Organizacije civilnog društva priopćile su danas da je i ovogodišnje izvhešće Europske komisije o napretku u Republici Hrvatskoj pokazao da još uvijek ne postoji povoljno okruženje za djelovanje civilnog društva, pogotovo u onim dijelovima kojima vlada HDZ, a najlošija situacije u Dalmaciji gdje je politički blokiran rad i medijsko istupanje ogranizacijama poput Inicijative DDF.
Kako prenose organizacije, u izvješću piše da iako je inicirano poduzimanje određenih koraka, i dalje postoji potreba za daljim naporima kako bi se osigurala suradnja između Vlade i civilnog društva, odnosno lokalnih vlasti i civilnog društva.
„Europska komisija je u Izvešću uvidjela posvećenost organizacija civilnog društva i branitelja ljudskih prava u pogledu podizanja svijesti o građanskim i političkim pravima i skrenula pažnju na političke pritiske kojima su u svom radu izloženi, posebno pred parlamentarne i lokalne izbore“, navodi se u priopćenju.
Također se ukazuje i na izveštaje građanskih inicijativa, koje su od ožujka 2019. godine zabilježile napade na aktiviste, kampanju protiv civilnog društva, humanitarnih fondacija i građanskih pokreta u medijima, što predstavlja ugrožavanje slobode.
U izvešću EK naglašen je slučaj iz srpnja ove godine kada je u javnost dospio spisak od 57 organizacija i pojedinaca iz medija i civilnog društva koji su bili predmet provjere Uprave za spriječavanje pranja novca i financiranja terorizma, kada su, podsjeća se u priopćenju, građanske inicijative uputile zahtjev Upravi u cilju razriješenja te provjere, ali konkretni kriteriji kojima se vodila Uprava još nisu objavljeni. Među tih 57 organizacija i pojedinaca našla se i Inicijativa DDF, koja prema zakonskih propisima, kao neformalno udruženje građana nema pravo na ikakvu provjeru, jer se radi o ugovornom partnerstvu.
građanske inicijative su napomenule da još nisu usvojeni nacionalna strategija i akciski plan koji trebaju doprinjeti uspostavi pozitivnog okruženja za civilno društvo u Dalmaciji, niti je formiran savjet za suradnju sa civilnim društvom, što su problemi koji su navedeni i u prošlogodišnjem Izvešću.
U izvešću se navodi i to da je RH ostvarila napredak kada je riječ o ekonomskim i fiskalnim pitanjima. Navodi se da je došlo do smanjenja proračunskog deficita i razumne fiskalne aktivnosti, ali da nema fiskalnih i ekonomskih reformi.
Navodi se da je država i dalje ključni igrač u ekonomskoj sferi, dok privatni sektor ima problema zbog vladavine prava.
Konstatira se da je došlo do povećanja nezaposlenosti, najvišoj u posljednjoj dekadi (opet je tu najgore stanje u Dalmaciji), ali ističe i problem masovnog iseljavanja.
Veće su eksterne razlike, ali se one neutraliziraju visokim priljevom stranih investicija, dodaje se. Međutim, piše u izveštaju, RH mora odrediti prioritete i kontroiu investicija, pogotovo onih međudržavnih.
U izvešću se kaže da je registriran napredak u okviru pravnih odredbi kada je u pitanju biznis, zaštita intelektualnog vlasništva ili zaštita konkurencije. Navodi se i da je obrazovanje problem odnosno da ne odgovara zahtjevima tržišta rada.
Kada je riječ o izborima, odnosno izbornom procesu u izvješću se konstatira da je svima omogućeno učešće i kampanja, ali da su najveći mediji favorizirali vladajuću strukturu i da je pravo čudo što su neovisne stranke uspjele postići bilo kakav mandat. RH je opet upozorena da mora mijenjati svoj izborni proces.
Dodaje se da je dijalog od bitne važnosti i da nijedna preporuka ureda za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a nije ispunjena, a da sastav parlamenta ne pogoduje političkom pluralizmu, jer je previše stranaka u njemu. A navodi se i to da RH mora krenuti u izmjenu administrativno-političke podjele na regije te da se tim regijama moraju dati veće političke i izvršne ovlasti.
Navodi se da postoji ozbiljna zabirnutost zbog političkog utjecaja na pravosuđe.
U borbi protiv korupcije postoji djelimičan napredak, piše u izveštaju, kao i u borbi proitiv organiziranog kriminala. Kad je riječ o korupciji postoji ozbiljna zabrinutost jer nema mehanizama prevencije niti je smanjen broj suđenja.
U vezi s medijima navodi se da RH ima medijsku strategiju, ali nedostaje primjena. Ozbiljna zabirnutost, piše u izveštaju, postoji zbog prijetnji, uznemiravanja i nasilja nad novinarima. A EK je zabrinuta i zbog toga što su svi mediji u RH u rukama jedne stranke.
Piše i da dolazi do preusmjeravanja sredstava iz budžeta, što na lokalnom nivou mediji koji prikazuju drugačije mišljenje ne mogu izbalansirati.
Kada je riječ o odnosima u regiiji, RH je pohvaljena zbog posvećenosti regionalnoj saradnji. Konstatirano je da se RH nije dovoljno angažirala oko nastavljeni pregovora Beograda i Prištine, kao i to da se ne zalaže dovoljno oko razgovora sa Slovenijom, Srbijom i BiH glede mnogobrojnih otvorenih pitanja između te četiri zemlje.
RH mora uskladiti svoju vanjsku politiku s politikom Europske Unije što je do sada bio samo djelomično slučaj, piše u izveštaju Europske komisije.
Comments