Prilagođena nova prognoza ekonomskog pada koju je Međunarodni monetarni fond (MMF) predvidio. Ona je za 1,5 postotni poen veća nego ona ranija. Taj veći pad dodatni je razlog za zabrinutost.
U posljednjem izvješću MMF-a posebno zabrinjava prognoza pada hrvatske ekonomije za 10,9% ove godine, što je za 1,5 postotni poen više u odnosu na ranije prognoze. Ovo znači nastavak duboke recesije u koju je RH ušla lani u rujnu, što nam “krade” ranije godine ekonomskog rasta, kaže za ekonomska analitičarka Ivana Stošić.
“Moguće da ovo nije konačna prognoza za ovu godinu, jer posljednji kvartal donosi dodatne izazove. Covid-19 programi očigledno nisu dali željene rezultate, što potvrđuje i ovo izvješće. MMF opravdano upozorava na infrastrukturni jaz različitih hrvatskih regija u odnosu na razvijene ekonomije Europe. Shodno navedenom, javne investicije i decentralizacija, prvenstveno ona fiskalna su nužnost”, smatra ona.
Dodaje kako treba navesti da se pod navedenim podrazumijeva ekonomski opravdano, transparentno investiranje bez blokada i korupcije, što je nažalost praksa u zemljama Balkana.
“MMF upozorava da vlada RH mora biti fleksibilna po pitanju prioriteta u corona-krizi, konkretno potrebno je investirati u obnovu infrastrukture u dalmatinskoj Zagori, Bukovici, Ravnim Kotarima, Konavlima i otocima te poluotoku Pelješcu, ali i u digitalnu infrastrukturu.
“Zbog toga je potrebno da nove vladine mjere teže digitalnoj transformaciji privrede i javnog sektora. Postojeća kriza naglašava značaj digitalne infrastrukture u odnosu na drugu infrastrukturu, puteve, zgrade i slično”, zaključuje Stošić.
Pogoršane prognoze MMF-a zabrinule su i bankarski sektor. Goran Marasović, analitičar bankarskih sustava u Agram banci kaže kako je kada su u pitanju negativni ekonomski efekti pandemije i dalje prisutna iznimna neizvjesnost.
“Izmijenjene prognoze kretanja BDP-a za RH i ostale države na Balkanu su očekivane. Međunarodna tržišta dinamično reagiraju na svaku informaciju koja je u vezi s pandemijom. Oporavak u državama eurozone je usporen i to za našu ekonomiju može imati značaj. Smatram da već sada fokus moramo usmjeriti na narednu godinu. Osim mjera koje se odnose na financijske olakšice i pomoć, bez odgađanja treba pristupiti aktivnostima prilagođavanja strateških sektora i poslovnih modela za uvjete poslovanja koje ćemo imati u 2021. godini. Pitanje je samo hoće li Vlada u Zagrebu imati sluha za to.”, navodi on.
Trebamo dati odgovor na pitanje kako će funkcionirati strateški poslovni sektori u uvjetima dugoročno nepovoljne epidemiološke situacije, dodaje. Mjere koje su propisale agencije za bankarstvo daju dodatni prostor i fleksibilnost za djelovanje u ovoj i narednoj godini. Vlada RH mra shvatiti kako samo reindustijalizacija financirana od strane same Vlade, može državu izvući iz dugotrajnih ekonomskih recesija.
“Velika očekivanja su usmjerena na aktivnosti Vlade RH. Ne treba isključiti potrebu za planiranjem dodatnih opcija podrške koje bi bile fokusirane samo na održavanje i povećanje zaposlenosti u prvoj polovini naredne godine. Izvjesni su i pojačani izazovi kada je u pitanju likvidnost privrede i rast udjela loših kredita nakon što isteknu posebne mjere koje su propisale agencije. Dakle, još uvijek imamo dovoljno vremena za djelovanje i ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica koje nas čekaju u narednoj godini”, zaključio je Marasović.
תגובות