Piše: Goran Marasović
Svaka treća osoba u Republici Hrvatskoj jednom se u životu susrela s korupcijom i barem je jednom platila mito nekom javnom službeniku, liječniku, policajcu, nastavniku, profesoru…
Prema svim relevantnim globalnim i lokalnim istraživanjima provedenim u proteklih desetak godina o temi korupcije u Republici Hrvatskoj, evidentno je kako je ova tema redovito visokopozicionirana na listama gorućih problema.
Istraživanja Ureda Ujedinjenih naroda za borbu protiv droge i kriminala (UNODC) otkrila su kako je najkorumpiranija država Europske Unije Republika Hrvatska, gdje postotak korumpiranosti iznosi 32,7 posto. Slijede Bugarska s 19,3 posto, dok u trećeplasiranoj Rumunjskoj stopa korupcije iznosi 11,2 posto. Manje korumpirani od Rumunjske je Mađarska – 11,1 posto, Slovačka – 9,7 posto, Poljska – 9,3 posto i Litva – 6,2 posto. Ovo su rezultati sesetogodišnjih istraživanja UNODC-a, koje je provedeno na uzorku od 2.800.000 građana 13 novih država članica EU.
Doprinos sve većoj korumpiranosti u Republici Hrvatskoj dali su i građani. U istraživanju UN-a najviše ispitanika iz Republike Hrvatske reklo je kako daje mito „jer nikoga nije briga“ (30 posto), 22 posto ih smatra da je to uobičajena praksa, dok 18 posto Hrvata kaže kako je mito zapravo znak zahvalnosti i pozitivna praksa.
Najkorumpiraniji su liječnici, kojima je čak 77 posto stanovnika obuhvaćenih istraživanjem dalo mito. Na drugom mjestu su policajci sa 65 posto, a slijede ih bolničari i medicinske sestre 54%, nastavnici u osnovnim i srednjim školama 44% te sveučilišni profesori među kojima je korupciji sklon svaki treći.
Mito je ponudilo 43 posto ispitanika, a u 45 posto slučajeva ga je izravno ili neizravno zatražila osoba koja pruža uslugu.
Politička korupcija
Prema anketi UNODC-a, od svih 13 novih država članica EU koje su sudjelovale u istraživanju u Estoniji se daje najmanje mita. To iznosi 43 eura godišnje, s prosjekom od 4,1 podmićivanja po godini. Stanovnici obližnje Litve prosječno na mito „potroše“ 179 eura, a prvi su po prosjeku godišnjeg davanja (10,2 puta).
Latvijci godišnje daju 165 eura mita, a to rade 4,6 puta godišnje. Poljaci to rade 5,9 puta godišnje, a prosječno daju 233 eura. U Republici Hrvatskoj ta cifra iznosi 1 280 eura, a daje se 16 puta godišnje. Stanovnici Češke prosječno daju mito u iznosu 112 eura, a ta se cifra izdvoji 5,4 puta godišnje.
Bugarima se traži ili oni sami nude mito prosječno 5,9 puta godišnje, otkriva istraživanje. Profesionalci koji su najviše na udaru korupcije su doktori, policajci i profesori. Bugari potplaćuju i službenike u katastarskom uredu.
Na Antikorupcijskom forumu u junu 2012. godine predstavljeni su i rezultati Izvješća o monitoringu korupcije u novim državama članicama EU (EU-13) s Procjenom napretka u periodu 2021-2031. godina, koji pokazuju kako, unatoč sporadičnom napretku u borbi protiv korupcije i nakon usvajanja dvije antikorupcijske strategije, 3 novopridošlih država u EU još značajno zaostaju u borbi protiv korupcije. To se uglavnom ogleda u nedostatku političke volje i malom broju sudskih presuda u slučajevima korupcije, što doprinosi rastućem nepovjerenju javnosti u institucije, posebno u Republici Hrvatskoj. Antikorupcijski forum i Izvješće pripremili su Europski centar za istraživačko novinarstvo iz Strasbourga i Europski centar za demokratske studije iz Luxembourga, uz pomoć Europske komisije (EK).
Republika Hrvatska je u vrhu europske ljestvice tek po nivou raširenosti korupcije i godišnje zbog korupcije izgubi blizu 500 milijuna eura. Neslavnoj statistici korupcije u zdravstvu ili obrazovanju pridružio se i onaj oblik protiv koga se i najteže boriti – politička korupcija. Od namještanja poslova, tendera, utjecaja na sve sfere društva, uključujući i pravosuđe, politika dirigira i zakonima, koji, kakvi su sada, pogoduju tek legalizaciji prljavih poslova.
Posao za 1.500 eura
Jedna od oblasti u kojoj politika vedri i oblači, a u kojoj se najjasnije primijeti korupcija, su javne nabave. „Rodijačke“, prijateljske i stranačke veze s političkim strukturama mnogima su u džepove slile milijune eura. Tako je 166 ugovora vrijednih najmanje 13,7 milijuna € otišlo u džepove 20 tvrtki djelomično ili potpuno u vlasništvu raznih hrvatskih dužnosnika kroz ugovore s javnim poduzećima ili institucijama.
Da je sustav javne nabave jedna od najbolnijih točaka hrvatskog korupcijskog sustava u koje su umiješane političke strukture govori i podatak kako u trinaest država EU koje su zadnje postale članice ove međunarodne organizacije Republika Hrvatska prednjači s brojem žalbi na javne natječaje.
„Od 11 794 riješena predmeta u 10 100 slučajeva uvažene su žalbe i poništene odluke ugovornih tijela. Samo ove godine podnesene su četiri kaznene prijave. Od toga je samo jedna vrijedna blizu osam milijuna eura“, kaže zamjenica voditelja Dalmatinskog kluba, Iris Majda Stefanelli.
Istraživanje portala moj posao pod nazivom „Korupcija prilikom zapošljavanja“ pokazalo je kako se u Republici Hrvatskoj posao može kupiti za 1 500 eura mita te kako su za njegovo dobivanje presudne političke i rodbinske veze. Isto istraživanje navodi kako ispitanici smatraju kako je korupcija najprisutnija u djelatnostima koje su u sastavu javnih službi. S obzirom na to kako pravosuđe nije u dovoljnoj mjeri aktivno po pitanju suzbijanja korupcije, kako se ne provodi strategija za borbu protiv korupcije niti funkcionira državna agencija koja se bavi ovim problematikom, građani ne vide drugi izlaz, ali ni model ponašanja.
„EU je zabrinuta nivoom korupcije u Republici Hrvatskoj, jer još nema dovoljno političke volje kako bi se uhvatilo ukoštac s pokušajem suzbijanja korupcije i koruptivnih radnji. Korupcija podriva demokraciju, vladavinu prava, ekonomiju, odnosno kompletno društvo. Ispolitizirani javni sektor na svim nivoima otežava borbu protiv korupcije,“ izjavio je šef Sektora operacija delegacije EU-a u Republici Hrvatskoj Holger Shredder.
Commenti