitanja ruske agresije na Ukrajinu, izbori u Srbiji, u Rusiji skovana antisemitska propaganda vezana uz odgovor Izraela na teroristički napad Hamasa gdje je u par sati ubijeno 1600 osoba a više desetaka ih je oteto, te, ove godine, u manjoj mjeri ničim izazvana ruska agresija na Ukrajinu. Ali, pitanja o položaju Dalmacije u okviru Republike Hrvatske te pitanja regionalizacije i decentralizacije se ne otvaraju,“ jasan je Morosin.

S druge strane, kako je dodao, tijekom travnja mjeseca mediji su dosta pisali o Dalmaciji, što nije rezultat medijskog interesa za podređeni i kolonijalni položaj Dalmacije unutar Republike Hrvatske, već je prije svega posljedica nekoliko „incidentnih” aktualnih događaja i povoda, poput afere tuče navijača Hajduka s navijačima drugih nogometnih klubova. Istovremeno, šuti se o 104 ubijene osobe dalmatske nacionalnosti, nacrta Prijedloga Deklaracije o statusu Dalmacije kojeg je izradilo 150 europskih stručnjaka za upravno pravo i pravo lokalnih samouprava, a na zahtjev Europske slobodarske stranke - EFA.

“Ako izostavimo te incidentne teme, možemo zaključiti kako je dalmatinsko pitanje veoma skromno prisutno u hrvatskom medijskom prostoru zbog čega se iskrivljuje slika kod stanovnika drugih hrvatskih regija o tome kako u Dalmaciji teče med i mlijeko”, ukazao je na problem naš sugovornik i dodao kako se izvješćivanje o Dalmaciji uglavnom svodi na puko i pasivno prenošenje izjava političkih subjekata o „incidentnim” temama, dok analitičkog izvješćivanja nema.

„Kada bismo u hrvatskom medijskom prostoru imali analitičko izvješćivanje o dalmatinskim temama mišljenja stanovnika drugih hrvatskih regija o Dalmaciji bilo bi puno drugačije. Prije svega tri bi iluzije pale u vodu: 1. ona o tome kako cijela Dalmaciji živi isključivo od turizma i bogati se na prevarama stranih gostiju; 2. o tome kako su u Dalmaciji svi pjevači, manekeni i nogometaši; 3. kako se iz Dalmacije nitko ne iseljava u treće zemlje, već isključivo iz Slavonije,“ upozorava Morosin.

Naveo je kako u senzacionalističkim i pristranim medijima i njihovim naslovima prednjačili antidalmatinski, ekstremno nacionalistički, da se ne kaže pronacistički mediji. Među njima se najviše ističu „narod.hr“, „Hrvatski tjednik“. Za njima idu umjereni desničarski mediji poput: „Večernjeg lista“, „Jutarnjeg lista“, „Slobodne Dalmacije“ i „Glasa Slavonije“  koji su apsolutno favorizirali režim Andreja Plenkovića i uočeni klasični oblici uredničke cenzure i gušenja slobode mišljenja i neovisnog novinarstva.

Predsjednik Izvršnog odbora UNDN-a, Deni Martini rekao je kako je monitoring ukazao na mnoge boljke hrvatskog političkog novinarstva: nedostatak istraživačkog, analitičkog novinarstva, dominaciju „izjavnog novinarstva“, a u nekim slučajevima drastičnih kršenja profesionalnih standarda i medijske etike, koja podsjeća na huškačko novinarstvo tijekom devedesetih.

„U ovom obliku nazovi novinarstva najviše stradavaju Dalmatini. Kao što znamo do ovog trenutka ubijena su 104 pripadnika dalmatske nacionalnosti o čemu nije izvijestio niti jedan hrvatski medij, osim Autonomije,“ ljut je Martini.

Napomenuo je kako je vrijeme prikazivanja određenih političara također izuzetno bitno za demokratizaciju države. Naglasio je kako je Andrej Plenković dobio gotovo polovinu vremena na elektroničkim medijima, dok neke opcije ili vođe stranaka niti jednu.

„Plenković se u medijima pojavio ili se o njemu pričalo 46% minuta medijskog prostora. Slijedi, Peđa Grbin 26%, Krešo Beljak 7%, Gordan Jandroković 5%, Mirela Ahmetović 5%, Nina Obuljen-Kožinek 2%, Jadranka Kosor 2%. Mirela Holy zauzela je medijski prostor sa 1,5% vremena. Ostalih 5,5% osigurano je za ostale osobe u političkom životu Republike Hrvatske. Na ovaj način mnoge političke stranke ili druge političke organizacije nisu ni mogle dobiti medijski prostor,“ objasnio je Martini i dodao kako je jasno zašto se glas Dalmacije ne može čuti.

Ono što Denija Martinija najviše zabrinjava je činjenica kako TV N1 koja se hvali neovisnošću i objektivnošću najviše ugošćavala predstavnike, sadašnje i bivše, HDZ-a.

Monitoring je obavljen od 1. siječnja 2023. do 15. prosinca 2023. Obuhvatio je izvješćivanje svih dnevnih, tjednih i mjesečnih listova, svih elektroničkih medija, dakle radija i televizije.