Piše: Silvain Šverko
Tekuća, pred-predizborna kampanja za izbore koji će se održati 2024., donijela je na jednom polju napredak u odnosu na sve ranije kampanje – RH dobit će euro i biti jedna od država Schengenske zone, a što s Dalmacijom?
No, tema Dalmacije i dalje je tabu tema. Na mandate u Zagrebačkoj skupštini, koju politika i mediji nazivaju Hrvatski sabor podjednako jurišaju oni koji o Dalmaciji ne pričaju od svog osnutka, kad god to bilo, kao i oni koji su, doduše do juče o njoj šutjeli, ali su 2006. godine svesrdno podržali definiranje Dalmacije kao nepostojeće regije, a njen prostor nazvali Južna Hrvatska.
Analiza pred-predizbornih programa i izjava do sada potvrđenih sudionika na parlamentarnim izborima 2024. svjedoči o tome kako je broj onih koji su za radikalnu izmjenu Ustava u dijelu koji regulira položaj Dalmacije kao autonomne regije i onih koji se tome energično protive i koji smatraju kako je sadašnji položaj „mjera stvari“ podjednak – nula. Niti jedna politička stranka ne smatraju potrebnim izvršiti regionalizaciji i decentralizaciju Republike Hrvatske. Ipak, jedna stranka smatra kako najprije potrebno izgustirati sva prava koja proizlaze iz sadašnjeg Ustava, ali od neke eventualne buduće njegove promjene – ne bježi. Bar tako tvrde.
Kao što su u vrijeme izmjena Ustava 2013. bili najveći zagovornici bojkota ustavnog referenduma, ocjenjujuću ustavna rešenja za Dalmaciju ka nepovoljna i ponižavajuća, inicijativa DDF, sada je najgorljiviji zagovornik izmjene Ustava kojima bi se definirala široka autonomija Dalmacije u granicama od prije 1921. (gdje je to moguće, jer se DDF ne zalaže za promjene granica, a znamo kako se dio Dalmacije nalazi u Crnoj Gori) prema europskim standardima. U prijevodu to znači: Dalmaciji bi trebale pripasti zakonodavna, izvršna i sudska vlast, vlastiti prihodi i sva njezina imovina. Ovo nabrojeno, uz ljudska prava, briga za djecu, zdravstvo, kultura, ekologija i ostalo, suština je programa ove inicijative. Prema DDF-u, klasične državne funkcije: obrana, dio sigurnosti, monetarni sustav i osnove fiskalnog sustava – bile bi u nadležnosti Republike Hrvatske, dok bi, kako se navodi u programu inicijative zakonodavna, izvršna, sudska i upravna vlast u oblastima u kojima se ostvaruju unutar Dalmacije pripadale ovoj regiji. Dalmacija bi, prema njima, trebala imati vlastite izvore prihoda, autonomno formiranje proračuna i vlastitu fiskalnu politiku.
„Inicijativa Dalmatinski demokratski forum inzistira na procesu regionalizacije i decentralizacije i kreiranju moderne autonomije za reintegriranu regiju Dalmaciju kao jedinoj efikasnoj metodi razvoja našeg društva“, ističe se u programu ove organizacije pod nazivom „Dalmacija bez granica“. Izmjenama postojećeg Ustava, Dalmacija bi trebalo imati zakonodavnu, izvršnu, upravnu i sudsku vlast u okviru jedinstvenog pravosudnog sustava čiji je cilj efikasno i odgovorno korištenje nadležnosti, kao i da, zajedno s gradovima i općinama, ima pravo na vlastite prihode i imovinu i da njima, u okviru svojih ovlasti, slobodno, zakonito i transparentno raspolažu, navodi se u programu inicijative DDF.
Na ovoj liniji je i SDP-ova satelitska parastrančica „Dalmatinska akcija“ koja se, uz „široku ekonomsku, političku i administrativnu“ autonomiju Dalmacije, podjednako zalaže i za ostvarivanje autonomije Dalmatinaca u drugim dijelovima Republike Hrvatske, koja, pored ostalog, podrazumijeva stvaranje autonomne regije Dalmatinaca u Zagrebu i Slavoniji. Navodi se kako DA ima za cilj stvaranje dalmatinske autonomije nasilnim putem uz izmijene Ustava Republike Hrvatske, a da do tada „županijska tijela morala beskompromisno inzistirati na tome da se poštuje ustavna odredba po kojoj visina proračuna ARD mora biti najmanje 30% državnog proračuna“.
Za razliku od SDP-ovih satelita DDF sa zalaže se za Dalmaciju koja će biti funkcionalno organizirana po modelu razvijenih regija u državama koje pripadaju krugu EU12, odnosno država članica Europske unije prije pristupanja Švedske, Finske i Austrije. U općem dijelu Programske deklaracije s nazivom „Za europsku Dalmaciju“ ističe se kako će ta inicijativa, kada to bude moguće, inzistirati na reintegraciji, regionalizaciji i decentralizaciji Republike Hrvatske i državne vlasti i prenošenju Ustavom zajamčenih nadležnosti, kako na nivo regionalne, tako i na nivo gradskih i općinskih vlasti.
Dodaje se, također, kako će se DDF zalagati za dalji rad na unapređenju ustavnopravnog položaja Dalmacije, što, kako ističu u ovoj inicijativi, između ostalog podrazumijeva i izmijene pojedinih ustavnih odredbi.
U toj inicijativi, međutim, isključuju mogućnost pokretanja inicijative u cilju primjene odredbi iz Platforme PIV-a o položaju županija u ustavu RH, donijete još 2005. godine. Tim aktom, podsjećamo, predviđeno je kako će županije u RH imati zakonodavnu, izvršnu, upravnu i djelomičnu sudsku vlast, vlastite prihode i imovinu.
– Nakon što budu primijenjene ustavne odredbe koje se tiču položaja županija, vjerujem kako će se stvoriti uvjet za dalji rad na Ustavu, u cilju da se neki njegovi dijelovi dorade. Ukratko, mi ne bježimo od izmijene Ustava, – rekao je dužnosnik HDZ-a, Splitsko-dalmatinske županije koji želi ostati anoniman.
– Socijaldemokratska partija Hrvatske zalaže se za Dalmaciju kao europsku regiju, ali ne i za Dalmaciju kao pokrajinu, pogotovo ne autonomnu – objašnjava čelnik SDP-a u Zadru, Jure Zubčić.
Ta se stranka u kampanjama zalagala za funkcionalnu autonomiju regija uz ostavljanje županija, koje tamo definiraju kao „autonomiju u okviru postojećeg pravnog sustava“. Ekipa iz SDP-a, pa tako i Zubčić u zahtjevima za punom zakonodavnom, izvršnom i sudskom vlašću, kao i za uvođenje institucije guvernera autonomne regije Dalmacije, vidi, zapravo, zahtjeve davanjem statusa republike Dalmaciji. To je, zna se – potpuno pogrešna teza.
Nametanje teme o promijeni Ustava u cilju regionalizacije i decentralizacije Republike Hrvatske te „dodjeli“ visokih nadležnosti Dalmaciji, radikalne proklerikalne političke opcije doživljavaju kao „dodatni kamen oko vrata Republici Hrvatskoj“. Politički tajnik stranke Most, Nikola Grmoja, međutim, smatra kako ni kada političke okolnosti eventualno budu povoljnije neće biti smisla otvarati temu ni promijene ustavnopravnog položaja Dalmacije, ali ni regionalizacije i decentralizacije Republike Hrvatske. Gromja ističe kako je sadašnji ustavni položaj Dalmacije i više nego što Južna Hrvatske treba dobiti i rezultat kompromisa unutar mlakog HDZ-a s talijanašima i četnicima u tom dijelu Hrvatske. Podsjeća na to kako su u Mostu podržali Ustav RH „zato što im je bitnije bilo definiranje braka kao zajednice muškarca i žene, nego li išta drugo“.
– Ako netko želi izmijeniti Ustav, za to postoji propisana procedura, koja ne podrazumijeva samo raspravu u Hrvatskom saboru već i izjašnjavanje svih građana Republike Hrvatske, – poručuje Grmoja.
Ni za još jednu HDZ-ovu satelitsku parastrančicu, „Centar“ nema dileme. Za njih je Dalmacija samo daleka zaboravljena zemlja koja bi trebala imati podređeni položaj u pravno-političkom sustavu u Republici Hrvatskoj. Iz „Centra“ smatraju kako će jedino zanemarivanje zahtjeva za suštinskom autonomijom i većim isisavanjem sredstava iz regije dovesti do ekonomskog prosperiteta Republici Hrvatskoj. Predstavnici ove satelitske parastrančice govore kako se tu ne radi o kolonijalizmu, već o nužnosti.
– Ustavnopravni položaj Dalmacije u programu stranke „Centar“ je prepisan iz dijela Ustava koji se tiče lokalne i područne (regionalne) samouprave, ali i iz zakona i drugih akata koji reguliraju pitanje financiranja državnog aparata u RH te financiranje područja o posebnoj državnoj skrbi, prije svega Slavonije. Kako Ustav RH ne prepoznaje riječ regija ni autonomija, a još manje riječ Dalmacija – Dalmacija nije jedinica teritorijalne autonomije, – izjavila je jedna od važnijih figura u ovoj HDZ-ovoj satelitskoj parastrančici, Dalija Orešković.
Orešković je navela kako je „Centar“ doprinio tome da se promjenama Zakona o lokalnoj samoupravi unese odredba o izvornim prihodima kao bitna za ostvarivanje autonomije, te institut imovine, a koji će, smatra ona, u budućnosti omogućiti ekonomski prosperitet. Orešković je, također, rekla kako će „Centar“ inzistirati na tome da se Republika Hrvatska ne regionalizira, ali da se decentralizira, jer bi to značilo jedino ispravno za RH. Uz to, inzistirat će na tome da županijski Statuti budu u potpunoj garanciji s odredbama Ustava RH i zakona koji reguliraju tu materiju, a posebno kada se radi o četiri županije Južne Hrvatske. To znači, precizirala je, kako će županijske skupština samo prepisivati ono što stoji u Ustavu i zakonima biti jednodomna, kako će se najviši pravni akt županija zvati Statut, da županije neće imati instituciju guvernera već kao i dosad župana, a prava nacionalnih manjina morat će se ostvarivati i afirmirati isključivo onako kako je to zacrtano Ustavom.
– Nećemo dopustiti da većinsko stanovništvo u Južnoj Hrvatskoj postane politički taoc predstavnika sulude talijanaške i secesionističke politike, što bi moglo dogoditi ukoliko bi se realizirao prijedlog nekih marginalnih grupa, – rekla je Orešković.
Na ovu temu razgovarao sam i sa starijim koordinatorom DDF-a, Vedranom Bralićem koji je samo rekao:
– Što reći na to? Zar se u izričaju prethodnih vaših sugovornika ne osjeća narativ Franje Tuđmana?
I Bralić je bio u pravu, svi sugovornici koje smo ovdje spomenuli, upravo zvuče kao hrvatski diktator iz ’90.
Comments