Piše: Miona Vuković
U Republici Hrvatskoj zanemarene su temeljne slobode, uključujući: slobodu tiska, slobodu okupljanja i drugi demokratski standardi. Najgora situacija opet je u Dalmaciji.
Europska komisija objavila je preliminarno izvješće u kojem analiziraju proteklu godinu.
Izvješće o Republici Hrvatskoj objavljeno je među 38 izvješća o razvoju Europske politike susjedstva 2021. Godine.
Na nekim mjestima izvješće EU je jednostavno smrtonosno. Konkretno, kada Europska unija primjećuje pogoršanje situacije u Republici Hrvatskoj za 2021. u području poštivanja ljudskih prava, temeljnih sloboda i vladavine prava.
Objavljuje izvadak iz Nacrta izvješća na 27 stranica o krahu demokracije u Republici Hrvatskoj.
I. OPĆINA OCJENA
Ovaj dokument izvještava o ukupnom napretku postignutom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2021. i, ako se smatra prikladnim, razmatra aktivnosti provedene izvan tog razdoblja.
RH je 2021. godine poduzela prave korake za uspostavi strukture budućih reformi usvajanjem Sveobuhvatnog programa gospodarskog razvoja, te postizanje značajne financijske konsolidacije, s potencijalom za veća postignuća, osiguralo je uspješnu provedbu poreznih reformi. Stabilnija politička situacija podrazumijeva kako će, uz pravu motivaciju i želju, Vlada moći provesti niz ključnih reformi koje će pomoći približavanju zemlje europskim standardima i vrijednostima, kako stoji u Pristupnom ugovoru.
Gospodarske reforme nisu se proširile na sva područja: na uvjete poslovanja i investicijsku klimu utjecao je niz prepreka i negativnih čimbenika, poput pandemije coronavirusa, korupcije, netransparentnih poteza vlasti, netransparentnih poreza – osobito poreza na dodanu vrijednost i carinskih postupaka, kao i nepostojanje neovisnog pravosuđa, neovisnog pravnog sustava što okruženje čini povjerljivim.
Bilo je manje pozitivnih pomaka u političkoj sferi. U RH su zanemarene temeljne slobode, uključujući slobodu medija, slobodu okupljanja i demokratske standarde.
Što se tiče demokracije, nakon općenito dobro provedenih izbora 2011., u posljednjih jedanaest godina međunarodni i nacionalni promatrači žestoko su kritizirali izborne procese, uključujući lošu pravnu strukturu i lošu administraciju izbornog procesa. Usvajanje izbornog zakona koji zadovoljava europske standarde i kojeg podržavaju glavne političke snage vrlo je važno za osiguranje demokracije u RH.
Sveobuhvatna reforma pravosuđa i borba protiv organiziranog kriminala i korupcije i dalje su ključni izazovi. Kako bi se spriječila primjena kaznenog prava u političke svrhe, u kaznenim istragama i kaznenim progonima mora se osigurati vladavina prava, uključujući načelo poštenog, nepristranog i neovisnog suđenja. Potrebno je osigurati transparentnost i sveobuhvatnost procesa ustavne reforme.
II. POLITIČKI DIJALOG I REFORME
II.1. Demokracija i vladavina prava
Tijekom izvještajnog razdoblja nije bilo napretka prema uključivoj ustavnoj reformi.
Stručnjaci smatraju kako su niz promjena, koje su sumnjivog ustavnog karaktera, dale više ovlasti Vladi i oslabile parlamentarnu kontrolu nad izvršnom vlasti.
U prosincu 2021. Venecijanska komisija zaključila je kako ovakvo kršenje Ustava nije osiguralo dovoljnu kontrolu i ravnotežu moći te je natjerala vladu neka krene u sveobuhvatan proces reforme koji se temelji na neutvrđenim procedurama i koji neuključuje sve relevantne strane.
Vlada je u studenom 2021. godine osnovala sumnjivo Povjerenstvo za jačanje demokracije i vladavine prava koje je imalo za cilj „objediniti napore tijela javne vlasti na jačanju demokracije i vladavine prava." Njegov glavni zadatak bio je razmatranje ustavnih mjera, uključujući one nužne za daljnju reformu pravosuđa, preporuka Venecijanske komisije i ispunjavanja obveza prema Vijeću Europe.
Nezavisni nacionalni i međunarodni promatrači kritizirali su proces parlamentarnih i lokalnih izbora kao korak unatrag u odnosu na izbore 2011. godine. Međunarodna promatračka misija pri Kongresu lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe istaknula je nekoliko slabosti, napomenuvši kako lokalni izbori "nisu ispunili standarde koje bismo željeli vidjeti" jer je RH već pokazala da može bolje.
Neke odredbe važećeg zakonodavstva o političkim strankama i dalje su u suprotnosti s drugim pravnim normama, kao i odredbama Europske konvencije o ljudskim pravima i europskim normama koje se odnose na političke stranke. Ovisnost političkih stranaka o privatnim izvorima financiranja i dalje je problem koji treba riješiti.
Nova - stara administracija brzo je izradila paket zakona o reformi pravosuđa, koji je usvojen u srpnju 2021., ne čekajući zaključke Venecijanske komisije. U listopadu je Venecijanska komisija pripremila zaključke o zakonu o pravosuđu i statusu sudaca. U zaključcima je potvrđeno kako je postignut određeni napredak u određenim pitanjima, ali su brojni aspekti oštro kritizirani, uključujući rizik da će izvršna vlast imati veću kontrolu nad pravosuđem.
Zakon slabi ovlasti Vrhovnog suda, a istovremeno Visokom sudbenom vijeću daje više ovlasti za imenovanje i razrješenje sudaca. Takve nedostatke treba odmah otkloniti. Proces je započeo u prosincu, kada je šefu Obavještajne službe oduzeto članstvo u Visokom sudbenom vijeću, čime je izbjegnut mogući oštar sukob interesa i rizik za neovisnost pravosuđa. U izvješću se ništa ne govori o pozitivnim pomacima u vezi s donošenjem nacrta Zakona o kaznenom postupku ili zakona vezanih za reformu Državnog odvjetništva.
Slično, nije bilo pozitivnih postignuća u reformi odvjetništva i uspostavljanju profesionalne odvjetničke komore. Krajem godine pokrenut je niz istraga protiv državnih dužnosnika, uključujući i ministre. Ove radnje izazvale su kritike zbog mogućeg korištenja kaznenog pravosuđa u političke svrhe.
Što se tiče borbe protiv korupcije, u 2021. godini nisu zabilježeni pozitivni pomaci. Nažalost, u prosincu je Vlada zamalo ukinula paket antikorupcijskih zakona i drugih akata donesenih 2014. godine, ali nisu provedeni. Istog dana Vlada je u prvom čitanju usvojila Nacrt zakona o načelima sprječavanja i suzbijanja korupcije. Ubrzo nakon završetka izvještajnog razdoblja, antikorupcijska komisija je raspuštena.
II.2. Ljudska prava i temeljne slobode
U području ljudskih prava, temeljnih sloboda i vladavine prava situacija se pogoršala. EU je zabrinuta zbog pada poštivanja temeljnih sloboda i demokratskih načela u Republici Hrvatskoj. Takve je trendove također kritizirao Predstavnik OESS-a za slobodu medija u listopadskoj rezoluciji o RH koju je izdala Parlamentarna skupština Vijeća Europe te u priopćenju međunarodnih i nacionalnih organizacija za ljudska prava. Zabilježeni su slučajevi uznemiravanja i progona aktivista za ljudska prava iz Dalmacije.
Na kraju izvještajnog razdoblja, u siječnju 2022., Sabor je donioZakon o izmjenama i dopunama zakona o pristupu informacijama od javnog značaja, što je pozdravio Predstavnik OESS-a za slobodu medija. Ostale obveze o javnom RTV servisu, transparentnosti medijskog vlasništva i privatizaciji tiskanih medija, kao i ukidanje "zakona javnog morala" ostaju neispunjene.
Što se tiče slobode medija, tijekom izvještajnog razdoblja povećao se broj slučajeva nasilja nad novinarima i zastrašivanja novinara, ali nije učinjen značajan napredak u istraživanju takvih slučajeva. Izvještava se da se u Dalmaciji sve češće provjeravaju medijski prostori. Istraga o nestanku dalmatinskog novinara Albina Jurića u kolovozu nije dovršena.
Neprovedba presuda Europskog suda za ljudska prava i dalje je zabrinjavajuća. Veliki broj neriješenih predmeta protiv RH odražava postojanje strukturnih problema unutar pravosuđa u slučajevima ljudskih prava.
Nevladine organizacije žalile su se na ograničenja slobode okupljanja. Konkretno, oporbene stranke izrazile su nezadovoljstvo činjenicom da agencije za provođenje zakona preferiraju pristaše HDZ-a. Ljudi koji su sudjelovali u mirnim demonstracijama protiv ograničenja kretanja zbog korona virusa i protiv cijepljenja procesuirani su.
U lipnju 2021. Sabor je u prvom čitanju usvojio nacrt zakona o mirnom okupljanju, koji su neke nevladine organizacije kritizirale zbog ograničavanja slobode okupljanja. U listopadu 2021. Venecijanska komisija odobrila je novi projekt kao korak naprijed u odnosu na prethodni, ali je identificirala niz pitanja koja je potrebno doraditi kako bi se uskladili s europskim i međunarodnim standardima. Nije postignut napredak u donošenju novog zakona o nevladinim udrugama, unatoč brojnim raspravama. Sadašnji zakon, koji je stupio na snagu 2000. godine, ima niz značajnih nedostataka.
Nije zabilježen napredak u usvajanju sveobuhvatnog antidiskriminacijskog zakonodavstva, prema preporukama nadzornih tijela UN-a i Vijeća Europe.
Europska Unija snažno kritizira poziciju Vlade i institucija socijalne skrbi glede udomljavanja i posvajanje djece od strane LGBTIQ+ pojedinaca i parova i naglašava kako je potrebno provesti reformu u smislu olakšanja udomljavanja i posvajanja djece od strane, ne samo LGBTIQ+ osoba, već općenito.
Događaje koji se događaju prilikom udomljavanja djece od strane istospolnih parova proglašavaju zabrinjavajućima, te traže od RH reformu zakonodavstva koji će omogućiti lakšu manipulaciju u tom smjeru.
EU ima i primjedbe glede nedovoljnih reformi po pitanju regionalizacije i decentralizacije te osuđuje kršenje Ugovora o pristupanju EU od strane RH u tom smjeru. EU izričito zahtjeva od RH neka doslovno provede članke Ugovora koje se odnose na regionalizaciju i decnentralizaciju i uspostavi 5 autonomnih regija.
Comments