top of page
Writer's pictureAutonomija Dalmacija

Dalmatinske, hrvatske i satelitske stranke

Piše: Antonio Marasović

Ministar pravosuđa i uprave, Ivan Malenica najavio je javnu raspravu o Nacrtu prijedloga zakona o političkim strankama koji će, kako kaže, uozbiljiti političku scenu u RH, i drastično smanjiti broj stranaka kojih je sada 344!

Najavljujući sve to, ministar je izrekao i ono što narod odavno misli i čime se, otvoreno govoreći, sprda i šegači, al’ na vlastitu muku. U Republici Hrvatskoj se, rekao je Malenica, svi razumiju u politiku, ekonomiju i nogomet. A zadnje vrijeme i u epidemiologiju i imunologiju.

Nema dileme kako prosječan birač poznaje politički život u Republici Hrvatskoj, pa će tako na nekom prigodnom skupu komentirati šta to rade fašisti ili demokrati, odnosno demokrati ili fašisti, ovisno s koje strane se gleda. Znaju i za Dalmatinski demokratski forum, koji u biti nije stranka, već inicijativa koja će se uskoro preregistrirati kao udruga građana. No, veliko je pitanje znaju li tko je DDF i što radi.

U Registru nadležnog ministarstva pod slovom “D” više nema dalmatinskih, odnosno prodalmatinskih stranaka. Ali to, treba li uopće reći, nije sve. Dalmacije nema ni pod nekim drugim početnim slovom. U Republici Hrvatskoj je upisano 344 političke stranke od kojih, od kojih se 170 vodi kao aktivno, a brisano ih je samo 174, podaci su o kojima govori ministar.

Nacrtom prijedloga zakona o političkim strankama predviđeno je da najmanje 500 punoljetnih, poslovno sposobnih građana može osnovati političku stranku. Sada to, prema važećem zakonu, može učini 100 punoljetnih i poslovno sposobnih osoba. Događalo se da mnoge partije, primijetio je ministar, prikupe 10.000 potpisa, pojave se na izborima, uzmu od države ogromnu svotu novca, a onda na izborima osvoje manje od 1.000 glasova, koliko je recimo potrebno za sudjelovanje u parlamentranim izborima. Nacrtom je regulirano i osnivanje manjinskih stranaka, koje bi ubuduće osnivalo također 250 punoljetnih državljana RH ako je broj pripadnika te nacionalne manjine manji od 50.000. Za veće zajednice biće potrebno 500 punoljetnih građana.

Planira se i preregistracija onih stranaka koje su sada aktivne i to u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu zakona. A ako stranka nakon osam godina ne uđe u Hrvatski Sabor ili u skupštine lokalnih samouprava, brisat će se iz registra ili morati obnoviti upis. Ministarstvo procjenjuje kako će se samo dvadesetak stranaka uspjeti preregistrirati, dok ostale „neće moći“ skupiti dovoljan broj potpisa.

Karlo Morosin, poznati novinar i urednik, te vanjski suradnik DDF-a, smatra kako je nacrt zakona dobar i kako stranci koja se ozbiljno namjerava baviti politikom ne bi trebalo biti problem skupiti 500 potpisa za registraciju.

– Možda je to na nivou Dalmacije puno, ali na nivou Republike Hrvatske nije. Kako bi neka stranka mogla funkcionirati, potreban joj toliki broj ljudi. Jer, kako netko misli uopće pokušati sudjelovati u vlasti ukoliko nema određeni broj ljudi koji bi zadovoljio organizacijske potrebe, – rekao je Morosin.

Kao reper, navodi kako je 500 tek desetina potpisa potrebnih za sudjelovanje na parlamentarnim izborima. Drugi reper za njega je kako stranka koja “ozbiljno sudjelovati” na izborima, što znači da ima izborne liste u svim županijama, općinama i gradovima u Republici Hrvatskoj, treba da okupi oko 9.000 kandidata.

Morosin ipak tvrdi kako u RH nema 170 stranaka i kako je to „lažna slika“, jer su mnoge i dalje registrirane iako više ne postoje ili su se integrirale. Mnoge stranke koje sudjeluju na političkoj sceni RH su satelitske parastrančice, a u ovom sazivu Hrvatskog Sabora ih je 7-8 i one su, prema njemu, mnogo veći problem nego način registracije. Ipak kaže kako je za to da se njihov broj svede na razuman broj.

– Što se tiče DDF-a, članovi ove inicijative svjesni su toga kako nije lako skupiti toliki broj potpisa. Nekome to izgleda lako, ali nije. To je jako puno. Onima koji se bave politikom to je itekako poznato, – rekao je Morosin i nastavlja, – Vjerujem kako će mnogi uspjeti skupiti dovoljan broj potpisa, jer je veliki broj satelitskih stranaka koji rade direktno za HDZ, financira ih ta klerofašističko-mafijaška organizacija i daje im kadrove za uspostavu stranke.

Drugim riječima, ako zakon bude usvojen u ovakvom obliku, novi zakon mogao bi natjerati male stranke na spajanje s većima. Iako se to s vremena na vreme i događalo, novi zakon bi te procese mogao potaknuti i ubrzati. Politolozi kažu kako će do ukrupnjavanja političke scene doći spontano promjenom izbornog zakona.

– Promjenom izbornog zakonodavstva i izbornih pravila, s proporcionalnog na većinski sustav, smanjilo bi broj parlamentarnih stranaka s 19 na najviše 7 (HDZ, SDP, IDS, HSLS, HNS, DP i Most). Zakonom treba jasno naglasiti kako stranka koja u dva izborna ciklusa nije prošla u Sabor, odnosno u skupštinu lokalne samouprave briše se iz registra. To bi za posljedicu imalo njihovo gašenje ili prikljčenje, u skladu s programskim načelima, nekoj od velikih stranaka. Uvjeren sam kako će na kraju, na političkoj sceni RH, ostati nekoliko bitnih političkih opcija, – ocijenio je Morosin.

Navodi, kako je to za Dalmaciju, koja, podsjetimo, u ovom trenutku nema niti jednu svoju političku opciju, kako dobro tako i loše. Prema njegovim riječima, dobro je što bi prodalmatinska opcija mogla lakše ostvariti dobar rezultat na svome terenu, jer bi podmetači nogu i satelitske stranke, poput Pametno, Centar, Fokus, ili se brisali iz registra ili se priključili matičnoj stranci HDZ-u, a loše je što ne bi mogla proći u državni Parlament zbog čeka se glas Dalmacije opet ne bi čuo. No, sve u svemu na svome terenu bi se mogli boriti za budućnost ove regije.

– DDF se snažno zalaže za suzbijanje anarhije i uvođenje demokracije u politički život RH, pa tako i u politički život Dalmacije, jer ovo što trenutno imamo nema veze s demokracijom. Ovo je čista anarhija u kojoj stranke niču kao gljive poslije kiše, kada god HDZ-u to zatreba. Žalosno je što Dalmacija nema svoju snažnu političku opciju koja će biti prodalmatinski orijentirana i koja će raditi sve da se stanje u ovoj regiji poboljša. Razloge zašto se to ne događa znamo. Agresivan atak na dalmatinski identitet učinio je da Dalmacija politički izumre i postane sponzor prljavih aktivnosti koji se vode protiv nje. Ipak postoji nada da će se neke stvari promijeniti na bolje, – ocijenio je Morosin.

15 views

Recent Posts

See All

תגובות


bottom of page