piše: Zuáne Orlandini
Obzirom na zaprepaštujuće neznanje za dalmatsku naciju koju čine Dalmatini te pogrešne interpretacije imena Dalmatin i Dalmatinac potrebno je objasniti ovu razliku.
Kada Tereza Kesovija pjeva stihove Jakše Fiamenga:
"Dalmatinko - ružo rumena
suzo mora, kamen i svod
Dalmatinko - za sve vrimena
imaš dušu, gizdavi hod
Dalmatinko - strasna i snena
zjeno neba, jedro i broj
Na svom pragu za sva vrimena
ćuvaš vatru, ime i rod"
kome se ona obraća?
Kada Mladen Grdović reve:
"Dalmatinac sam - tu sam rođen ja
Plavo more zna da je volim ja
Vilu s Jadrana
Dalmatinac sam - ovo je moj dom
Tu su moji didovi davno sidro bacili
Mene vezali"
Kome se on obraća?
Razliku između Dalmatinaca i Dalmatina, iako ju je veoma lako uočiti, a opisuje ga i Oxfordski politološki rječnik, hrvatska politička znanost ne priznaje. Razlozi za to su prije svega dnevno-političke prirode. Kada bi Vlada RH priznala dalmatsku nacionalnost trebao bi priznati i zločin nad Dalmacijom i Dalmatinima (koji još uvijek traje) te bi se trebala provesti regionalizacija i decentralizacija RH, točnije devolucija RH, što bi rezultiralo naglim osiromašivanjem glavnog grada Zagreba, a bogaćenje Dalmacije.
Oxfordski politološki rječnik čini razliku između Dalmatina i Dalmatinaca definirajući ih ovako:
Dalmatinac je muškarac slavenskog porijekla s ili bez turskih korijena čiji preci najmanje tri generacije žive u Dalmaciji kao i on sam. Ženski oblik imenice Dalmatinac je Dalmatinka.
Za razliku od Dalmatinaca, Dalmatin je u prvom redu muškarac romanskog porijekla - što se vidi i po obiteljskom prezimenu (Orlandini, Marini, Tironi, Batarello, Lakota/Lacotta, Simonelli, Antoninni...) - bez obzira postoji li tu krvna veza s nekim drugim pripadnikom neslavenskog naroda, ili slavenskog naroda.
"U ostale neslavenske narode ovdje ubrajamo sve one, osim Turaka, koji su u bilo kojem trenutku imali vlast nad Dalmacijom: Mađari, Nijemci, Austrijanci, Francuzi, pa čak i Englezi," piše oxsordski politološki rječnik, te napominje kako je ženski oblik imenice Dalmatin Dalmatina.
Kako onda da se vojvođanski Bunjevački Hrvati nazivaju Dalmatinima, kada je njihova kolijevka Hercegovin? Radi se prvenstveno o području oko rijeke Bune (lijevi pritok Neretve) po kojoj su i dobili ime Bunjevci. Stvari je veoma jednostavna.
Srpska ekspanzionistička politika, za razliku od hrvatske, spojila je Slavene koji su iz Zapadne Like (uz planinu Velebit) otišli u Vojvodinu s Bunjevcima koji su, također, negdje u isto vrijeme, otišli u Vojvodinu iz Zapadne Heregovine. Spajanjem Dalmatina i Bunjevaca u jedno nacionalno biće - Bunjevce-Dalmatine, velikosrpska ekspanzionistička politika stvara argumente za mogući novi pokušaj prodora na zapad balkanskog poluotoka i osvajanja teritorija na liniji Virovitica-Karlovac-Karlobag.
Stoga treba jasno naglastiti kako Bunjevci i Dalmatini nemaju nikakve veze, ali politika koja priznaje ili nepriznaje dalmatsku nacionalnost, svaka iz svojih sebičnih razloga, ima za cilj (daljnje) porobljavanje Dalmacije i njeno (daljnje) prisvajanje i izrabljivanje.
Stoga, umjesto da se pitamo o Dalmaciji i Dalmatinima, te Dalmatincima, bilo bi dobro da više učimo o njoj i borimo se za njenu potpunu i bezuvjetnu reintegraciju i autonomiju.
Commentaires