Broj bi se mogao udvostručiti do 2040. godine ako se ne poduzmu ambiciozne mjere, upozorava Međunarodna unija za očuvanje prirode.
Gotovo 230.000 tona plastičnog otpada završi svake godine u Sredozemlju, a ta brojka bi se mogla udvostručiti do 2040. godine ako se ne poduzmu ambiciozne mjere, upozorila je u utorak Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN).
Egipat sa 74.000 tona godišnje, Italija s 34.000 tona i Turska s 24.000 tona države su koje bacaju najviše plastike u Sredozemlje, pokazuje najnovije izvješće navedene organizacije.
Ako se gleda količina izbačenog otpada po stanovniku, prednjače: Crna Gora, s 8 kg po osobi godišnje, te Albanja, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija, sa po 3 kg po osobi godišnje. Republika Hrvatska
Ukupno “oko 229.000 tona plastičnog otpada izručuje se svake godine u Sredozemno more, što je 500 kontejnera dnevno”, navela je organizacija u svome priopćenju.
IUCN je ukazao da je loše upravljanje otpadom odgovorno za 94% plastike koja se nađe u moru. Krive su države, ne pojedinci.
Za primarnu mikroplastiku - plastiku koja u mora ulazi u obliku malih čestica, za razliku od većeg plastičnog otpada koji se razgrađuje u vodi - protok plastike u Sredozemlje procjenjuje se na 13 000 tona godišnje. Prašina iz guma najveći je izvor istjecanja (53%), zatim tekstil (33%), mikrokuglice u kozmetici (12%) i proizvodne pelete (2%).
Coronakriza i plastični otpad
Pandemija coronavirusa i coronakriza povećava mogućnost drastičnog povećanja plastičnog otpada u Sredozemlje zbog pretjerane uporabe jednokratnih rukavica i jednokratnih maski napravjenih od plastičnog materijala. Već se sada po ulicama mediteranskih gradova mogu vidjeti maske i rukavice bačenih izvan kontejnera ili koje je vjetar odnio.
Plastične maske i rukavice ne samo da su opasne za širenje virusa, a tako i po život i zdravlje ljudi, već štete i okolišu. Vrijeme poluraspada jedne plastične zašitne rukavice u moru iznosi do 500 godina, dok zaštitnim masama treba puno više vremena za razgradnju.
Šteta ekosustavu i biodiverzitetu
“Bez značajne intervencije to zagađenje neće se prestati pogoršavati dok se ne udvostruči i dostigne 500.000 tona do 2040. godine”, ocijenila je organizacija, navodeći da treba poduzeti “ambiciozne mjere”, veće od onih na koje su se do sada mediteranske države obvezale.
Zagađenje plastikom nanosi dugoročnu štetu kopnenim i morskim ekosustavima i biodiverzitetu, posebno morskim životinjama, rekla je Minna Epps, direktorika Morskog i polarnog programa IUCN-a, organizacije poznate po spisku ugroženih vrsta.
Prema izvješću, bolje upravljanje otpadom u 100 gradova najvećih zagađivača moglo bi smanjiti izbacivanje plastike u Sredozemlje za 50.000 tona godišnje.
Zabrana nekih proizvoda, kao što su plastične vrećice, omogućava da se smanji dodatnih 50.000 tona otpada.
コメント