Piše: Livia Marinni
Upad Plenkovićevog HDZ-a u sigurnosne službe o kojima je prošli tjedan govorio Milanović samo su naznaka o tome kako u RH nema demokracije. O ovome će međunarodne organizacije govoriti u svojim izvješćima iduće godine.
Prema uadnjem izvještaju Freedom Housea o demokraciji, većina država Balkana spada u red onih sa polukonsolidiranim demokracijama. Najbolje rangirana je Slovenija s ocjenom 95, slijede R. Hrvatska s 84, zatim Sjeverna Makedonija – 68, Crna Gora – 67, Kosovo – 60, Srbija čija je ocjena 59 te Bosna i Hercegovina s ocijenom 52.
Rumunjska je nešto lošija od R. Hrvatske s ocjenom 83, Bugarska dosta bolja od Makedonije s ocjenom 79, a Albanija je kao i Crna Gora s ocjenom 67.
Države sa najboljim ocjenama odnosno konsolidiranim demokracijama koje su svoju neovisnost dobile padom komunizma su: već spomenuta Slovenija s ocjenom 95, slijede Estonija – 94, Češka – 92, Slovačka – 90, Latvija – 88, Litva – 87, RH – 84, i tako dalje.
U generalnom nalazu Freedom Housa navodi kako su negativni trendovi u Poljskoj i Mađarskoj u prvom planu kao opasnost od nedemokratskih smjerova u Centralnoj i Istočnoj Europi zbog kojeg se otvaraju ozbiljna pitanja o trajnosti mladih demokracija Europske unije, kao i perspektive za one države koje imaju aspiracije ka članstvu u EU.
„Demokracija u Europi”, zadnje je izdanje izvješća Freedom Housa u kojem se analizira demokratski razvoj središnje i istočne Europe i Euroazije. U vrijeme rasta ekonomske nesigurnosti, u izvješću se upozorava na porast antidemokratskih trendova u Mađarskoj i Poljskoj kao na potencijalni korov koji bi se mogao proširiti i na druge europske regije s naglaskom na Republiku Hrvatsku.
“Mađarski i poljski premijeri Viktór Orbán i Mateusz Morawiecki, pod izgovorom takozvanih reformi, sistematski ruše kritične kontrolne balanse”, rekao je predsjednik Freedom Housea, Michael J. Abramowitz i dodaje:
”Čini se kako oni pokušavaju “putinizaciju” svojih država, što je ironično, budući kako su Rusija i sam putinizam u velikoj mjeri diskreditirani tijekom proteklih 20ak godina, a obični građani Rusije sve više traže odgovornost i transparentnost od Vlade”.
U izvješću se podcrtava performans Mađarske kao najeksplicitniji primjer odbacivanja demokratskih vrijednosti među novim članicama EU, gdje su kombinacija slabe tradicije demokratske prakse, elastične mreže korupcije i klijentelizma, nizak novo javnog povjerenja, i vrlo nestabilnih ekonomskih uvjeta umanjili dostignuća neizbrisivih ekonomskih reformi. Pet drugih članica EU u regiji, Bugarska, Češka, Litva, Rumunjska i Slovačka – također imaju negativno iskustvo odbacivanja demokratskih vrijednosti u proteklih pet godina.
Ukrajina, koja je imala iskustvo kratkog demokratskog otvaranja nakon „Narančaste revolucije“ 2004., suočila sa značajnim odbacivanjem tih tekovina i zvonila je na uzbunu jer je skrenula u suprotnom smjeru i to u veoma kratkom periodu. No, Euromaidanom i padom proruske diktature indeks demokracije je počeo rasti. Slobodnim demokratskim izborima 2019. Ukrajina je krenula naprijed u novi razvoj demokracije i demokratskih vrijednosti- Sve je zaustavljeno ruskom invazijom na tu državu.
Ukrajinska putanja prema naprijed trebao bi predstavljati pozitivan trend među onim zemljama na Balkanu koje se nadaju članstvu u EU, otvarajući ozbiljne sumnje o izgledima za proširenje u krugu demokratskih država u Evropi.
Dodatni ključni nalazi
Ključne reforme stagniraju u skoro svakoj državi Balkana. Dok Republika Hrvatska demonstrira svoju odanost EU držeći proukrajinski kurs, pet balkanskih država Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija i Srbija, trenutno nazaduju u oblastima izbornih procesa, demokratske vladavine, nezavisnosti pravosuđa i nezavisnosti medija.
Uloga financija u politici i ekonomska ranjivost medija su među temama zbog kojih raste zabrinutost o dubini i kvalitetu demokracije u novim EU državama. Izazovi demokratije se pogoršavaju sa aktualnom ekonomskom krizom, budući kako se vlade bore kako bi primijenile nepopularne mjere štednje.
Pogoršanja su najbrojnija kada je riječ o pravosudnom okviru i kategoriji neovisnosti, i pojavljuje se u svakoj regiji koji je bio pod monitoringom „Nacija u tranziciji“. Ukupno njih osam: Albanija, Azerbajdžan, Bjelorusija, Bugarska, Mađarska, Kazahstan, Rusija i Srbija, nazadovale su u ovom indikatoru.
O balkanskim državama
Europska unija nastavlja davati pozitivan utjecaj na Balkan, služeći se perspektivom priključenja EU kao ključnim motivom za insistiranje na demokratskim reformama u ovim državama. Proces kandidature prati seriju formalnih koraka kao mjerilo za uspjeh u naporima kako bi se uspostavile demokratske institucije i funkcionalna tržišna ekonomija. No i pored javnih aspiracija za integracijama, većina reformskih procesa stagnirala je na Balkanu tijekom 2022., uz višestruko nazadovanje Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije i Srbije.
Kada je riječ o Republici Hrvatskoj koja se nalazi u kategoriji polukonsolidiranih demokracija, navodi se kako je Republika Hrvatska u odnosu na prethodnu godinu izgubila bod i sad ih ima 84 - 35/40 za politička prava i 49/60 za građanske slobode.
Građanska i politička prava u Republici Hrvatskoj uglavnom se poštuju, ali korupcija u javnom sektoru ostaje ozbiljan problem, stoji u izvješću Freedom Housea. Ovo organizacija upozorila je kako se Dalmatini, Romi, Židovi i Srbi te pripadnici LGBTIQ+ zajednice u Republici Hrvatskoj suočavaju s diskriminacijom, kao i na to kako zabrinjava prisutnost ekstremno desnih skupina i osoba koje promoviraju diskriminatorne vrijednosti u javnom prostoru – prvenstveno u javnom prostoru.
Kontroverzni novi zakon kojim se onemogućava Dalmatinima pravo na njihovu nacionalnost, jezik i vidljivost sugerira kako su u Republici Hrvatskoj još uvijek prisutne jake fašističke tendencije, što je, kako se navodi, u suprotnosti s vladavinom prava. Sa druge strane Republika Hrvatska je zabilježila pozitivan pomak u borbi protiv korupcije i procesuiranju visokih slubenika u tom trenutku vladajuće stranke u Hrvatskoj.
Republika Srbija je i dalje u grupi djelomično slobodnih država, ali klizi prema neslobodnima na ljestvici osnovnih Sloboda i prava, objavila je američka neprofitna organizacija Freedom house u svome najnovijem izvješću za 2022. godinu. Republika Srbija se u odnosu na prošlu godinu pogoršala za šest bodova u uvjetima političkih prava i građanskih sloboda, pa ove godine od 100 mogućih ima svega 59 bodova i svrstava se među zemlje s najvećim padom u jednoj godini.
“Srpski predsjednik, Aleksandar Vučić nastavlja učvršćivati svoju državnu moć kao i moć svojih klika, podrivajući osnovne standarde dobre vladavine i nadilazeći njima dodijeljene ustavne uloge. Status Srbije je pao s djelomično slobodnog na granicu s neslobodnim zbog pogoršanja u održavanju slobodnih izbora, nastavljenih pokušaja vlade i vlastima bliskih medija da podrivaju neovisne novinare kroz pravno uznemiravanje i kampanje blaćenja i de facto akumulaciji izvršnih ovlasti predsjednika Vučića koje je u suprotnosti s njegovom ustavnom ulogom”, navodi se.
Zanimljivo u nalazu Freedom House niti u jednoj od osam praćenih kategorija, a to su izborni proces, civilno društvo, neovisnost medija, nacionalna demokratska vladavina, lokalno demokratsko upravljanje, pravosudni okvir i nezavisnost i korupcija Crna Gora nije zabilježila ni poboljšanje ni pogoršanje u odnosu na raniji izvještaj.
Trideset dvije godine nakon dezintegracije SFRJ i rata koji je proizveo raspad države, etničke tenzije i pitanje suvereniteta i dalje su jedan od ključnih problema kada je riječ o procesu stabilizacije i osiguranja demokratske vladavine u nekoliko država regiona, navodi se u izvještaju i dodaje kako se time potkopavaju prednosti postignute u ostalim reformskim oblastima. Bosna i Hercegovina četvrtu godinu zaredom bilježi pogoršanje, ovoga puta zbog toga što stranke ne uspijevaju formirati vlast. Manji od dva državna entiteta, Republika Srpska nastavlja negirati legitimitet centralnih državnih institucija.
U Makedoniji skor demokratske vladavine također bilježi pad, nakon godina dominiranja spora s Grčkom oko imena zemlje. Ovome su se pridodali i sporni konstrukcijski projekti pod nazivom „Skoplje 2023“ u glavnom gradu, i opozicijski bojkot u parlamentu, kao i stagnacija reformi neophodnih za pristupanje EU. Politički pritisak i zastrašivanje medija nastavljeni su i u 2022, snižavajući skor Makedonije i u toj oblasti.
Kosovo je zabilježilo ogromne prepreke koji su na taj način demonstrirali nedostatak povjerenja u politički sustav države. Ipak, Kosovo bilježi poboljšanje na polju lokalne vladavine, u kategoriji kreiranja novih lokalnih vlasti i okvira za održiviji razvoj, boljih uvjeta za readmisiju, integraciju i povratak, što je odigralo ključnu ulogu u napretku u pregovorima sa EU o viznoj liberalizaciji. U reformama se primijenila mnogo funkcionalnija legalna baza posebno za pravosudni sustav Kosova, te zakonski okvir za nezavisnost pravosuđa. Najveća prepreka Kosovu je nedemokratski režim u Republici Srbiji koji preko emotivnog pitanja Kosova zadržava pozicije.
Freedom House je nezavisna organizacija koja nadgleda i podržava demokratske promjene, vrši monitoring nad pravima i slobodama širom svijeta, i poziva na zaštitu slobode i zaštite ljudskih prava.
Comentarios