top of page
Writer's pictureAutonomija Dalmacija

Gotovo 60% Dalmatianca ne može otići na ljetovanje

piše: Jelena Rogoz (agencija CCO - Split)

59% Dalmatinaca ne može priuštiti tjedan dana odmora izvan mjesta prebivališta, a taj se broj penje na čak 89% u skupini radnika ispod praga siromaštva u kojoj Dalmacija zauzima prvo mjesto u Europi, pokazalo je istraživanje agencije CCO iz Splita.

Ti radnici, čiji su prihodi ispod praga siromaštva, odnosno niži od 60% medijalne plaće, najlošije prolaze u Dalmaciji, gdje ih 88,9% ne može otići na ljetovanje, ističe se iz agencije. Zatim dolaze iz rumunjske regije Bucovina s 86.8% te iz moldovske Transnistrije s 84.7%.


Slijede ih ciparska Kyrenia sa 79.2% grčka Thracia sa 79.0% te slovačka regija Preshov sa 76.1%. Nejednakosti između najsiromašnijih radnika i onih drugih kad je riječ o dopustu porasle su u proteklom desetljeću u 16 zemalja članica, dodaje organizacija koja se oslanja na podatke Europske konfederacije sindikata .


Najveće razlike su u gore nabrojanim regijama i njihovim državama s time da je Republika Hrvatska specifikum jer Dalmacija ima najveću produktivnost, najviše uplaćuje u državni proračun uz to ima obavezu davati 3,5 mlrd € za Slavoniju, a najmanje dobiva natrag.

Najveće razlike u mogućnosti odlaska na odmor između radnika s prihodima nižim od medijalne plaće i ostalih radnika su u Republici Hrvatskoj, Grčkoj, Bugarskoj, Slovačkoj, Moldovi i Rumunjskoj. Povećanje nejednakosti pokazuje kako korist gospodarskog rasta u Europi u proteklom desetljeću nije raspoređena ravnomjerno, komentirala je pomoćnica glavne tajnice CES Esther Lynch.


CES se zauzima za poboljšanje prijedloga europske direktive koji treba povećati najniže plaće u EU, a Europski parlament će o njemu raspravljati nakon ljetne stanke. Sindikalna konfederacija se zalaže za uvođenje praga dostojanstva koji će jamčiti da zakonom definirane minimalne plaće ne mogu biti manje od 60 posto medijalne plaće, odnosno manje od 50% prosječne plaće u bilo kojoj državi članici.


To bi značilo, ako je srednja isplaćena plaća u Republici Hrvatskoj 7,138 Kn (podatak Državnog zavoda za statistiku za ožujak 2021.), kako srednja plaća ne smije biti niža od 3,569 kuna. No, često se događa, pogotovo u Dalmaciji kako najniža plaća ne ide preko 2.000 Kn.


Trenutačno je u 17 zemalja članica EU minimalna zakonom zajamčena plaća niža od 60% nacionalne medijalne plaće, ističe CES.


U prijedlogu europske direktive predviđaju se obvezujuća pravila za 21 državu EU s minimalnom plaćom kako bi se potaknuo njezin rast, ali se ne određuje jedinstven najniži europski prag. Postoji samo neobvezatna preporuka o najnižoj plaći kao egzistencijalnom i civilizacijskom minimumu u visini od 1,251€ koje su prihvatile države zapadne i sjeverne Europe, no ne i nove članice EU.


Prijedlog ne obvezuje na uvođenje minimalne plaće u šest zemalja koje nemaju zakonom definiranu minimalnu plaću nego to utvrđuju kroz kolektivno pregovaranje i kroz zakon o osobnom odbitku kod izračunavanja poreza na dohodak (Austrija, Cipar, Danska, Finska, Italija i Švedska). CES zastupa 45 milijuna članova 89 nacionalnih sindikalnih organizacija u 39 europskih zemalja i deset europskih sindikalnih federacija.

5 views

Recent Posts

See All

Comentários


bottom of page