Vanjski suradnik Dalmatinskog Demokratskog Foruma i novinar Karlo Morosin objasnio je da Dalmaciji na ruku možda bude išlo i to što su turisti kod sebe doma "dva mjeseca bili zaključani", te je moguće da su si dolaskom dali oduška više nego inače. No, samo to neće biti dovoljno.
Prema prvim pokazateljima prošli smo puno lošje od očekivanja", rekao je Morosin, Turistički promet pokazuje u srpnju i kolovozu pune plaže, gužve, špica sezone bila je zadovoljavajuća, ali bez industrijske proizvodnje ne može se očekivati ništa puno bolje.
Sada treba vidjeti, nastavio je, koliko je u kolovozu bio izdašan obračun PDV-a, te objasnio zašto baš kolovoz:
U drugom kvartalu Dalmacija ostvaruje 60 milijardi kuna BDP-a, od ukupno 300. U trećem kvartalu ostvaruje se 75 milijardi kuna BDP-a i tu će se najviše vidjeti osjetljivost Dalmacije na snažnu sezonalnost gospodarstva.
Dalmatinskoj ekonomiji bi na ruku mogla ići još jedna okolnost.
"Mislim da bi financijski efekt mogao biti puno bolji od brojki koje izgledaju dobro, zbog potrošnje stranaca, koji su bili zaključani dva mjeseca", ukazao je na prirodnu potrebu ljudi.
"Potrošnja bi mogla pokazati bolju financijsku sliku turizma. Zato bi pad BDP-a mogao biti niži od 10%", ostavio je otvorenim Morosin.
Epidemiološko i ekonomsko okruženje je, međutim, takvo da Vlada neće moći donositi ne samo višegodišnje mjere nego čak niti jednogodišnje. Morosin smatra da će Vlada do izlaska države iz krize morati donositi mjere kvartal po kvartal, kao i to da će drugi paket pomoći na jesen morati ići isključivo na teret sredstava EU-a, ali da je iluzorno očekivati da se ekonomiju na životu umjetno održava jednu godinu.
Da bi Republika Hrvatska, ali prije svega Dalmacija koja najviše uplaćuje u državni proračun, Vlada mora shvatiti da treba provesti proces devolucije RH na 5 autonomnih regija što uključuje i fiskalnu decentralizaciju, te poticati ulaganje u industrijsku proizvodnju.
Od sljedeće godine može se očekivati početak gospodarskog restrukturiranja, no to ne znači izlazak iz krize bez stvarnih reformi.", rekao je Morosin.
Vlada će imati pune ruke posla i onkraj svega toga, u prvom redu nakon isteka roka ovrha.
"To je sklizak teren. Šest mjeseci su dali odgodu ovrha. Problem je što zbog cjelokupnre situacije nisu mogli biti plaćeni niti neki tekući računi", svjestan je Morosin života građana u Dalmaciji, nekoć najbogatije regije na Mediteranu, danas najsiromašnije regije u cjelokupnij Europi.
Objasnio je da, ako bi na 55 milijardi kuna kredita, što su banke odobrile moratorije zbog epidemije i ekonomske krize, samo 10% po skidanju moratorija ispalo da je u problemu s otplaćivanjem, to bi značilo dodatnih 5 milijardi kuna koje potencijalno mogu dovesti do novih problema i novih blokiranih građana.
Morosin je naveo da se već spominju neki modeli otplate takvih dubioza na rate, te smatra da se s mjerama za spašavanje tog dijela građana, možda krene u studenom.
Rekao je također da nema smisla očekivati smanjivanje PDV-a u ovakvim uvjetima, jer je riječ o "posljednjoj brani budžeta", te da je u ovakvom stanju puno važnije održati potrošnju. Zato Morosin smatra da bi trebalo podići neoporezivi dio plaće na 7,500 kuna,a minumalnu plaću izjednačiti s istom.
"Nemojmo zaboraviti da oni građani koji imaju plaću preko 20 tisuća kuna najviše štede. Poreznim izmjenama bi trebalo ići da se pogoduje onima koji imaju niže plaće", ukazao je na činjenicu da oni s prosječnim i nižim plaćama, svaki mjesec potroše cijelu svoju plaću i još upadaju u minuse.
Comments