Piše: Antonio Milat
Zadnjih nekoliko tjedana u hrvatskim političkim krugovima vodi se polemika oko toga kriju li se iza novog dokumenta EU o statusu Dalmacije neke separatističke tendencije.
Istovremeno iz vladajućih krugova u Dalmaciji, koji pripremaju novi najviši pravni akt za četiri dalmatinske županije, poručuju će taj akt biti ekonomski motor za regiju, ali i za ostatak Republike Hrvatske, te kako optužbe za separatizam nemaju nikakvu osnovu. U skladu s ustavnim rješenjima Prijedlog dokumenta o novom statusu Dalmacije morat će se naći na klupama Saborskih zastupnika, koji će morati dati konačnu suglasnost na taj akt kojim će se ukinuti županije i zaokružiti ovlasti budućih regija.
Radnom verzijom dokumenta predviđeno je vraćanje Dalmaciji vlasništvo nad som njezinom imovinom i imovinskom masom imovinom, izvorni prihodi i nove nadležnosti. Autori spomenutog teksta tvrde kako bi, umjesto optužbi za separatizam, bilo mnogo bolje kada bi se više razmišljalo o regionalizaciji i decentralizaciji i u ostalim dijelovima Republike Hrvatske kako stoji u Ugovoru o pristupanju RH Europskoj uniji, pošto bi trenutno jedino Dalmacija mogla osigurati autonomiju, a time i institucionalni okvir kako bi konkurirala za sredstva iz europskih fondova.
Na ovu prednost Dalmacije ukazuje i jeda od koordinatora inicijative DDF Vedran Bralić. Bralić napominje kako su u tom pogledu bitni i razvojni mehanizmi novog statusa Zlatne regije kao što je razvojna banka, ali i druge institucije.
– Cilj je novo poboljšanje infrastrukture i otvaranje novih radnih mjesta. Status Dalmacije mora biti dalji pokretač razvoja naše regije, – rekao je Bralić.
Bralić je rekao kako svaka regija bilo koje države u Europskoj uniji može povući velika sredstva iz fondova EU za razvoj.
Bralić je ocijenio kako i druge regije u sastavu RH trebaju imati istu mogućnost.
– Zašto bi Dalmacija bila bolja od Like ili Banije, gdje se ni dvije godine nakon potresa nisu počele obnavljati kuće. Istini za volju, povijesno i ekonomski gledano, Dalmacije je bolja od drugih hrvatskih regija, ali kvaka je u tome što u demokratskim društvima svi trebaju imati jednake šanse. Dalmacija bi trebala novim regijama, koje će prema Ugovoru o pristupanju nastati na području RH, pomoći svojim iskustvom i savjetima kako bi krenuli putem razvoja, ne samo ekonomskog, već i razvoja demokracije. Jer ono što želimo za Dalmacije, želimo i za ostale regije u RH, – rekao je Bralić.
Lider Međimurske stranke, Damir Grašić koji se već godinama zalaže za regionalizaciju i decentralizaciju RH, smatra kako Dokument o statusu Dalmacije ipak neće utjecati na promjenu svijesti kod političara i građana u pogledu procesa regionalizacije i decentralizacije ostalih dijelova RH.
– Ne vjerujem kako će ovaj dokument kojeg priprema EU dovesti do bitnih promjena ni kada je riječ o samoj reintegraciji i autonomiji Dalmacije, zato što je sam Ustav formuliran na ovaj način ne pruža mogućnost regionalizacije i decentralizacije RH na način na koji bi to propisao europski dokument o Dalmaciji i na koji to propisuje Ugovor o pristupanju RH, Europskoj uniji, – ocijenio je Grašić.
Iako postoji ustavna odredba kojom se svim građanima RH garantira pravo na područnu (regionalnu) samoupravu, mi u RH uzgajamo samo područnu samoupravu kroz županije, a to prema Grašiću ne znači ništa ako u političkoj eliti ne postoji spremnost kako bi se krenulo u proces regionalizacije i decentralizacije. Naveo je kako je pravo na autonomiju postojala i u nekim ranijim ustavima, ali nikada nisu osigurani uvjeti kako bi se taj proces pokrenuo.
Grašić je rekao kako unitarizam i centralizacija pruža veliku vlast, moć, novac i kontrolu, te kako se teško može očekivati kako će se stranke koje uživaju blagodati takvog nakaradnog sustava tih privilegija odreći.
– Još uvijek imamo situaciju u kojoj vlastodršci, koji su na patološki način željni apsolutne moću, a koji stoluju u Zagrebu, određuju tko će biti predsjednik općinskih i gradskih stranačkih odbora, ili direktori lokalnih javnih poduzeća, – dodao je i naglasio, - Kada se prestane s tom praksom moći ćemo početi govoriti o počecima postupka regionalizacije i decentralizacije.
Grašić kaže kako je opće raspoloženje među političkim akterima na nižim nivoima vlasti takvo da je svima “dosta ove ekstremne metropalizacije i centralizacije”, ali kako je i pored toga jako teško doći do pravnog okvira koji bi stvorio uvjete za istinsku decentralizaciju Republike Hrvatske.
– Kada ponekad i dođe do toga pa se određena rješenja vezana za temu regionalizacije i decentralizacije trebaju ugraditi u Ustav i zakone, onda se priča promjenama i dobije se sasvim drugačija tumačenja pa se takve težnje odmah vezuju za separatizam, – ukazao je na problem predsjednik Međimurske stranke Damir Grašić.
Dodao kako je zbog toga jako teško građanima objasniti šta je suština regionalizacije i decentralizacije.
– Građani shvaćaju i vide kako se Zagreb gradi tuđim sredstvima, dok svi ostali tonu. Ali, bojim se kako će se uvjeti za regionalizaciju i decentralizaciju steći tek kad se sve privatizira u RH, jer se onda novac više neće nalaziti u državnim kasama, nego u privatnim rukama, i eliti će biti sasvim svejedno kakvo će država imati ustavno rešenje u pogledu regionalizacije i decentralizacije, – zaključio je.
Jedan od koordinatora DDF-a, Vedran Bralić djelomično se slaže s Grašićem, ali kaže kako bi novi status za Dalmaciju kojeg pripremaju institucije EU mogao biti odskočna daska za regionalizaciju i decentralizaciju RH u smislu zakonske podloga koja se mora usvojiti u Saboru što bi obvezalo vladu na poštivanje, jer protivnom će doći do sankcija.
Očekuje se kako bi EU ovaj dokument mogla razviti do kraja iduće godine nakon čega slijedi ratifikacija dokumenta i njegove implementacije u nacionalno zakonodavstvo te postupanje po njemu, a ukoliko Vlada RH ne postupi po njemu slijede oštre sankcije, jer se ne radi o preporuci već o obvezujućem dokumentu. Što će se zbilja dogoditi tek treba vidjeti.
Comentarios