Piše: Marietta Candi
Nedavno sam čula priču o tome kako je 26ogodišnji mladić s otoka Korčule poginuo u akciji ukrajinske vojske nedaleko od Khariva. Zvala sam nadležne institucije koji su mi rekli kako ne raspolažu tom informacijom.
Zvala sam i ured ministra obrane, ali sam dobila odgovor kako hrvatske vlasti ne raspolažu informacijama o odlasku hrvatskih građana u Ukrajinu na poziv ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog da se pridruže obrani zemlje od ruske agresije.
Ministarstvo unutarnjih poslova nije odgovorilo na moj upit, dok mi je Ministarstva vanjskih i europskih poslova na pitanje o odlasku u Ukrajinu rečeno kako je svaki hrvatski državljanin slobodan putovati u bilo koju državu te nemaju informaciju koliko ih se uputilo u Ukrajinu iz bilo kojih razloga ako im se nisu javili.
Radi se o individualnim postupcima na vlastitu odgovornost, rekao je na novinarsko pitanje i hrvatski premijer Andrej Plenković 27. veljače 2022. godine.
"Pratimo te informacije iz medija i eventualno one koje dođu do neke od institucija, ali svaki odlazak u Ukrajinu u ovim okolnostima je akt pojedinaca i idu tamo na osobnu odgovornost", rekao je tada je Plenković.
Šta je poznato?
Hrvatski mediji već skoro tri godine šute i ne izvještavaju o odlasku hrvatskih građana u rat u Ukrajinu, a ako i dođe do izvještaja izjavu uvijek daje jedna te ista mlađa osoba sakrivenog lica koja ne otkriva svoj identitet.
Tvrdi kako odlazi u Ukrajinu, kako se broj dobrovoljaca iz Republike Hrvatske penje i do, sada već, 12 000, i kako je njegov motiv za odlazak na ukrajinsko ratište to što je Ukrajina 1991. bila prva država koja je priznala neovisnost Republike Hrvatske, i snažno pomogla nakon nedavnih potresa u Zagrebu i Petrinji. Također tvrdi kako neće imati nikakvu naknadu, već samo stan i hranu.
Mi nismo pronašli nikoga iz Republike Hrvatske koji je krenuo ili se sprema krenuti u Ukrajinu, a da je pritom spreman otkriti svoj identitet.
Javlja se dosta hrvatskih građana
Iz ukrajinskog veleposlanstva u Zagrebu rekli su nam kako im se dosta hrvatskih građana javlja s upitima o mogućnosti odlaska u Ukrajinu i kako je interes za odlazak na ukrajinsko ratište ogromno, međutim unatoč nizu urgiranja, nismo mogli saznati detalje.
Upravo je ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskiy u svom pozivu sugerirao onima koji su zainteresirani za sudjelovanje u obrani Ukrajine – ali i Europe, jer ovo nije samo ruska invazija na Ukrajinu, već početak rata protiv Europe – neka se jave vojnom atašeu u najbližem ukrajinskom veleposlanstvu.
Također, na pozive i mailove ne javlja se ni počasni ukrajinski konzul u Splitu Ivica Pirić, prethodnih dana prisutan u medijima.
O čemu govori otvoreni poziv?
Ukrajinski vojni analitičar Ihor Tabak s portala komentirao je u svojoj izjavi ukrajinski poziv dobrovoljcima.
"Činjenica kako je Ukrajina službeno, glasno i javno već prvih dana ruske agresije pozvala dragovoljce iz svijeta govori kako im treba pomoć u ljudstvu i tehnici", jasan je Tabak.
Dobrovoljci iz cijeloga svijeta bore se u posebno za tu namjenu formiranoj Međunarodnoj legiji Teritorijalne obrane Ukrajine.
Tabak upozorava kako je Ukrajina objektivno vojno slabija na terenu unatoč brojnoj vojno pomoći zapadnih država. Ukrajini i dalje nedostaje moderna protuoklopna i protuzračna tehnika i moderni borbeni avioni.
"Ali, ono što Ukrajini najviše nedostaje su – ljudi! Ukrajina je mnogoljudna država, sa stanovništvom koje se odlučilo braniti i kojih ima dovoljno, i koje ima dovoljno visok moral da napravi sve što treba. No, više od 10 000 000 ljudi je pobjeglo iz Ukrajine kada je pala prva bomba, stoga je Zelenskiy i pozvao na dolazak stranaca", dodaje naš sugovornik.
Njemu je, kaže, smiješna svojevrsna konspirativnost hrvatskih vlasti oko odlaska dobrovoljaca, isto kao i kod slanja vojne pomoći Ukrajini.
"Kao što se na nekakav tajan način dopušta samoorganiziranja pojedinaca, u isto vrijeme Republika Hrvatska nije objavila točan sadržaj vojne pomoći koja je poslana Ukrajini, što su sve druge europske države objavile. Dakle, kod nas je ta jedna konspirativnost na gotovo dječjoj razini nešto što Vlada Republike Hrvatske strašno voli – i onda kada treba, a posebno kada ne treba", zaključuje Tabak.
Što kaže zakon?
Hrvatski kazneni zakon kažnjava organiziranje odlaska ili odlazak u ratovanje u drugu državu ako se time ruši ustavni poredak te države, podriva teritorijalnu cjelovitost države i ako se ide kao plaćenik, dakle isključivo motiviran osobnim dobitkom koji znatno prelazi visinu naknade koju dobivaju drugi vojnici koji rade isti posao u toj vojsci.
"(1)Tko kršeći pravila međunarodnoga prava novači, koristi, plaća ili osposobljava plaćenika za sudjelovanje u oružanom sukobu ili zajedničkom činu nasilja usmjerenom na rušenje vlade, podrivanje teritorijalne cjelovitosti države ili ugrožavanje njezina ustavnog ustrojstva, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2.)Tko radi stjecanja osobne materijalne koristi kao punoljetni plaćenik izravno sudjeluje u oružanom sukobu ili zajedničkom činu nasilja u trećoj državi, kaznit će se kaznom zatvora od tri godine do 10 godina", stoji u članku 95. važećeg Kaznenog zakona.
Pritom se, prema tumačenju Vrhovnog suda, plaćenika definira na način kako je definiran u čl. 1 Međunarodne konvencije protiv novačenja, korištenja, plaćanja i osposobljavanja plaćenika.
Do sada nitko u Republici Hrvatskoj nije odgovarao zbog ratovanja u trećim državama.
Prakse u drugim zemljama
Ukrajinski zakon omogućuje stranim državljanima služenje u ukrajinskoj vojsci.
Prakse o služenju vlastitih građana u stranim vojskama su u raznim državama različite. Kraljevina Danska odlučila je kako će omogućiti svojim državljanima pridruživnje ukrajinskim snagama, a češki predsjednik Miloš Zeman načelno je voljan odobriti svojim građanima odlazak u borbu na strani ukrajinskih vlasti, ali će tražiti dodatne konzultacije.
Britanska ministrica vanjskih poslova, Liz Truss pozdravila je odlazak britanskih državljana u Ukrajinu, ali joj se usprotivio ured britanskog premijera Borisa Johnsona, inače žestokog kritičara ruskog napada na Ukrajinu.
Britanski zakon iz 1870. zabranjuje svojim građanima ratovati za vojsku države s kojom je Velika Britanija u miru. Australija dopušta svojim građanima ratovanje u vojsci strane zemlje, ali im zabranjuje ratovanje u paravojnim postrojbama.
Republika Srbija ustavom je 2014. zabranila sudjelovanje srpskih građana u ratovima u trećim državama, no to neke Srbe ne sprječava sudjelovati u ruskoj agresiji na Ukrajini baš na ruskoj strani.
Dobrovljci s Balkana
U sukobu na istoku Ukrajine 2014. i 2015. godine borilo se, prema navodima portala Balkan Insight iz 2019. godine, protiv proruskih separatista oko 2 000 hrvatskih državljana.
Dodaje se kako su hrvatski državljani bili dobrovoljci bataljuna Azov, desničarske paravojne formacije, ali u tekstu nema preciznijih informacija – na koga se istraživači pozivaju u vezi sa brojem Hrvata na ukrajinskom ratištu.
U međuvremenu je bataljon Azov, koji je prerastao u pukovniju, inkorporiran u ukrajinsku Nacionalnu gardu, pod zapovjedništvom Ministarstva unutrašnjih poslova. Bio je to način kako formalizirati zapovijedanje i financiranje paravojnih jedinica koje su se borile protiv proruskih separatista u ranim godinama rata u Donbasu.
Ukrajinski veleposlanik u Beogradu, Olexandr Olexandrovych iznio je 2018. godine procjenu kako se više od 3 000 građana Republike Srbije otišlo boriti na strani proruskih separatista.
Službeni podaci sudova iz studenog 2021., govore kako su u razdoblju od 2015. do 2018. godine donesene 32 osuđujuće presude protiv građana Republike Srbije zbog sudjelovanja u ruskoj agresiji na Ukrajini. Sve presude su donesene temeljem sporazumima o priznanju krivice. U 28 slučajeva, sud je okrivljenima presudio uvjetnu kaznu zatvora, dok su na kućni pritvor u trajanju od šest mjeseci osuđene četiri osobe.
U Srbiji je za organiziranje sudjelovanja u ratu ili oružanom sukobu u stranoj državi zaprijećena kazna zatvora u trajanju od dvije do deset godina. Srbija je 2021. godine donijela i prvu presudu za organiziranje sudjelovanja u ratu na okupiranom području Ukrajine.
Comments