Piše: DW/Jelena Rogoz
Malta je zauzela prvo mjesto dok je Republika Hrvatska u gornjoj polovni, ali i dalje loše stoji. Ne, ne radi se o nekom natjecanju, već o ILGA indexu prava LGBTIQ+ i implementaciji istih u 49 zakonodavstava u Europi.
17. svibnja je Međunarodni dan borbe protiv homofobije. Međunarodna udruga za razvoj ljudskih prava LGBTIQ+ osoba, ILGA objavila je svoju ljestvicu prava u Europi. U nekim državama postoje pozitivni trendovi.
„Ovo ovdje je mjesto zbilja prijateljski naklonjeno prema LGBTIQ+ osobama“, rekla nam je Catherine Camilleri o svojoj domovini, otočnoj državi u Sredozemnom moru s 520.000 stanovnika, Malti.
LGBTIQ+ je kratica za osobe koje su lezbijke, homoseksualci, biseksualci, transseksualci, interseksualci ili queer-osobe. Cijela kratica sastoji se od 44 početna slova svakog od stanja, ali se najčešće koristi LGBT, odnosno LGBTIQ+.
„Veseli nas što imamo vladu koja podržava pravo na različitost. Naravno, uvijek ima poneki način diskriminacije. To je tako kada je netko drugačiji, kada je netko pripadnik LGBTIQ+ populacije. Ali, na Malti je puno više prednosti nego nedostataka,“ uvjerava nas Catherine.
Catherine Camilleri, koja je dugo živjela u SAD-u, iako nije pripadnica LGBTIQ+ populacije volonterski radi za jednu LGBT organizaciju na malteškom otoku Gozou. Veseli ju što je Malta na prvom mjestu u Europi po pravima za lezbijke, homoseksualce i transseksualce.
Europski ogranak međunarodne organizacije lezbijki i homoseksualaca ILGA od 2009. objavljuje izvještaj o pravima LGBTIQ+ osoba na temelju 74 kriterija, koji govore o pravnom i društvenom prihvaćanju te populacije.
Malta: preodgoj zabranjen
Malta je već godinama na prvom mjestu i ispunjava 89 posto zahtijevanih kriterija.
„U posljednjih pet-šest godina LGBTIQ+ zajednica je upravo procvjetala. Zakonodavac na Malti vrlo je aktivan. Ova država je primjerice bila prva u Europi koja je zabranila preodgoj homoseksualaca“, rekla Catherine Camilleri na Gozou.
Naravno, ponekad se pojavi neka poruka puna mržnje ili drugi oblik neprijateljstva, ali ako se ima na umu kako je taj otok malen i katolički religiozan, iznenađuje koliko otvoreno LGBTIQ+ osobe ovdje mogu živjeti slobodno.
Pogled na zemljopisnu kartu pokazuje kako u Europi postoji razlika između zapada i istoka kad se radi o pravima kao što je brak za sve, pravo usvajanje djece za istospolne parove i mjerama protiv zločina iz mržnje. Na začelju u Europskoj uniji je prema spoznajama organizacije ILGA Poljska, u kojoj su na vlasti nacionalni konzervativci. Tamo se ispunjava samo 15 posto provjerenih kriterija.
Poljska: mržnja protiv LGBTIQ+ populacije
Što je razlog toga zna Julia Kata. Ova psihologinja iz organizacije Trans-Fuzija angažira se za transrodne osobe u poljskom glavnom gradu Varšavi. Žali se kako gotovo nema nikakve pravne zaštite za LGBTIQ+ populaciju u Poljskoj.
„Nemamo zakone protiv govora mržnje. Imamo kazne protiv zločina iz mržnje u zakonu, ali oni ne uključuju napade zbog seksualne orijentacije, spola ili identiteta. Na to se gleda kao na normalno ponašanje," žali se Julia i objašnjava kako diskriminacija u Poljskoj polazi od vladajuće stranke PiS i njoj vjernih medija.
Od 2015. godine, od kad je na vlasti krajnje konzervativna stranka PiS, pogoršavaju se prava LGBTIQ+ populacije.
„Posvuda se vidi i osjeća mržnja. Tako se, na primjer, može čuti izjava: 'Tvoja transrodna ili homoseksualna djeca su opasnost za drugu djecu‘, a mediji svakog dana objavljuju takve sadržaje pune mržnje, onda se jednostavno u ovoj državi ne osjećaš sigurno. Brojni ljudi su napustili Poljsku, jer to nisu mogli izdržati,“ sasvim će otvoreno aktivistica organizacije Trans-Fuzija iz Varšave.
Pred svojom obitelji čovjek može otkriti svoju spolnu orijentaciju, ali nikad se ne zna hoće li biti prihvaćen. Nužno bi bilo, smatra Julia Kata, u Poljskoj uvesti registrirana partnerstva ili još bolje brak za istospolne parove. Neprihvatljivo je, kaže ona, kako djeca koja žele promijeniti spol i ime upisano u matici rođenih moraju tužiti svoje roditelje. Prema poljskom zakonu, roditelji su u takvim slučajevima pogriješili prilikom upisa u maticu rođenih i ta se pogreška može ispraviti samo sudski.
Licemjernost Republike Hrvatske
Republika Hrvatska nalazi se na osamnaestom mjestu ILGA indeks-a, ali ne zaslugom Vlade RH, već zato što je jedna druga država smanjila pravo svojoj LGBTIQ+ populaciji. Najvišu poziciju RH je zauzela 2014. i 2015. kada je bila na 5 mjestu.
Republici Hrvatskoj je pomoglo i to što je lani Visoki upravni sud dosudio pravo udomljavanja i posvajanja istospolnim parovima što do sada nije bio slučaj. U beskonačnoj sapunici oko posvajanja dviju djevojčica od strane istospolnog braka koja je trajala tri godine, sud je prelomio i donio ispravnu odluku. Tako je Republika Hrvatska došla u skupinu s Austrijom, Slovenijom i Švicarskom.
No, u Republici Hrvatskoj postoje neki drugi problemi koje ostale države nemaju. To je neopisiva količina licemjernosti hrvatske političke i javne scene. To je jedan od razloga zašto je ova država toliko nisko na ljestvici demokratičnosti, pa tako i na ljestvici LGBTIQ+ populacije.
Ta se licemjernost ogleda u činjenici kako ova balkanska država ima relativno dobre zakone, ali se oni ne provode, već Vlada RH, ministarstva ili upravna tijela donose neke svoje posebne propise koja ograničavaju zakon ili je u potpunosti suprotan zakonu što dovodi do smanjene provedbe zakona. Rezultat tome je protuzakonito postupanje i smanjenje zakonom definiranih prava.
Više prava tras osobe u Europi
LGBTIQ+ organizacija ILGA vidi općenito pozitivne tendencije u Europi.
„Vidimo, istina, ciljane napade na trans zajednicu, ali vidimo i države u kojima vlade počinju reformirati transseksualne zakone, kao u Njemačkoj. Političarke i političari imaju više razumijevanja i odlučniji su u provedbi reformskih procesa", rekla je dužnosnica organizacije ILGA, Katrin Hugendubel u razgovoru za DW.
Jedan od primjera je Španjolska u kojoj se prema ocjeni ILGA-e stanje jako poboljšalo, jer je sad na snazi sveobuhvatan zakon o rodnom identitetu, koji se zasniva na izjavi pogođene osobe. Medicinski zahvati na interseksualnoj djeci sad su zabranjeni kao i diskriminacija na temelju seksualne orijentacije i rodnog identiteta. Na ILGA-ljestvici su se u odnosu na prošlu godinu poboljšale i Moldova i Republika Hrvatska. Moldovska vlada sklona pridruživanju Europskoj uniji prihvatila je liberalni zakon o spolnom identitetu. Republika Hrvatska je proširila zakonske mogućnosti povajanja za homoseksualne parove.
Dobra je vijest i to što je vlada Dennysa Shmihala u Ukrajini počela s razmatranjem Zakona o životnom partnerstvu koji bi trebao biti širi od onoga u Republici Hrvatskoj ili nekim drugim europskim državama te će u sebi predvidjeti pravo na posvajanje djece istospolnih parova. Lijepa je vijest i Crna Gora koja se popela na 12. mjesto. Jedan od razloga tome je usvajanje Zakona o životnom partnerstvu i opća zabrana diskriminacije nad LGBTIQ+ osobama.
„To je tračak nade koji vidimo, to su pozitivne vijesti", rekla je Katrin Hugendubel, koja je već godinama direktorica LGBTIQ+ organizacije ILGA u Bruxellesu, te nastavila kako se od Europske unije kao institucije ne može puno očekivati, jer ona nema nadležnosti za obiteljsko pravo. Za njega su mjerodavne države članice. Ali države članice blokiraju i moguće proširenje Smjernica EU-a protiv diskriminacije, koja dosad vrijedi samo na radnom mjestu. EU bi mogala napraviti više kad bi države članice imale političku volju.
Comments