Piše: dr. Nera Dvornik
Najnovija događanja u jednoj osnovnoj školi u Splitu u kojoj su dvojica sedmaša uhvaćena kako se ljube u ženskom WC-u izbacila je na površinu i činjenicu kako u Dalmaciji neki još uvijek liječe homoseksualnost iako je to zabranjeno!
Iako su strukovne organizacije psihijatara, psihologa, psihoanalitičara i psihoterapeuta prije skoro pedeset godina zabranile liječenje homoseksualnosti, jer ta seksualno-emotivna pojava nije pitanje psihičke bolesti već je sasvim normalan dio ljudske seksualnosti, mnogi psihijatri, psiholozi, analitičari i terapeuti vrše liječenje djece koja nose emotivno-seksualnu privlačnost prema osobama istog spola.
Samo u Splitu najmanje devet ordinacija protivno napucima spomenutih organizacija i Svjetske zdravstvene organizacije vrši „liječenje“ od homoseksualnosti.
Kao psihologinja više sam puta, zajedno sa svojim kolegama, zatražila od resornog ministarstva neka pokrene i ispita slučajeve, koje vode neki moji kolege i neka obavijesti javnost o statusu takvih ordinacija.
U pismu ministru zdravlja tražimo i očitovanje Vlade Republike Hrvatske po pitanju homoseksualnosti i kakva je državna politika glede ovog seksualnog fenomena koji se onim kod ljudi javlja i kod 4500 životinjskih vrsta i svugdje ima između 10 i 15% slučajeva.
U pismu se pitamo je li Ministarstvo omogućilo na bilo koji način izgradnju i funkcioniranje psiholoških klinika u kojima se „liječi“ homoseksualnost. Usput, pitamo se što Ministarstvo zdravlja poduzima kako bi sankcioniralo takav oblik nadrilječništva, kojim se krši ogroman broj domaćih i međunarodnih propisa i preporuka.
„Najviše zabrinjava činjenica kako su bavljenje ovom djelatnošću, koju obavlja dotični dr. Petrović, a posebno za izgradnju i funkcioniranje klinike takvog profila potrebne mnoge licence i dozvole koje su, ili bi bar trebalo da budu u nadležnosti Ministarstva zdravlja,“ naveli smo u pismu.
„Smatramo kako vas kao liječnika i ministra nije potrebno podsjetiti na stavove Svjetske zdravstvene organizacije, Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog psihološkog društva i drugih organizacija sličnog progila o tome kako homoseksualnost nije bolest, već je od jedan varijeteta ljudske seksualnosti, te kako je pravo na različitost i slobodno izražavanje seksualne orijentacije zagarantirano ne samo Ustavom Republike Hrvatske, već i brojnim domaćim i međunarodnim pravnim propisima koje je Republika Hrvatska ratificirala,“ stoji u pismu resornom ministru.
Događaj iz jedne javne škole u Splitu u kojoj su dvojica sedmaša uhvaćeni kako se ljube u ženskom WC-u, otvorila je i pitanje rada i stručnosti školskih „stručnih službi“ (koje prema zakonu čine psiholog/ica, pedagog/ica, logoped/ica, defektolog/ica, odnosno edukacijski/a rehabilittor/ica). Naime, u ovom slučaju psihologica i pedagoginja (članice stranke Centar, ex Pametno) zajedno s ravnateljicom (članica SDP-a) nastoje svim silama dječake izbaciti iz škole, odnosno premjestiti ih u dvije različite škole, bez da su porazgovarale s roditeljima dječaka i ukazale na situaciju koja se dogodila, što je u školskoj psihološkoj praksi neoprostivo.
Iako je Republika Hrvatska već 1977. godine dekriminalizirala homoseksualnost, „stručna služba“ i ravnateljica škole prema djeci su se ponijele kao prema kriminalcima koje treba izopćiti od savršene sredine skrivajući tako trulež koji u školi vlada već godinama. Što je također nepoprostivo.
Ono što ostavlja nadu za bolje sutra u Splitu i ostatku Dalmacije je to što su uz dječake stali svi učenici škole i njihovi nastavnici. Ovaj čin dokazuje kako ipak nije sve tako crno kako nam politički postavljene figure to nameču.
Comments