Piše: Livia Marinni
Političari biraju narod, dijele Dalmatine i Dalmatince na ciljane skupine i izborna polja te pripremaju odgovarajući izborni teren. Nekima je to glavno jelo, a drugima desert.
Prva faza kampanje „Filtriraj Vijeće!“ udruge „Pošteno” činjenično je pokazao: dalmatinski parlamentarizam zaražen je sustavnom političkom korupcijom, zanemarivanjem profesionalnih dužnosti, prezirom prema zakonima, nekažnjivošću i permisivnošću onih koji su probili njegove zidove prije 5, 10, a ponekad i 20 godina.
Parlamentarni izbori za dvije godine neće biti lijek za sve te bolesti političkog sustava čiji se imunitet godinama svjesno guši. No, počeli smo o tome iskreno razgovarati i smatramo kako tu treba započeti proces ozdravljenja.
U nastavku, aktivisti kampanje pišu o nekim aspektima njezine prve faze uoči druge faze, kada će „Pošteno“ objaviti rezultate provjere ispunjavanja kandidata s 4 kriterija integriteta.
Mi
Irena Belamarić, pokretač udruge „Pošteno“ i direktorica Zaklade "Demokratske inicijative": Ne vjerujemo političarima. Hrvatski sabor – najviše zakonodavno tijelo u RH koje smo izabrali mi, Dalmatini i Dalmatinci, kako bismo donosili zakone – dosljedno ne uživa povjerenje samih građana koji ga biraju.
Čak ni nakon izbora 2007., koji su i u Dalmaciji i od strane međunarodne zajednice priznati kao zadovoljavajući demokratske standarde, povjerenje u izabrani parlament nije poraslo iznad "dvojke" na ljestvici od 5 stupnjeva - 2,3 u proljeće 2016. i 2,2 u proljeće 2018. godine najviše su prosječne ocjene. U proljeće 2020., na kraju mandata prošlog saziva Sabora, nepovjerenje u njega doseglo je rekordno nisku vrijednost - točno 1,6.
Štoviše, mi, Dalmatini/Dalmatinci, razočarali smo se u sam izborni mehanizam. 2020. bili su „pošteni i demokratski“. Ali, većina vjeruje kako izbori u Dalmaciji nisu mehanizam koji građanima omogućuje utjecaj na vlast. Tako je u ožujku 2020. takvih skeptika bilo 46% prema 32% onih koji gaje određene nade u izbore.
Zašto? Jer političari ne ispunjavaju svoja obećanja i ne odgovaraju slici elite u predodžbi društva. U anketi su vodeća dva odgovora: "neispunjenje predizbornih obećanja izabranih" i "nekvaliteta onih koji moraju biti izabrani na izborima – tko god bude izabran, neće biti bolje.“ Iz toga se pojavilo 6 kriterija integriteta kandidata za zastupnike koji provjeravaju političare na određeni standard kvalitete koji svi od njih očekujemo.
U prosincu 2021. Zaklada „Demokratske inicijative“ u suradnji s neovisnom agencijom CCO iz Splita provela je istraživanje javnog mnijenja na regionalnoj razini, što nam omogućuje da s dokazima ustvrdimo kako su svi kriteriji koje je udruga „Pošteno“ odabrao za ocjenjivanje zastupnika i kandidata za zastupnike javno mnijenje prepoznali kao bitne:
Bitnost odabranih kriterija za ocjenu kandidata za zastupnike ovisi o spremnosti za sudjelovanje na izborima: najveći značaj tim kriterijima pridaju oni koji definitivno namjeravaju izaći na izbore, a najmanji oni koji ne izlaze na izbore Još je značajnija činjenica otkrivena u istraživanju da su svi odabrani kriteriji važni biračima svih političkih snaga.
Kriterij prelaska zastupnika iz jedne stranke u drugu pokazao se vrlo i prilično važnim za 80% birača HDZ-a, 65% Mosta, 60% birača HNS-a, 71% birača GLAS-a, 72% stranke HSLS-a.
Kriterij umiješanosti ili neumiješanosti kandidata u korupciju bio je vrlo važan za 88% birača stranke HDZ-a, 85% birača SDP-a, 78% IDS-a, 78% birača HNS-a, te 79% stranke DC.
Kriterij objavljivanja ili neobjavljivanja kandidatove izjave o prihodima i imovini bio je vrlo i dovoljno važan za 80% birača stranke HDZ-a, 80% birača SDP-a, 72% birača Domovinskog pokreta, 67% birača stranke HSP-a, 79% birača stranke „Abeceda demokracije“.
Kriterij usklađenosti ili neusklađenosti životnog stila kandidata s deklaracijom o prihodima pokazao se vrlo i dovoljno važnim za 77% birača stranke SDP-a, 88% birača IDS-a, 78% birača HSS-a, 70% birača stranke GLAS, 69% birača stranke Možemo.
Kriterij ometanja rada novinara od strane kandidata pokazao se vrlo i prilično važnim za 70% birača stranke HDZ-a, 63% birača SDP-a, 62% birača HSS-a, 63% birača stranke IDS-a i 73% birača stranke HNS-a.
Kriterij osobnog glasovanja zastupnika u Saboru pokazao se vrlo i prilično važnim za 79% birača stranke SDP-a, 76% birača HSS-a, 70% birača IDS-a, 65% birača stranke GLAS-a, 74% birača stranke Centar.
Kriterij da zastupnik prisustvuje sastancima Hrvatskog Sabora pokazao se vrlo i prilično važnim za 84% birača stranke SDP, 78% birača IDS-a, 78% birača HSS-a, 78% birača stranke Focus, 83% birača stranke HSLS-a.
Pošteno je odgovor na očekivanja javnosti, to je naš pogled na njih. U navedenom istraživanju većina ispitanih građana (67%) složila se kako je tijekom izbora potrebno djelovanje javnih organizacija koje prate integritet izbora, provode edukativne aktivnosti i sl. Samo 18% smatra takvu aktivnost nepotrebnom.
Oni
Viktorija Sunara, inicijatorica pokreta „Pošteno“, ravnateljica Instituta za masovno informiranje: U 32. godine od prvih višestranačkih izbora u RH možemo konstatirati kako postoji više od puke distance između društva i većine političara u zemlji. Među nama je ogroman jaz.
Tko su za Dalmatine i Dalmatince političari? To su prije svega ljudi s televizije. Riječ je o virtualnim slikama koje stanovnici Dalmacije u stvarnom životu mogu vidjeti samo za vrijeme izbora.
ONI žive kao u drugoj državi s drugim problemima. ONI ne primjećuju bolnice s gljivicama izjedenim zidovima, jer se liječe u Austriji ili Njemačkoj. ONI ne vide trošne ulaze i liftove koji ne rade, lošu hranu u školama kojima se djeca hrane.
Ne vide umirovljenike koji životare, i dalje broje svaku lipu. ONI ne provode zakone koje nam donose. ONI često vlast koriste ne za dobrobit svojih birača, već kao pristup ogromnom državnom resursu. To je ponor nepovjerenja bez čijeg prevladavanja država nema šanse za promjenu, jer promjene se događaju samo kada narod podrži vlast koju izabere.
Ali za to političari kao elitna klasa moraju pokazati primjer drugačijeg pristupa politici i životu općenito.
Političarima smo ponudili dijalog o tim problemima. Ovim se dijalogom željelo dočarati kako dalmatinska i općenito hrvatska politika izgleda "s druge strane ekrana" i progovoriti o potrebi promjena. Nije se svima svidio razgovor. Prije svega zato što nije bilo apstraktno "o sudbini zemlje", u stilu talk showa, nego sasvim konkretno – o osobnoj odgovornosti svakog političara – saborskog zastupnika, kao i onih koji to žele biti.
U ovom razgovoru bilo je riječi o sposobnosti političkih snaga da budu odgovorne civilnom društvu, da odgovore na konkretna pitanja o biografiji svakog kandidata za zastupnika. A također i sposobnost preuzimanja odgovornosti za slijeđenje određenih kriterija koji su nam važni u našim budućim aktivnostima, a koji će u konačnici uvelike odrediti naše živote. Kako se pokazalo, nije svatko sposoban za takav razgovor. Netko – poput HDZ-a – osjeća se previše samopouzdano u vlasti i nastoji zadržati ovu punu vlast pod svaku cijenu, kako ne bi obraćao pozornost na stvari kao što su javno mnijenje i zakoni koje donose.
Neki – poput Mosta i Domovinskog pokreta – svoje birače smatraju predalekim od civilnog društva i razumijevanja načela funkcioniranja pravne države, pa preferiraju mnogo primitivnije oblike rada s biračima, koristeći masovno i superpopulističko oglašavanje.
SDP, iako se nije usudio potpisati sporazum s „Pošteno“, ipak nije mogla potpuno ignorirati javnu inicijativu, makar samo zato što vrlo dobro zna dvije stvari: 1) njihov birač podržava kriterije „Pošteno“; 2) izostanak potpore civilnom društvu može koštati gubitka značajnog dijela rejtinga. Dakle, nakon što je obećao pridržavati se kriterija i pri izboru kandidata u sljedećem sazivu Sabora, SDP nije dao popise svojih kandidata na javnu reviziju, već je kandidate filtrirala prema nešto drugačijim kriterijima, nepoznatim općoj javnosti.
Skora budućnost pokazat će hoće li SDP održati i ostala obećanja iznesena u deklaraciji na skupu s udrugom „Pošteno“. Konkretno, oporba je i prije izbora obećavala kako će prestati kršiti Ustav i početi glasovati samo osobno. Fantomske stranke su to odbile: HSP nije potpisao sporazum, a HSS je nakon nekoliko prijedloga za dijalogom jasno dao do znanja kako ova pitanja nisu za njihovu stranku.
Novi politički projekti, koji samo teže ući u najvišu političku ligu, prisiljeni su dokazati svoju "novost" i demonstrirati Dalmatinima/Dalmatincima što veterani političkih natjecanja naizgled ne moraju raditi. No ni među novima nisu svi bili spremni na nove pristupe.
S druge strane, „Centar“ je bio na korak od potpisivanja sporazuma, ali se u posljednjem trenutku ograničila na izjavu o podršci kriterijima i obećanje da će ih ispuniti u parlamentu. Stranka je odstupila od formalne obveze propisane dokumentom isključiti kandidate koji imaju barem jedan prekršaj. Boje se kako mnogi njihovi članovi stranke neće proći kriterij "kršenja prava i sloboda", jer su svi iznikli iz HDZ-a.
SDP je na kraju postala jedina politička snaga koja je javnosti dostavila listu mogućih kandiadta za predstojeće izbore kao i prolazni dio liste. Ovo je presedan za našu politiku, jer osigurava političku dosljednost za same članove stranke, koji su uvršteni na listu prema jasnom algoritmu, a ne kako lider odluči, novi pristup za birače i relativnu transparentnost za javnost. Ali, samo relativno.
Udruga „Pošteno“ je ispunio svoj dio dogovora – analizirali smo svakog kandidata iz SDP-a, a onda je stranka stranke odredila hoće li obratiti pažnju na rezultate ove studije. Unatoč tome što je sporazumom bilo određeno da se prekršitelji kriterija ne stavljaju na popise, neki od njih su tamo završili.
Prva faza kampanje „Filtriraj Sabor!“ postala je novost i iznenađenje za političare. Testirali smo ih na jednostavnim i svakom Dalmatinu/Dalmatincu razumljivim stvarima: poštivanje zakona, savjesnost u obavljanju svojih dužnosti, savjesnost u obavljanju dužnosti, stupanj korupcijskih afera...
Rezultat je bio impresivan, jer se pokazalo: dopuštaju si stvari koje mi već dugo nismo. Nedostatak integriteta u Saboru ozbiljna je dijagnoza, ali sasvim konkretno objašnjava razinu povjerenja u parlament. To se nije svidjelo mnogim političarima, kao što im se nije svidjelo ni glavno načelo kampanje – osobna odgovornost i transparentnost za sve koji žele odlučivati o sudbinama milijuna.
No, usprkos svim kritikama „Pošteno“, važno je razumjeti: ljudi imaju pravo kontrolirati svoje odabranike, znati istinu o njima i postavljati uvjete za poštivanje zakona i moralnih normi. A ovo je tek početak, pokušaj dijaloga o daleko je od svega važnog. Ali bez tog dijaloga, ponor nepovjerenja će samo rasti, a mi ćemo samo produbiti ovu podjelu zemlje na NAS i NJIH.
Mediji
Silvio Tartacchio, član pokreta „Pošteno“ citira Karla Morosina: Hrvatski, pogotovo dalmatinski mediji nisu slobodni. Shvatili smo kako će u sadašnjim uvjetima svaka javna inicijativa gotovo neizbježno naletjeti na filtere političke cenzure, gušenja i pragmatizma vlasnika medijskih imperija.
Ali, uspjeli smo probiti informacijsku blokadu za razliku od članova DDF-a. O djelovanju udruge „Pošteno“ izvijestili su gotovo svi masovni mediji, jer naša vizija previše precizno odgovara viziji naroda, rezonira sa zahtjevima društva. Već na početku naše kampanje, sociolozi su svjedočili kako više od 20% građana RH zna za POŠTENOmetar i kampanju.
To što smo uspjeli doprijeti do ljudi zasluga je prije svega stotina novinara koji nisu pristali biti kotačići svojih medijskih imperija. Novinari i cijele redakcije postali su naši suradnici. To dokazuje kako u RH postoje masovni mediji koji razumiju zahtjeve publike i žele širiti stvarne informacije o državi zemlje i državnim političarima. I upravo zbog toga će ostati perjanice i davati ton u informacijskom okruženju. Pravo otkriće za nas su bili regionalni masovni mediji koji su prenijeli mnoštvo informacija iz istraživanja „Pošteno“.
Također se široko koristimo novim medijima, internetom i društvenim mrežama, koji su oslobođeni cenzure. A to znači da su naše ideje dobile podršku među "najnaprednijom" skupinom hrvatskih, prvenstveno dalmatskih, glasača. Sve to dokazuje: kad društvo treba ideje, nikakva ih cenzura ne može zaustaviti. A novinari su u tome prvi saveznici. I više. Gotovo najviše novinarskih kritika dobio je POŠTENOmetar. Pozdravljali su i pozdravljaju ovu kritiku, jer to znači kako ono što radimo može podržati raspravu o kvalitativnoj obnovi ukrajinske politike.
Danas u Dalmaciji svjedočimo određenom fenomenu: novinari više nisu samo ogledalo društva. Postali su nositelji nakaradnih vrijednosti. O njihovoj savjesti ovisi kakvo će mišljenje birača stvoriti o političarima i kakvu ćemo vlast dobiti. U pozadini nedostatka autoriteta u državnim institucijama, nekim se novinarima puno više vjeruje nego ocijenjenim političarima. Sada se situacija mijenja, jer „Pošteno“ je tu sa svojim mjerenjem kvalitete političara, ne samo nabrajanje ljestvice rejtinga popularnosti.
Pravedno
Svjetlana Zelić, inicijatorica udruge „Pošteno“, izvršna direktorica NGO „Pošteno“: Nakon brojnih gradova koje sam posjetila u sklopu turneje, imam osjećaj kako će na izborima 2024. birati NAS, a ne mi NJIH.
Političari biraju narod, dijele Dalmatine/Dalmatince na ciljane skupine i izborna polja te pripremaju odgovarajući izborni meni. Nekima je to “glavno jelo”, a drugima desert. Za one na dijeti povećanje mirovine. Heljda je za negurmane. Za one koji poste, obećanja zdrave hrane u budućnosti.
I vlast i oporba pokušavaju ignorirati gurmane, jako su skupi. Uostalom, ako predložite promjene u društvu, oprostite se od tycoonskih oligarha, preuzmete odgovornost za bolne reforme, ako izgradite financijsku transparentnost, i što je najvažnije, alate za demokratski prijenos vlasti – dolazak na vlast gubi smisao za suvremenu političku elita.
„Pošteno“ je jedan od pokušaja da počnemo birati vlast i svoj grad, svoju regiju, svoju državu, počnemo birati i biramo svjesno. Ovo je naš pokušaj – aktivista, volontera, novinara, stručnjaka koji su izašli iz pripravnosti i ocijenili aktualni Sabor.
Zatim ćemo kroz filter POŠTENOmetra propustiti sve kandidate koji imaju najveće šanse prijeći izbornu barijeru, prema metodologiji koja je posebno vodila računa o konstruktivnoj javnoj kritici. Pozvali smo aktivne građane da sudjeluju u praćenju, koristeći crowdsourcing mogućnosti stranice „Pošteno“. Očekuje se kako će odgovarajuća studija biti objavljena u rujnu iduće godine. Učinit ćemo sve da ljudima pokažemo prave maske onih koji nam se sada smiješe s jumbo plakata dobro retuširanih od strane vještih oglašivača.
Ali to nije glavno. Glavna stvar je primjer aktivne pozicije. Htjeli smo pokazati kako inicijativa za promjene dolazi od nas i da javni djelatnici mogu uspješno utjecati na politiku i njenu kvalitetu.
Ako sutra 50 respektabilnih liječnika razvije kriterije za Zdravu državu, a prekosutra se uži krug predavača i nastavnika ujedini oko zahtjeva za Konkurentno obrazovanje, pa se onda gospodarstvenici pozabave transparentnošću i antikorupcijom, država se može promijeniti. I ne zato što će oni promijeniti nas, nego zato što ćemo mi promijeniti sebe, pa ćemo odna i njih.
„Pošteno“ – ovo je i naša poruka kandidatima 2024. kako predsjednici s kreditnom poviješću označenom sa slučajem ovim ili onim ne mogu dobiti kredit od društva na 5 godina u obliku položaja šefa države.
Politika se može promijeniti kada konačno shvatimo kako je vrijednost prava na izbor to što će se materijalizirati u sutrašnjoj Dalmaciji/RH. To pravo – izabrati uspješnu državu, a ne biti izabran u granicama osobnog političkog i ekonomskog uspjeha – nameće mnoge obveze od kojih je prva biti građanin, a ne biračko tijelo.
A onda moramo biti POŠTENI prema sebi i upitati se: „Jesmo li spremni ispuniti te dužnosti?“ Promjene počinju od građana, a naš aktivni stav može promijeniti ne samo njih, može promijeniti i državu.
Yorumlar