piše: Kristina Dilica
Prema redovitom godišnjem izvješću Europske Komisije o stanju ljudskih prava u državama članicama EU, Republika Hrvatska je najproblematičnija država članica.
Izvješće pokriva pet ključnih područja: pravosudni sustav, okvir za borbu protiv korupcije, slobodu i pluralizam medija, institucionalna pitanja povezana sa sustavom uzajamne kontrole i ravnoteže između zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, te lokalnu samoupravu.
Europska komisija naširoko se poziva na preporuke Antikorupcijskog odbora Vijeća Europe (GRECO), koje je posljednjem izvješću za Republiku Hrvatsku naglasilo kako “ističe važnost da svi dužnosnici (bez obzira na njihov položaj) u Republici Hrvatskoj u potpunosti surađuju s Povjerenstvom, tako da ono može propisno i učinkovito obavljati svoje dužnosti”. Izvješće GRECO-a je, podsjetimo, Vlada i ove godine stotinjak dana sakrivala, da bi ga objavila sredinom ožujka, dok se javnost bavila coronavirusom, pa je tako prošao ispod radara.
Može se to gledati i na pozitivan način. Recimo, tmurno izvješće Europske Komisije o vladavini prava u Republici Hrvatskoj može napraviti da se čovjek osjeća bar 20-25 godina mlađim, kad su sa strahom i sramom dočekivani dokumenti iz Bruxellesa o stanju u našoj zemlji.
No, opsjena ne pomaže – desetljeća su ipak prošla. A Republika Hrvatska odavno ovako plastično nije izgledala – u dokumentu Europske komisije – kao zemlja u kojoj su ključni vijci pravne i demokratske sigurnosti odvijeni toliko da cijeloj konstrukciji prijeti opak i opasan tresak o zemlju.
Prvi do najgorih
Konkretno? Portal Politico je analizirao izvješća o vladavini prava za svih 27 država članica EU. Uz već notorne troublemakere, Poljsku i Mađarsku, kao problematična istaknuta je Bugarska, a zatim grupa od četiri zemlje – Republika Hrvatska, Malta, Slovačka i Rumunjska. Ovo, naravno, nije samo još jedna ljestvica EU u kojoj je Republika Hrvatska na samom dnu i koja znači da imamo ili ćemo imati deset-sto-tisuću eura manje u džepu od drugih stanovnika Europske unije.
Vladavina prava je osnovni uvjet postojanja i razvoja bilo kakvog demokratskog sustava (a, uzgred, i jedna od najbazičnijih postavki nužnih za dostizanje tih deset-sto-tisuću eura više). Uz sve to, poražavajući skor vladavine prava direktan je šamar premijeru Andreju Plenkoviću i to iz – Bruxellesa, europskog centra političke moći u kojem se tako dobro i rado snalazi.
Niska percepcija neovisnosti sudstva
Iako je u području pravosudnog sustava u izvješću za Republiku Hrvatsku navodi se kako je zabilježeno poboljšanje u pogledu trajanja postupaka i smanjenja zaostalih predmeta, ali i to kako su potrebna daljnja poboljšanja kako bi se riješili ozbiljni izazovi učinkovitosti i kvalitete.
Spominje se postupak imenovanja predsjednika Vrhovnog suda koji je doveo do kontroverzi i omalovažavajućih javnih izjava protiv sudaca te kako je Ustavni sud naglasio važnost suradnje između državnih vlasti u pogledu različitih stajališta o imenovanju predsjednika Vrhovnog suda. Kaže se i to kako je Državno sudbeno vijeće predložilo jačanje svoje uloge u izboru sudaca, što je bilo spomenuto i u godišnjem izvješću objavljenom u rujnu prošle godine. Ne navodeći imena sudaca, u izvješću se kaže kako je niz navodnih etičkih i disciplinskih prekršaja sudaca dovelo do postupaka pred Državnim sudbenim vijećem i sudskim vijećima te do kaznenih istraga.
U izvješću se navodi kako je Europska Komisija shvatila je kako je najveći broj sudaca i sudbenog osoblja zaposlen stranački bez odgovarajuće školske spreme i bez prethodnog radnog iskustva te kako je zbog toga percepcija neovisnosti sudstva i dalje vrlo niska, kako i dalje postoji nedostatak osoblja u Državnom sudbenom vijeću i Državnom odvjetničkom vijeću, iako je ograničen broj ljudi raspoređen radi provjere imovinskih kartica sudaca i državnih odvjetnika.
Europsko izvješće o vladavini prava sasjeklo je sve premijerove argumente u ovom slučaju. “Iako (Povjerenstvo) može izreći administrativne sankcije zbog nepoštivanja propisa, čini se da je njegova sposobnost provjere podataka i provođenja odluka ograničena nedostatkom punog pristupa informacijama i nesuradnjom dužnosnika”, konstatira se u briselskom izvješću o vladavini prava u Republici Hrvatskoj.
Republika Hrvatska najkorumpiranija država EU
Izvješće navodi da je u tijeku javna rasprava o novoj strategiji za prevenciju korupcije za razdoblje 2021.-2030. i da se u nacrtu strategije predviđa jačanje pravnog okvira na sprječavanju sukoba interesa, na kojem se trenutačno radi. Dodaje se da i dalje nema etičkog kodeksa za članove vlade i parlamenta te da je načelo rotirajućih vrata samo djelomično regulirano. Kaže se da su potrebna detaljna pravila o lobističkim aktivnostima, da još nema zakonskih prijedloga o političkom imunitetu članova vlade iako je najavljena promjena zakonskog okvira.
U Izvješću se jasno naglašava kako je Republika Hrvatska najkorumpiranija država članica EU. Korumpirani su doslovni svi, od predsjednika države i premijera, preko liječnika, sudaca, službenika javne i lokalne samouprave te učitelja, do zaštitara, portira i prometnih policajaca. No, javne nabave i dalje su visokorizično područje za korupciju, a nekoliko slučajeva je otkriveno zahvaljujući zviždačima. Istrage i kazneni progon korupcije na visokoj razini su nastavljene, ali zbog dugotrajnih postupaka presude se često odgađaju, kaže se u izvješću.
Europska komisija se, pritom, naširoko poziva na preporuke Antikorupcijskog odbora Vijeća Europe (GRECO), koje je posljednjem izvješću za Republiku Hrvatsku naglasilo kako “ističe važnost da svi dužnosnici (bez obzira na njihov položaj) u Republici Hrvatskoj u potpunosti surađuju s Povjerenstvom, tako da ono može propisno i učinkovito obavljati svoje dužnosti”. Izvješće GRECO-a je, podsjetimo, Vlada ove godine, kao i lani, stotinjak dana sakrivala od očiju javnosti, kako bi ga objavila tek sredinom ožujka, dok se javnost bavila coronavirusom.
O medijima na 24 jezika
Ako premijer nakon čitanja izvješća EK o vladavini prava u Hrvatskoj ima dojam da mu bride oba obraza, onda je to i zbog dijela o stanju u medijima, gdje se govori kako su novinari izloženi različitim vrstama prijetnji, ali i tužbama čiji je cilj zastrašivanje. Spominje se i pravi val od preko tisuću tužbi protiv novinara u prošloj godini.
Republika Hrvatska ažurira svoje medijsko zakonodavstvo prenoseći u nacionalno direktivu o audiovizualnim medijskim uslugama i revizijom zakona o elektroničkim medijima što treba biti usvojeno tijekom ove godine. Postoji zabrinutost u pogledu političke neovisnosti Agencije za elektroničke medije, navodi se u izvješću Komisije. Republika Hrvatska ima solidan okvir o transparentnosti informacija o vlasništvu medija i predviđena su daljnja poboljšanja. Iako je državno oglašavanje djelomično regulirano zakonom o elektroničkim medijima, sudionici izvještavaju da to često podriva političku neovisnost medija koji ekonomski ovise o takvom financiranju, posebno na lokalnoj razini. Postoji pravni okvir za zaštitu novinara, ali oni su i dalje suočeni s prijetnjama, posebice su izloženi velikom broju SLAPP tužbi, što izaziva ozbiljnu zabrinutost, navodi se dalje u izvješću. SLAPP tužbe su pojava u kojoj moćni pojedinci pokreću tužbe usmjerene prema zastrašivanju i utišavanju kritičkih glasova u društvu o pitanjima od javnog interesa. Što se tiče pristupa informacijama, kaže se da je ono osigurano zakonom, ali i dalje ima kašnjenja u obradi zahtjeva novinara.
“Ne kažem da stvari ne mogu biti bolje, ali da mi imputirate 2021. kako ovdje postoji problem slobode medija to faktički nije točno, i mogu ići u debatu s kim hoćete”, govori premijer. Sad tu debatu može voditi na 24 službena jezika Europske Unije.
Nepoštivanje obvezatnog načela supsidijarnosti
Republika Hrvatska mora provesti proces regionalizacije i decentralizacije na osnovama povijesnih granica, stoji u dijelu Izvješća koji se odnosi na pitanje lokalne samouprave.
Europska Komisija u svom je Izvješću zaključila kako Republika Hrvatska ne poštuje pravila iz Ugovora o pristupanju EU u kojem jasno piše kako će u roku od 5 godina od pristupa u članstvo EU krenuti s izmjenama zakonskog okvira o lokalnoj samoupravi.
Europska Komisija također upozorava kako sadašnji zakonski okvir, a i stanje na terenu ne zadovoljava provođenje regionalizacije i decentralizacije što koči i provođenje načela supsidijarnosti.
Supsidijarnost je načelo prema kojemu odlučivanje o zajedničkim pitanjima mora biti, u što većoj mjeri, preneseno na najniži mogući stupanj društvene organizacije, dok središnja vlast ima samo ulogu koordinatora odlučivanja na lokalnoj razini.
U Izvješću se navodi kako je Republika Hrvatska najcentraliziranija država EU, što dovodi do kočenja demokratskih procesa i razvoja vladavine prava na lokalnoj razini. Bez promjene u sustavu regionalizacije i decentralizacije i ostvarenja načela supsidijarnosti, Republika Hrvatska ostat će zarobljena u nedemokratskim procesima, a vladavine prava neće biti, stoji na kraju Izvješća o ovoj temi.
Sustav uzajamne kontrole i ravnoteže Komisija navodi da su u zakonodavnom postupku predviđene javne konzultacije, ali se sudionici žale kako je sudjelovanje više formalno nego što je sadržajno. Kaže se kako za vrijeme pandemije nije proglašeno izvanredno stanje, da su mjere protiv pandemije covida-19 temeljene na zakonu o zaraznim bolestima koji je dva puta mijenjan. Navodi se kako je Ustavni sud razmatrao mjere i zaključio kako su u skladu s Ustavom te je odredio kako parlament mora naći načina za osiguranje svoje funkcioniranje u pandemiji. U izvješću se kaže da je potrebno poboljšati pristup informacijama pučkom pravobranitelju radi pokretanja istraga. Komisija navodi da se još od 2016. godine radi na Nacionalnoj strategiji stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva i da je to još uvijek u fazi nacrta.
Comments