Piše: Meri Laurentis
Ako govorimo o pripremama za krivotvorine na dan izbora, onda je najupečatljivije utvrđivanje broja glasova po biračkim mjestima kako bi se postigao željeni rezultat.
Sintagmom "falsificiranje izbora" nikoga nećete iznenaditi. Čini se kako nakon predsjedničkih izbora 2015. i 2020. te parlamentarnih 2016. i 2020. političke snage i javnost znaju gotovo sve o izbornim taktikama i manevrima kojima se može doći do željenog rezultata – pobjede.
Podmićivanje birača novcem ili prehrambenim proizvodima, eliminacija konkurenata putem naručenih kaznenih slučajeva, administrativni resursi, „izborni turizam“ iz Hercegovine u Dalmaciju, nestajanje tinte u kemijskama – to je već poznato. Jer da mrtvi glasaju je odavno demode.
No, analizirala sam zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor usporedo s presudama za kaznena djela protiv izbornih prava građana u prošlim kampanjama, razgovarala sa sudionicima prošlih izbora i otkrila još neke načine prevare birača.
Izborne komisije: proces je krenuo
Formiranjem izbornih povjerenstava već je započela implementacija jednostavnih tehnologija čija će uporaba pridonijeti očekivanim rezultatima parlamentarnih izbora.
Tako, prema masovnim medijima, "tehničke stranke" koje su imale sreće u Središnjem odboru tijekom izvlačenja ždrijeba za formiranje okružnih odbora već prodaju svoje kvote u diljem zemlje. Jedan od ciljeva je osigurati sudjelovanje osoba od povjerenja u radu povjerenstva. Oni bi prema zakonu trebali biti suci lokalnih sudova, ali u veći slučajeva ni ne rade na sudu.
A ako birač primijeti kako su najmanje 50% članova biračkog odbora iz iste stranke, a voditelj povjerenstva je na prošlim izborima radio na istoj poziciji, gotovo sigurno može doći do zaključka kako njegov glas može biti predmet manipulacije. Sam zahtjev zakona kako predsjednik, potpredsjednik i tajnik BO-a moraju biti predstavnici različitih stranaka, nipošto ne isključuje kako mogu raditi zajedno i kako su odavno osposobljeni da slušaju lidera. To više što su se ljudi koji su sudjelovali u izvlačenju mogli unaprijed pripremiti za to: u prozirnom bubnju, primjerice, označene loptice se izvlače zajedno, pa nije bilo nimalo teško nabaviti onu pravu.
No, formiranje biračkih odbora je stvar prošlosti. Njihove članove samo treba podsjetiti kako prema zakonu moraju dobiti nacrte svih odluka povjerenstva i imati uvid u već donesene odluke, radi provjere, primjerice. A u slučaju neslaganja s odlukom napisati izdvojeno mišljenje koje postaje sastavni dio protokola, kao i sudjelovati na svim sjednicama povjerenstva i žaliti se gdje hoće – višem povjerenstvu, sudu, tužiteljstvu, policiji itd. Osim toga, uvijek postoji mogućnost žalbe, posebice promatračima ili novinarima koji mogu prisustvovati sjednici povjerenstva bez njegova poziva i dopuštenja, što je također imperativna odredba zakona.
Što se tiče stvarnih načina utjecaja na članove odbora, nelojalni mogu računati na fizičku sili, i psihičku prisilu: primjerice, korištenje fizičke sile ili individualni razgovor s preporukom sastavljanja vjerodajnice, zastrašivanje preko članova obitelji ili čak ucjena. Nije isključeno ni umjetno stvaranje situacija koje povlače upravnu ili kaznenu odgovornost. Teško se zaštititi od situacija izravnog utjecaja, stoga vrijedi razmisliti o mogućnostima ponašanja u određenim slučajevima i što prije potražiti odvjetnika ili savjetnika koji vam mogu pružiti potrebne savjete i podršku s pravne strane.
Popisi birača: cijena jednog slova
Manipulacije s biračkim popisima se smišljeno provode na biračkim mjestima gdje se rezultat mora "preokrenuti". Recimo, kada jedna politička snaga zna kako nije popularna u okruženju, ali treba joj rezultat. "Mrtve duše", "lijeve" adrese, uništene kuće - to se već zna, upada u oči, pa se može i provjeriti.
No opetovano uvrštavanje u popis istih birača s manjim izmjenama u profilnim podacima – izmjenama ili dodavanjima slova ili brojeva i sl. – možda se neće primijetiti. Iako se na ovaj način lista manipulativno napuhava za nekoliko posto i daje mogućnost istoj osobi kako bi glasala više puta. „Višak“ birača nasuprot imena željene političke snage ili kandidata dodaje glasačke listiće s unaprijed poznatom i kontroliranom oznakom.
Za to se mogu koristiti različite tehnologije: tzv. „vrtuljci“, te „slučajno“ izdavanje više glasačkih listića jednoj osobi, te dodavanje/izbacivanje glasačkih listića od strane članova izbornih povjerenstava. Ako se konkretno zna kako će pojedini birači glasati za „pogrešnu“ političku snagu ili protukandidata, tada se nasuprot njihova imena na popisu treba promijeniti samo datum rođenja i – na dan glasovanja iz biračkog odbora će mu reći kako nije na popisu ili mu odbija izdati glasački listić. Ukoliko birač nije uporan i nije upoznat sa svojim pravima, može napustiti biračko mjesto prema uputama uvaženog člana biračkog odbora.
Upravo sada svaki birač ima priliku upoznati se s preliminarnim popisom birača. Ako se otkriju bilo kakve netočnosti, morate podnijeti zahtjev za razjašnjenje podataka – i to ne samo komisiji, već i tijelu koje vodi Državni registar birača ili okružnom upravnom sudu. Na dan glasovanja spas je odredba zakona o ispravljanju netočnosti i tehničkih pogrešaka. Da, predsjednik, zamjenik predsjednika ili tajnik biračkog odbora mogu ispraviti netočnosti u popisu birača, ako je jasno kako se na njemu nalazi upravo osoba koja je došla glasovati. No, taj pojas spasa može postati i sredstvo manipulacije: ovlaštene osobe imaju pravo samostalno vršiti ispravke popisa!
Lažno smanjenje broja birača
Postoji mogućnost kako neka politička snaga namjerno smanjuje službenu brojku stanovništva kako bi u popis birača, koji se generira iz popisa stanovnika, mogla smanjiti broj onih koji joj ni na koji način neće smetati u provedbi pobjedničke agende.
Poznato je kako su tri zadnja popisa stanovnika u Republici Hrvatskoj bila lažirana. Za to postoje i materijalni dokazi. Cilj HDZ-a koji je provodio popise stanovništva 2001., 2011. i 2021. bio je smanjiti udio srpske i dalmatske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj kako isti ne bi imali pravo glasa. Na taj bi način HDZ ostvario ambiciju ponovnog dolaska na vlast. To mu se isplatilo i 2003. i 2007. i 2016. i 2020.
Ovakva metoda lažiranja popisa birača sukladno lažiranom popisu stanovništva agenda je koja nema dug vijek trajanja. Ona je tu samo kako bi se ostvarili određeni kratkoročni ili srednjoročni ciljevi, ali ne i oni dugoročni. Ovaj način postupanja odbije se o glavu prvenstveno falsifikatorima, što je povijest toliko puta dokazala.
Dan glasanja: "izlazak" rezultata...
Svaka politička snaga ili nezavisni kandidat priprema se na svoj način. Ako govorimo o pripremama za krivotvorine na dan glasovanja, onda je najupečatljivije prethodno utvrđivanje broja glasova birača po biračkim mjestima kako bi se postigao željeni rezultat.
Član lokalnog izbornog povjerenstva i računalni program omogućuju vam izračunati željeni rezultat, uzimajući u obzir gotovo svaki listić. Ako je predsjednik biračkog odbora na određenom biračkom mjestu svoj, onda je neće manipulirati brojkama i zanemarit će plan. Plan je potreban broj glasova.
U tu svrhu predsjednik povjerenstva unaprijed priprema prazne obrasce protokola s potpisima članova povjerenstva i pečatom. Dakle, što su članovi biračkog odbora lojalniji, to predsjednik bolje obavlja svoj posao. Ovi obrasci su potrebni kako bi se na dan glasovanja, u slučaju odstupanja od "plana brojanja", mogli unijeti potrebni podaci u zapisnik i neprimjetno zamijeniti oni zapisnici koji ne odgovaraju.
Teško je osigurati neprimjetnost, ali je moguće: uspavljivanje promatrača odugovlačenjem prebrojavanja glasova, stvaranjem gomile „vaših“ članova biračkog odbora, dogovorom s osobom koja je nakon zatvaranja biračkog mjesta zadužen za čuvanje izbornog materijala i sl.
Postoji nekoliko načina kako se osiguravaju podaci tako krivotvorenog protokola: organiziranje lokalno kontroliranog istraživanja na izlaze iz biračkog mjesta i legalizacija rezultata od strane lokalnog suda, kojemu već oko 80% građana ne vjeruje. No, falsificiranje zapisnika o prebrojavanju glasova komplicira broj primjeraka koji mora biti veći od broja članova biračkog odbora, te mogućnost potpisivanja prvog i drugog primjerka od strane kandidata za zastupnike, njihovih opunomoćenika, i promatrači.
Osim toga, lažni podaci u protokolima odražavaju se na opću sliku koju već prate i liječnici. Tako su znanstvenici Medicinskog sveučilišta u Beču, Austrija, razvili novu metodu analize izbora u različitim državama. Konkretno, austrijski istraživači zaključili su kako su rezultati parlamentarnih izbora u Republici Hrvatskoj 2016. lažirani.
Jedan od autora projekta, dr. Peter Klimek u razgovoru ističe kako su za analizu potrebni samo podaci službenih biračkih odbora i ništa više.
... ili rupčići, prstenje i vrtuljke
Dakle, imajući u vidu navedeno, manipulacija protokolom je previše riskantna, pa je samim time na dan glasovanja lakše krivotvoriti na drugi način. Primjerice, zna se upoće ne dostaviti listiće u selu gdje se unaprijed zna tko će i za koga glasovati (Cista Provo, npr.).
Ili se izdajte nekoliko glasačkih listića jednoj osobi. Na to se pripremaju i „birač“ i član biračkog odbora koji se obilježava, recimo, plavim rupčićem. "Plavi šal" je i znak za one koji glasuju na više biračkih mjesta – na svom i na drugom, gdje se od njih traži neka na izborima glasuju u ime beskućnika, umrlu osobu ili radnika migranata koji nije kod kuće taj dan.
Prilikom prebrojavanja glasova moguće je glasačke listiće na kojima je zaokružena nepoželjna stranka ili osoba učiniti nevažećim. Za to je potreban jedan ili više članova biračkog odbora, koji su stimulirani određenim brojem "00" za određenom glasove. Ova tehnologija se zove "jedan dolar". Za pouzdanost ubacivanja paketa glasačkih listića s potrebnom oznakom dovoljno je organizirati privremeno gašenje svjetla ili stvoriti gužvu u blizini kutije.
Najneprimjetnija manipulacija na dan glasanja je zvana "prsten Ostrovsky". Glasaču koji hoda prema biračkom mjestu nudi se naknada za otkup njegovog potpuno praznog glasačkog listića. Ako birač pristane, sakrije svoj glasački listić u biračku kabinu i napuštajući biračko mjesto svoje ustavno pravo mijenja za nagradu – 50 kuna ili bocu piva.
Glasački listić se ispunjava prema potrebi i predaje sljedećem biraču koji pristane na takvu prijevaru. Popunjeni listić ubacuje u kutiju nakon izlaska iz kabine, a organizator vadi svoj, čisti, lanac. Nagrada se izdaje na temelju činjenice izdanog glasačkog listića.
U malim gradovima ili selima kako bi se postigao željeni rezultat, vrši se pritisak na čelnike lokalnih poduzeća i institucija. Oni pak upozoravaju zaposlenike, čak i na neozbiljnim pozicijama, kako će dobiti otkaz ako ne glasaju za onoga koji im treba. Za izvješće potrebno je menadžeru pokazati dokaz: fotografiju na mobitelu u kabini kako si glasao za navedenu opciju. Ovo se zove kapilarno glasovanje i najraširenije je u Republici Hrvatskoj.
S gore navedenim manipulacijama teško se boriti, jer ih je teško otkriti. Možete biti oprezni tijekom prebrojavanja glasova i osigurati ne samo odsutnost bilo kakvih olovaka na stolovima članova komisije, već i pažljivo pogledati njihove ruke. Nečisti član komisije može pod nokte zakačiti sitne komadiće kugličnih šipki kojima će "iscrtati" dodatne oznake na glasačkim listićima za koje se protuzakonito glasalo.
Ali glavno je: savjesnost birača i njihovo poštivanje samih sebe. Uostalom, glas svakog birača velika je vrijednost o kojoj ovisi koji će zastupnici sjediti u Vrhovnoj radi: pošteni, dostojanstveni i čisti. Jesu li isti kao prije?
ความคิดเห็น