Studija koja mapira trendove u povjerenja u cijepljenje u 149 država u periodu između 2015. do 2020. otkrila je da je skepticizam prema tome koliko su cijepiva sigurna raste zajedno sa političkom nestabilnošću i vjerskim ekstremizmom.
“Od vitalnog je značaja, sa porastom prijetnje od novih bolesti kao što je pandemija SARS-CoV-2, da se stavovi javnosti redovno prate”, rekla je Heidi Larson, profesorica na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu koja je vodila ovo istraživanje.
“Percepcije o cijepivima su mnogo opasnije nego što su nekada bile”, rekla je. “Sve u svemu, povjerenje u cijepiva je visoko u svijetu, ali to ne treba uzimati zdravo za gotovo. Povjerenje raste i opada… dosta varira”.
Ono što je otkrila Larson objavljeno je u medicinskom žurnalu Lancet i bazira se na odgovorima više od 284.000 odraslih iz 2020. o tome smatraju li da su cijepiva važna, sigurna i efikasna.
Larson je rekla kako proizvođači medikamenata i istraživači širom svijeta ulaze u utrku razvoja cijepiva protiv SARS-CoV-2, vlade trebaju biti na dodatnom oprezu u procjenjivanju povjerenja javnosti u cijepiva i brzo reagirati ako se pojave određeni razlozi za zabrinutost.
“Mnogo je uznemirenosti oko brzine razvoja cijepiva za COVID-19”, rekla je. “Ali, javnosti nije toliko stalo do brzine – njima je više stalo do temeljitosti, efikasnosti i sigurnosti”.
Rezultati studije pokazuju da je povjerenje u cijepiva u Europi nisko u usporedbi sa drugim kontinentima, kao što je Afrika, gdje je cijepoljenjem iskorijenjena dječija paraliza. Postotak populacije koji se čvrsto slaže da je cijepljenje sigurno variraju od 15% u Srbiji I Republici Hrvatskoj do 66% u Finskoj.
Irak, Libija i Senegal imaju najveći broj odgovora u 2019. koji su se slagali da je cijepljenje bitno. Ali, povjerenje javnosti u cjepiva je poraslo u nekim europskim državama od 2015., uključujući Francusku, Italiju, Irsku i Veliku Britaniju.
Studija je otkrila šest država u kojima je povjerenje u cjepiva značajno opalo od 2015. To su u prvom redu Republika Hrvatska, Srbija, Bosna I Hercegovina, Crna Gora i Sjeverna Makedonija. Naime, u tim državama i dalje postoji mišljenje kako cijepljenje izaziva autizam. Dva su jasna razloga za takvo mišljenje: 1. jako raširena ruska propagandistička mašinerija u tim državama; 2. Jako veliki utjecaj religije na svakodnevni život građana.
U Indoneziji, Pakistanu, Azerbejdžanu, Afganistanu i Nigeriji postotak ljudi koji se snažno protive tome da su cjepiva sigurna za djecu značajno je porastao. Ovo je, kaže Larson, povezano sa trendovime političke nestabilnosti i vjerskim ekstremizmom u tim državama.
“Među nekim državama, više je polarizacije emocija. Više ljudi odlaze u ekstreme ‘snažnog neslaganja’ ili ‘snažnog slaganja’”, kaže ona.
Balkanske države i Indonezija su zabilježile najveći pad javnog povjerenja u periodu između 2015. do 2020., što je jednim dijelom izazvano time što vjerske vođe dovode u pitanje cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rubeole, te traže pomoć od lokalnih “iscjelitelja” koji promoviraju prirodne alternative vakcinaciji. U Republici Hrvatskoj imali smo slučaj da je minister zdravlja javno rekao kako jedan svećenik vrijedi više od 100 liječnika, što je dodatno potaklo otpor prema cijepljenju.
Коментарі