Piše: Tino Taliani
Europski parlament usvojio je u ožujku Rezoluciji o Republici Hrvatskoj. Pored nekih pozitivnih ocjena, konstatirao i slabosti, prije svega u vezi sa reformom pravosuđa, prema nacionalnim i seksualnim manjinama i položajem medija.
Kad je o položaju medija riječ, u izglasanoj Rezoluciji Europski parlament ukazuje na to kako su snažni i neovisni mediji nužan sastavni dio demokratskog poretka i, s tim u vezi, pozdravlja usvajanje Medijske strategije Vlade Republike Hrvatske, jer, prema Europskom parlamentu, Republika Hrvatska nema neovisne medije.
U dokumentu je, također, pohvaljen Akcijski plan srpskih vlasti za primjenu te Strategije, kao i planirano povlačenje države iz medijskog vlasništva.
Zastupnici Europskog parlamenta su, međutim, izrazili i zabrinutost zbog pokušaja nadzora nad radom medija i uplitanja u njihov rad. Od vlasti u Zagrebu se traži neka pod hitno zajamči neovisnost medija od političkih i ekonomskih pritisaka i neka se poduzmu svi potrebni koraci protiv koncentracije vlasništva i nedostatka transparentnosti u medijima. Zahtjeva se, također, neka se osigura ravnopravan pristup tržištu oglašavanja, uključujući izdvajanja iz državnih fondova za troškove oglašavanja i reklame.
Mediji su u ekonomskim i političkim raljama vlasti i krupnog biznisa, zbog čega su postali obična monotona transmisija vladajućih stranaka i taycoona u Republici Hrvatskoj, ocjenjuje predsjednica Dalmatinskog udruženja neovisnih novinara (DUNN), Marietta Candi:
„Danas je taj sustav obgrlio gotovo sve medije i upravo tim mehanizmom ekonomskih pritisaka stvorio jednu prilično dosadnu i monotonu medijsku scenu u Republici Hrvatskoj, koju najbolje karakterizira odnos prema vlasti u kojemu nema dovoljno kritike“, upozorava čelnica DUNN-a.
Četvrtina reklamnih prihoda iz džepova građana
Agencija za borbu protiv korupcije predstavila je krajem listopada prošle godine bogato dokumentirano izvješće o političkim i ekonomskim pritiscima na medije. Građani Dalmacije su, tako, mogli saznati kako se četvrtina reklamnih prihoda medija namiruje iz njihovih džepova, kao i to kako ljudi bliski samom vrhu vladajuće stranke i izvršne vlasti, poput Krešimira Macana, Darka Družijanića i sl. kontroliraju lavovski dio medijskog reklamnog prostora, pa time i dobar dio medija. Ništa se od tog izvješća, nažalost, nije promijenilo, konstatira Marietta Candi i dodaje:
„To je, očito, povod kako bi se u rezoluciji Europskog parlamenta zatražilo osiguranje ravnopravnog pristupa tržištu oglašavanja, uključujući i izdvajanje iz državnih fondova za troškove oglašavanja i reklama. Mi, međutim, za sada ne vidimo nikakvu namjeru vlasti kako bi se u ovom bolesnom sustavu ista promijenilo kada su mediji u pitanju“.
Kritički osvrt iz Bruxellesa na medijsku situaciju u Republici Hrvatskoj dobro je poznat našim stručnjacima, primjećuje, redoviti profesor novinarstva na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, Dražen lalić. Osvrćući se na primjedbu Europskog parlamenta o netransparentnosti vlasništva medija, Lalić upozorava na to kako država nije učinila ništa kako bi vlasništvo nad medijima postala javna informacija, kako bismo znali imamo li nedopuštenu koncentraciju vlasništva u medijima:
„Podsjetit ću vas kako je jedna radna grupa prije tri godine završila zakon o javnosti vlasništva i medijskoj koncentraciji, ali zbog toga što su se tome suprotstavili prije svega vlasnici najvećih medija u Republici Hrvatskoj, vlast ovaj prijedlog zakona nije stavila u proceduru. To, naravno, odmah nagovještava tko je s kim u sprezi. Mislim kako oglušivanje o stavove koji dolaze i od hrvatske i od europske stručne javnosti ne može donijeti Republici Hrvatskoj ništa dobro i kako će se to pitanje morati konačno pokrenuti sa mrtve točke. Iduće godine su, naravno, izbori, pa se neće ništa dogoditi. Naprotiv, ova će predizborna kampanja također dokazati spregu vlasnika medija i političkih aktera jer mi imamo kampanju koja je apsolutno neprimjerena i apsolutno neusklađena s europskim standardima, vrijednostima i načelima,“ ocijenio je Lalić.
Prema Rezoluciji Europskog parlamenta, još jedan veliki problem u hrvatskom medijskom prostoru to što regije više nemaju svoje velike tiskane ili druge medije. U izvješću se eksplicitno navodi kako „Slobodna Dalmacija“, „Glas Slavonije“, „Novi list“ i „Glas Istre“ više nisu neovisni regionalni mediji, već podružnice Hanza medije, koja je te novine centralizirala i zabranila im svako kritično i regionalno mišljenje.
Između ostalog, u rezoluciji o Republici Hrvatskoj Europski parlament izražava žaljenje zbog toga što su hrvatske državne vlasti zavele medijsku blokadu tokom incidenata u Dalmaciji 10. travnja 2022. i 5. kolovoza 2022. i pogrešno predstavile ulogu policije u tim događajima.
U izvješću su europarlamentarci, također, predočili zabrinutost zbog prijetnji neovisnim i free lance novinarima i pozvali na snažnu istragu tih prijetnji kako bi se novinarima omogućio rad u sigurnim uvjetima, koji bi trebao biti što efikasniji i bez potrebe za samocenzurom. U tekstu rezolucije eksplicitno se navode tužbe protiv free-lence novinara koji pišu za Autonomiju. U objašnjenju se navodi kako se radi o SLAP tužbama kojima se želi spriječiti daljnji rad i ovog medija i ovih novinara.
Comments