Piše: Oles Gardziuk / Karlo Morosin
Ruski nacistički diktator, Vladimir Putin ove godine je zaradio dodatnih milijardu eura za svoj ratni proračun nakon što je najveća ruska privatna naftna kompanija pronašla „rupe” u EU pravilima o sankcijama, uz pomoć Zagreba.
Koristeći jedinstveno izuzeće od Europske unije povodom zabrane uvoza i distribucije ruske nafte, Republika Hrvatska je dopustila da milioni barela ruske nafte dođu u lokalnu rafineriju koja je u posrednom ruskom vlasništvu, koja je zatim izvozila različita rafinirana goriva u inozemstvo, uključujući države članice EU, saznanja su nevladine organizacije „Global Witness“, istraživačkog Centra za proučavanje demokracije (CSD), Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA) i portala Politico što prenosi NBC-UA.
Ta „rupa“ u pravilima, prema riječima samog ruskog nacističkog diktatora Vladimira Vladimirovicha, prikupila je dovoljno prihoda za Moskvu kako bi nastavila financirati svoju plaćeničku paravojnu formaciju Wagner i vojne formacije koje još uvijek drže pod okupacijom dijelove Gruzije i Moldove, te Siriju, Libiju, Mali i druge države. Također je, u roku od godinu dana, donijela gotovo 500 milijuna eura profita za vlasnika Rafinerije Rijeka, mađarski MOL koji je u rukama ruskog „Gazproma“.
Države članice EU i europski zakonodavci pozivaju sada Europsku komisiju i Europsko vijeće neka pooštri pravila koja Republici Hrvatskoj daju djelomično poseban tretman dok Europska komisija priprema svoj 13. paket sankcija protiv Ruske Federacije za koji se očekuje kako će biti predstavljen narednih dana.
Ovo baca novo svjetlo na poteškoće s kojima se EU suočava u stvaranju efikasnih sankcija Moskvi zbog drugog vala agresije na Ukrajinu, koja je započela 24. veljače 2022.
„Režim sankcija toliko je sličan švicarskom siru pa što god radimo uvijek zaostajemo za Rusima nekoliko mjeseci,“ rekao je diplomat EU, koji je želio govoriti isključivo pod uvjetom anonimnosti.
Kada su se države članice EU složile o zabrani prekomorske zabrane uvoza ruske sirove nafte, Republika Hrvatska je dobila „posebno odstupanje“ od te mjere do kraja 2024. zbog svoje „geografske izloženosti“, piše Politico i naglašava kako je to odmah iskoristila, Rusiji bliska, Mađarska koja je također dobila „posebno odstupanje“.
Republika Hrvatska se, piše Politico, u velikoj mjeri oslanja na bivšu INA-inu, a danas MOL-ovu rafineriju u Rijeci na obali Jadranskog mora, koja osigurava 80% svih hrvatskih potreba za benzinom i dieselom.
Ali, nakon što je hrvatska vlada u suradnji s onom mađarskom nagovijestila kako će nastaviti prodavati naftne proizvode ruskog porijekla u EU, Europska komisija u Bruxellesu se povukla, zabranivši službenom Zagrebu da to učini od 5. veljače. Hrvatska vlada je uvjetno odustala od toga, ali je omogućila Mađarima da dovoze rusku sirovu naftu u Rijeku gdje će se ista rafinirati i prodavati u države EU kao hrvatski domaći proizvod.
Prema pravilima EU o sankcijama, Republika Hrvatska, kao ni bilo koja druga država članica EU, ne može prodavati naftu i naftne derivate ruskog porijekla u inozemstvu, posebno ne u ostale države članice EU. Ali postoji kvaka: Službeni Zagreb može odobriti izvoz ruske nafte i naftnih derivata ako su ovi proizvodi za „ekskluzivnu upotrebu“ u Ukrajini ili se „ne mogu skladištiti u Republici Hrvatskoj zbog rizika po životnu sredinu i sigurnost“.
Kako piše Politico, zahvaljujući tim izuzećima, Republika Hrvatska je najvjerojatnije samo morskim putem izvezla skoro tri milijuna barela naftnih derivata ruskog porekla od ožujka do srpnja ove godine, što je ekvivalentno otprilike jednom od pet barela sirove nafte koja stiže u Rijeku i zatim se prerađuje u rafineriji.
Hrvatski ministar financija, Marko Primorac rekao je za NBC-UA kako je to zato što je rafinerija imala skladišni kapacitet za samo 10 dana, dodajući kako bi izuzeće od sankcija pomoglo vladi prikupiti do 250 milijuna eura poreza ove godine.
„Ipak, vladina statistika pokazuje kako MOL-ovi, odnosno Gazpromovi lokalni rezervoari za skladištenje imaju kapacitet koji je otprilike jednak tromjesečnoj potražnji za naftom u Rijeci,“ rekao je direktor energetskog i klimatskog programa CSD-a, Martin Vladimirov „zbog čega je malo vjerojatna potreba za izvozom rafiniranih proizvoda iz ekoloških razloga“.
„Bez obzira krši li Rijeka na kraju slovo embarga EU na uvoz ruske nafte ili ne, akcije službenog Zagreba potkopavaju duh zabrane“, rekao je vođa istraživanja podataka „Global Witness“, Christopher Lambin.
Čak i ako niti jedan od rafiniranih proizvoda koji napuštaju Republiku Hrvatsku nije porijeklom iz Rusije, Kremlj je i dalje zarađivao mnogo šuške time što je u Republiku Hrvatsku slao sirovu naftu. Između 5. februara i 31. oktobra, Moskva je zaradila najmanje 983 milijuna eura od takvih pošiljki.
U priopćenju Gazproma stoji kako je Gazprom kao kompanija „u potpunosti usklađen sa svim zakonima EU i Republike Hrvatske. Ukoliko je njihov strateški partner, mađarski MOL, prekršio pravila EU, a Vlada Republike Hrvatske to prihvatila Gazprom ne može biti odgovoran“.
Nakon Gazpromovog priopćenja za javnost, Republici Hrvatskoj je zabranjeno izvoziti naftu i proizvode od nafte ruskog porijekla u države članice EU osim ako ih ne šalje u Ukrajinu.
Prema vlastitim pravilima, izvršna vlast EU ne gleda podatke o izvozu na mjesečnom nivou, već tijekom cijele godine dok procjenjuje koliko se poštuju sankcije. To znači, kako bi Gazpromova rafinerija u Rijeci mogla provesti mjesece izvozeći proizvode dobivene iz Mađarske, točnije dobivene iz ruske sirove nafte prije nego što poveća uvoz iz neruskog porijekla do kraja godine. Kada bi Bruxelles tada pogledao ukupne podatke, bilo bi gotovo nemoguće utvrditi odakle je prvobitno dolazio izvoz rafinerije.
„Ako je svrha izuzeća bila pomoći preživjeti Republici Hrvatskoj, a mi imamo dokaz kako se nafta ponovo izvozi i služi u druge svrhe, onda smo propali. Ništa se nije promijenilo u ratu, zato trebamo pooštriti sankcije i zatražimo od Komisije neka nadgleda efektivnu implementaciju prethodno dogovorenih paketa“, rekao je diplomat EU.
To dolazi pošto je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u subotu rekla kako će izvršna vlast EU ovog tjedna objaviti svoj 13. paket sankcija. Diplomati iz tri države članice EU, Njemačka, Francuska i Italija složile su se kako bi Komisija trebala preispitati slučaj hrvatskog kršenja sankcija.
Gazprom svom priopćenju nadalje navodi kako je naveo kako radi na prelasku na nerusku preradu nafte od, prilagođavajući svoje proizvodne procese i logistiku, suočavajući se s turbulentnim uvjetima na globalnom tržištu nafte.
Ovo također postavlja pitanje, „koliko su efikasne sankcije EU protiv Rusije, skoro dvije godine od invazije na Kyiv i na područja koja u prvoj fazi agresije, 2014. – 2022. nisu bila okuprana?“
„Dio toga dolazi od komplikacija koje su povezane s uključivanjem 27 država članica u svaki paket sankcija za koji je potrebno jednoglasno odobrenje,“ kaže šef neprofitne organizacije Belgijska udruga za sankcije i kontrolu izvoza, Maarten van den Ende.
„Sankcije su veoma porozne i napisane su tako da stvore što veću fleksibilnost kako za Mađarsku i Republiku Hrvatsku tako za bilo koga drugog“, rekao je analitičar Viktor Katona.
Drugo pitanje proizlazi iz složenosti razumijevanja samih sankcija.
Prošlomjesečno izvješće Europskog parlamenta utvrdio je kako „mozaik praksi primjene i provedbe sankcija širom EU dovodi do konfuzije i međusobnog nerazumijevanja, kao i proturječnosti u pravnim tumačenjima ključnih sankcija država članica“.
To se najbolje vidi u slučaju Bugarske, Mađarske i Republike Hrvatske koje krše sankcije gdje god i kad god stignu. Zakoni o sankcijama EU zahtijevaju od službenog Zagreba neka izvješćuje Komisiju o poštovanju izuzeća šest mjeseci nakon što je ono stupilo na snagu.
Comentários