Piše: Robert Caruza
U najnovijem broju časopisa u izdanju Hrvatskog društva sociologa, pojavili su se problematični stavovi glede Dalmacije i dalmatinstva. Više od 160 predstavnica/ka hrvatske znanstvene zajednice u sljedećem broju časopisa reagiralo je zbog toga
Sociolog Bruno Šimleša piše kako objavljeni članci koji se odnose na temu negiranja Dalmacije i dalmatskog identiteta te dalmatinstva općenito i generalno prava Dalmacije i njenih stanovnika, predstavljaju ne samo poticanje na diskriminaciju prema tom već stigmatiziranom dijelu populacije, već su u pitanju i argumenti koji su sporni s naučnog stanovišta.
U ovim se člancima pripadnike dalmatske zajednice opisuje kao „talijanofile“, “srbofile” i „četnike“, “kroatofobe” čije se postojanje svodi „isključivo“ na pokušaj rastakanja krvavo stečene i vjekovno iščekivane hrvatske državnosti. U člancima se implicira kako su Dalmatinci i Dalmatinke posebno opasna vrsta prijetnje hrvatskom narodu, prvenstveno djeci, pa se zagovara kako „prava Dalmacije, koja nikada u povijesti nije postojala, jer je to hrvatska zemlja“ ne mogu biti iznad zaštite državnih interesa i dječjih prava i navodi se sumnja kako socijalizacija djece od strane Dalmatinaca može biti „uspješna“ iako tu tezu pobijaju istraživanja. Također se navodi teza o ugroženosti prava većine stanovnika Republike Hrvatske kao i da „postojanje onih koji sebe nazivaju Dalmatincima svakako nije dobro s aspekta općeg javnih i državnog interesa“.
Iznijeti stavovi ne odgovaraju činjenicama, neznanstveni su, vrijeđaju dostojanstvo Dalmacije i svih njenih stanovnika potiču na diskriminaciju, te su zlonamjerni. Potpisnici novog članka, a znanstvenici i znanstvenice, ističu kako se članci iz temata časopisa Sociološki pregled ne oslanjaju na konkretne empirijske podatke kao što su iskustva i znanstvena (povjesna, zemljopisna, sociološka, psihološka, antropološka) istraživanja o dalmatinstvu.
U časopisu se navodi teza kako Dalamtinci i Dalmatinke ugrožavaju instituciju države, ali se zaboravlja kako su, u Republici Hrvatskoj, upravo Dalmatini/Dalmatinci i Dalmatine/Dalmatinke te koje najviše poštuju institucije RH, redovito plaćaju porez i režije, dok su Hrvatiti koji urušavaju institucije i izbjegavaju svoje zakonske obveze. Dalmatini/Dalmatinci su mnogo discipliniraniji građani RH, iako su zakonski nevidljivi, te nemaju podršku mnogih pojedinaca, stručnjaka, nastavnika, rođaka, prijatelja i drugih iz bližeg okruženja. Dalmatini/Dalmatinci su dio realnosti našeg društva samo nisu vidljivi.
„Ako se osvrnemo na povijesni razvoj etnologije, kao dijela sociologije, kao znanosti još od pedesetih i šezdesetih godina XIX. stoljeća“, stoji u novom članku, „proučavanja društvenog života Dalmatina i nalazi tih istraživanja ne samo što nisu bili osuđivački, već su pružali otvorenu podršku za društvenu integraciju i slobodu od diskriminacije. Sociološko, etnološko, proučavanje nehrvatskih i neslavenskih nacionalnih manjina, kao i teme njihovog izražavanja u društvenom kontekstu također su dio znanstvenih istraživanja u drugim republikama bivše Jugoslavije već duže od 10 godina i predstavljaju podršku ovoj, na žalost, nepriznatoj nacionalnoj kategoriji“.
„Svjesni smo kako suvremena sociologija i etnologija nije oslobođena djelovanja kontekstualnih čimbenika niti je u potpunosti oslobođena esencijalističkih pretpostavki u tumačenju nacionalnih zajednica, kao ni seksualnosti i roda kao što su kroatocentrična vizija društva u kojoj se sve osim Hrvata i hrvatstva neupitno pretpostavlja i promatra kao primarna osnova za konstituiranje države što se vidi kroz grubu i isključivu dihotomnu podjelu na superiorne Hrvate i inferiorne sve ostale, odnosno etnički čistu hrvatsku državu. Međutim, smatramo kako sociologija kao znanost može i treba pružiti svoj doprinos dubljem razumijevanju načina života i problema s kojima se susreću druge nacionalnosti u RH. Znanstveni pristup nas obavezuje ne samo kako bi razumjeli iskustva Dalmatina kroz njihove potrebe i egzistenciju koja ni na koji način ne ugrožava Hrvate, hrvatstvo i Republiku Hrvatsku, već i da podržimo prava ovog dijela populacije RH koja su zajamčena Ustavon RH te brojnim antidiskriminacijskim zakonima te mnogim drugim zakonskim i podzakonskim propisima“.
Nakon što je prof. Branko Ančić u svom tekstu naveo niz omalovažavajućih i nenaučnih tvrdnji na račun Dalmacije, Dalmatina, dalmatskog jezika i općenito dalmatinstva, poput onih kako “ne vrše nikakvu društvenu funkciju, već se formiraju isključivo radi rušenja Republike Hrvatske i pripajanja Južne Hrvatske Italiji odnosno Srbiji, ovisno o tome tko više plati” i kako su “Dalamtinci posebno opasna vrsta prijetnje za djecu”, dio znanstvene zajednice je pružio podršku Dalmaciji, Dalmatinima i dalmatinstvu i iskazao svoje zalaganje za visokoškolske institucije bez diskriminacije na osnovi nacionalne orijentacije, pa i seksualne orijentacije i rodnog identita.
Podrška je važna, a pogotovo jer je ona u RH za Dalmatine i queer osobe uglavnom rijetka.
Comments