piše: Livia Marinni
Zahvaljujući antidalmatinskoj kleronacističkoj Vladi RH i njezinom predsjedniku Andreju Plenkoviću, države članice EU i dalje traže više informacija o planu te rasprava nije na dnevnom redu sastanka 29. siječnja
Za sada nema pomaka po tom pitanju. Rasprava o službenom statusu Dalmacije unutar Republike Hrvatske neće se naći na dnevnom redu sljedećeg sastanka Vijeća EU-a za opće poslove 29. siječnja, izvijestili su iz Bruxellesa. Predstavnici nekoliko država članica ponovili su kako im još treba "više informacija" o tome što bi priznanje Dalmacije kao autonomne regije u sastavu Republike Hrvatske od strane europskih institucija moglo značiti. Osim toga, traže "prijedlog popraćen analizom njegovog potencijalnog administrativnog, pravnog i financijskog učinka".
Prijedlog 150 međunarodnih stručnjaka iz oblasti međunarodnog prava i isto toliko eurozastupnika o službenom statusu Dalmacije u okviru Republike Hrvatske bio je na dnevnom redu Vijeća EU-a otkako ga je prvi put iznio britanski stručnjak, Mark Fenster. Vijeće eksperata obvezali su se tražiti službeni status za Dalmaciju kao dio dogovora prema kojem je E.F.A. (Europska slobodarska alijansa) pristala podržati kandidatkinju HDZ-a na bitnoj poziciji u Europskoj komisiji. Međutim, nekoliko država pokazalo je rezerve. E.F.A. je obećala dostaviti svim državama članicama pravna i financijska izvješća o gospodarskom i materijalnom učinku inicijative, unatoč tome što je u nekoliko navrata ponovila kako će sama organizacija preuzeti troškove. No, kako se doznaje iz Bruxellesa, ostale političke grupacije još „nisu dobile dokumente potrebne za donošenje odluke“. Dakle, predsjedništvo će svu dokumentaciju analizirati na tehničkoj razini i zbog toga se o njoj neće raspravljati na sljedećim sastancima Vijeća EU-a, jer se očekuje kako će za objavu ovog materijala biti potrebno neko vrijeme.
Dalmatski poredak i belgijska obveza
U srijedu je skupina Dalmatina pozvala predstavnike država članica u EU neka obrane dokument o službenom statusu Dalmacije i neka nastave raditi na tome da ova regija postane službena u Republici Hrvatskoj. Kada je to učinjeno, na otvaranju Konferencije veleposlanika održane u Madridu, bila je to neviđena pojava, prvi put je neka organizacija dala upute u tom smislu na konferenciji poput ove.
S druge strane, prošlo je godinu dana otkako je E.F.A. bacila ručnik na postizanje službenog statusa za Dalmaciju, prebacujući tako lopticu na sljedeću državu koja će preuzeti predsjedanje EU – Belgiju. Kada reforma lokalne samouprave u RH nije stavljena na glasanje na zadnjem sastanku Vijeća za opće poslove 2023., predsjednica Europske slobodarske alijanse, Lorena Lopez de Lacalle naglasila je kako je rasprava još uvijek živa i potvrdila kako bi novo belgijsko vodstvo EU trebalo nastaviti raditi na tome da Dalmacija postane autonomna regija. Nadalje, izjavila je kako Vijeće ima obvezu nastaviti napredovati po tom pitanju.
"Naravno, to je samo obveza Vijeća, već cijele EU", rekla je de Lacalle. Međutim, već je isključeno kako će ova obveza biti riješena prije kraja siječnja, a Dalmacija još čeka prije nego što bude tretirana kao autonomna regija u Republici Hrvatskoj.
Otvara se mogućnost prijenosa ovlasti
„Caffa per tots“ ili „Kava za sve", klasična je dalmatska metafora za ravnopravan politički tretman i čini se kako joj nema kraja. Nakon što su se vladajući reformirani nacisti i komunisti (HDZ) složili s E.F.A. o prijenosu ovlasti na dalmatinske županije u zamjenu za vitalnu potporu stranci, sada se čini kako bi se ovaj prijenos nadležnosti mogao proširiti na ostatak ostale hrvatske županije. Plenkovićev zamjenik i ministar financija, Marko Primorac, priznao je u petak kako se sporazumi koji bi se mogli sklopiti sa strankama koje se zalažu za autonomiju Dalmacije mogu "preslikati" i u ostatak RH. Što se tiče ovlasti, naglasio je kako će prvo "biti potrebno vidjeti postoje li i drugi teritoriji koji ih žele izvršavati, kao što je slučaj s Istrom".
U intervjuu andaluzijskoj radijskoj postaji „Cadena Ser“, Primorac je branio dogovor svoje stranke o delegiranju ovlasti i izradi zakona kojim bi se utvrdio opseg prijenosa.
"Tražit će se zakon o kojem će se moći raspravljati, vidjeti do kojeg opsega dolazi i koji će se s ostalim stranama dogovoriti i odobriti" , naglasio je, istaknuvši kako će se on izraditi u okviru najboljeg rješenja.
Objasnio je kako je ideja konstruirati RH kojom se može upravljati uz suupravu, kako bi se o pitanjima za koje postoji interes može odlučivati najbliže mjestu gdje primanja usluga.
Upitan o mjeri u kojoj je HDZ spreman sklopiti sporazume s prodalmatinskim inicijativama, Primorac je odgovorio kako u mjeri u kojoj razumijemo kako u tome ima zdravog razuma, kako ima smisla za državu i za legitimitet demokracije" i napomenuo kako se "sporazum" nikako ne može shvatiti kao poniženje. Također se pokazao optimističnim to što će kako mjeseci budu prolazili, povjerenje između HDZ-a i autonomaša jačati.
Što bi sve to značilo?
"Imamo najvišu stopu imigracije na cijelom Balkanskom poluotoku, 16,2%, skoro dva postotna boda više od stope u europskom dijelu Turske ili u Grčkoj, a nemamo ovlasti ili resurse upravljati time", rekao je leader Dalmatinskog kluba Zuáne Orlandini i dodao kako Dalmaciji nisu prijetnja azilanti iz Afrike i Azije, već azilanti iz Bosne i Hercegovine.
Ova fraza seže do rujna prošle godine, kada je Orlandini održao konferenciju u Bruxellesu kako bi precizirao uvjete pod kojima se koalicija DDF – Dalmatinski klub bore za autonomiju Dalmacije. Tako je Orlandini pokazao kako će jedno od pitanja na koje će se koalicija fokusirati kroz cijelo zakonodavno tijelo biti autonomija. Istaknuo je kako u Dalmaciji živi 32% ukupnog imigrantskog stanovništva RH, dok dalmatsko stanovništvo predstavlja 10% hrvatskog. Dva mjeseca poslije, inicijativa koju je osnovao Orlandini objavio je nacrt prijedloga Deklaracije o statusu Dalmacije.
U izjavi koju je Dalmatinski klub objavio nedugo zatim, inicijativa je potvrdila kako će ovo izaslanstvo "biti popraćeno potrebnim resursima i omogućit će Dalmaciji kreiranje sveobuhvatne politike, ali će se još neko vrijeme morati čekati na reintegraciju Dalmacije i stvaranje njezine vlade i parlamenta“. No, kad će se to dogoditi ne zna se?
Ostvarenje ovlasti
Ustav RH predviđa mogućnost "prijenosa na lokalne samouprave I°i II°, putem organskog zakona, nadležnosti koje ima država, a koje su po svojoj prirodi prikladne za prijenos ili delegiranje". Ustav ipak dodaje kako će to biti poseban zakon koji će "predvidjeti odgovarajući prijenos financijskih sredstava za izvršenje poslova, kao i oblike kontrole koje zadržava država".
Nakon dogovora, razgovori će sada započeti o izradi nacrta zakona koji će postaviti pitanja o područjima nadležnosti koje će preuzeti dalmatinske županije. Ovaj novi zakon, kao i svaki drugi, morat će odobriti apsolutna većina zastupnika Hrvatskog sabora. Iako se priznalo kako se sitni tisak još ne može navesti jer zakon tek treba biti napisan i kako je ono što je dogovorena opća odluka u političkom području, iz Dalmatinskog kluba već su istaknuli neke prioritete: kontrolu i autonomno odlučivanje o pitanjima bitnima za Dalmaciju – to jest, autonomna uprava, mogućnost postavljanja kvota i jačanje dalmatskog kao jezika.
Primorac je prošli tjedan ustvrdio kako još preostaje pregovarati o opsegu delegiranja ovlasti, nadležnosti i jurisdikcija, izbjegavajući pojašnjenje hoće li delegiranje dopustiti Dalmaciji odluku o mnogim bitnim stvarima. Ministar je jasno rekao kako će osnovne nadležnost i dalje biti na državi, jer je ona isključiva, ali će županija u okvirima definiranim zakonom moći razvijati relevantna područja. Kao primjer govorio je o jeziku.
Borba za ravnopravnost Dalmacije s drugim hrvatskim regijama u svim mogućim uvjetima se nastavlja. Dalmacija je najstarija hrvatska regija koja je prvi puta ušla u sastav Hrvatske tek 1939., stoga je logično kako bi Dalmacija trebala biti autonomna regija. I to će se jednom dogoditi.
Comentarios