Piše: Mario Krstulović
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti svake treće godine bira nove članove – redovne, dopisne, izvan radnog sastava i vanjske – a 2023. je baš izborna godina.
Predizborna procedura je duga i složena, s radnim kalendarom od cijelih osam mjeseci (izborna skupština je 5. studenog), pa su pripreme već počele. Ogranak HAZU-a u Splitu mora početkom svibnja izabrati svoje kandidate i listu proslijediti Predsjedništvu HAZU-a, kako bi se nastavila objedinjena procedura po odjelima.
Naredna dva tjedna splitski besmrtnici trebaju predložiti kandidate, u ožujku slijedi prvo, tajno glasovanje za nominacije, oni koji koji prođu idu u naredni krug, pa se tek na drugom, svibanjskom glasovanju, dolazi do kandidata Ogranka koji će ući u proceduru po odjelima HAZU-a.
– Mi u Ogranku trebamo istaknuti 10-15 najkvalitetnijih znanstvenika i umjetnika iz Dalmacije, što je posebno otežano, jer među našim članovima imamo dosta likovnih, a posebno i glazbenih stvaraoca. Kako se ne osjećamo dovoljno kompetentni identificirati najbolje u našoj sredini, tražimo pomoć odjela za likovne i glazbene umjetnosti, kao i književnost HAZU-a – objašnjava za “Autonomiju” prof. dr Zoran Kovačević, predsjednik Ogranka HAZU-a.
– Ocjenjivanje umjetničkih kvaliteta je kompleksno, pokazatelji su mnogo apstraktniji nego kod egzaktnih znanosti, ali izvjesno je kako oni koji rade u toj oblasti mogu osjetiti kreativan rad, te kolika je njegova originalnost i doprinos. Obratili smo se i Sveučilištu u Splitu, Zadru i Dubrovniku, kao kapitalnom pullu istraživača i umjetnika u Dalmaciji, neka nam predloži svoje najznačajnije stvaraoce, jer mi iz Ogranka možda ne znamo dovoljno njihove rezultate, posebno kod onih mlađih. Očekujemo kako će nam Senat sva tri dalmatinska Sveučilišta svoju listu kandidata dostaviti do 24. veljače, kako bi Ogranak mogao glasati o njima. Oni koji ne dobiju dovoljno glasova i ne uđu na popis Ogranka moći će kao kandidati Sveučilišta ići u daljnju proceduru u HAZU, ali bez podrške naših članova u odjelima i na predizbornoj Konferenciji HAZU-a.
Identificiranje potencijalnih kandidata iz prirodnih i tehničkih znanosti, prema Kovačeviću, bit će mnogo lakše jer Ogranak ima akademike tih profila, a tu su i vrlo precizni podaci o radovima, rezultatima i citiranosti iz istraživačkih kartona koje su ustanovili županijski uredi za znanost i tehnološki razvoj.
– Ova scientimetrija je od velike pomoći i ako smo objektivni pri predlaganju ljudi, nema puno promašaja, – rekao je akademik Kovačević i najavljuje kako će za identificiranje mogućih kandidata iz oblasti medicine Ogranak pomoć tražiti od splitskog Medicinskog fakulteta.
Najdelikatniji dio predizborne procedure odigrava se u odjelima HAZU-a, nesumnjivo najkompetentnijem za kandidature iz svog faha, ali, prema riječima akademika Kovačevića, odjeli „mogu biti i najpristraniji“.
– Ovaj problem postoji i tijekom predlaganja kandidata kad se oni najprominentniji zaobilaze. To bih ilustrirao ciničnom opaskom Bertranda Rasela „kako čovek znanosti nema potrebu imati publiku, jer o njemu svi imaju lijepo mišljenje izuzev njegovih kolega“. Subjektivnost se posebno ogleda u pojavi prisutnoj u tijeku skoro svih izbora: odjeli dva puta tajno glasaju o predloženim kandidatima i često se dogodi da ne budu izabrani najbolji kandidati, pa čak niti jedan jedini, najčešće zbog sukoba interesa pojedinih struka ili znanstvenih disciplina unutar pojedinog odjela. Naravno, mnogo je bitnije da u Akademiju ne budu primljeni oni koji to ne zaslužuju, – ističe naš sugovornik.
Ogranak HAZU-a treba kandidirati ljude iz četiriju dalmatinskih županija, točnije iz Dalmacije, a koliko će ih biti uvršeno u društvo besmrtnika, ovisi o tome koliko su jaki ostali kandidati, te, naravno, od mišljenja akademika o tome tko zaslužuje njihov glas. Sigurno je kako je konkurencija za ulazak u HAZU jaka, a bira se ipak ograničen broj novih članova jer, iako nema Numerus clausus, članstvo Akademije uglavnom broji oko 160 ljudi.
HAZU trenutno ima 155 članova, 98 redovnih i 57 dopisnih, a u Ogranku je 21 član, 15 redovnih i šest dopisnih. Na prethodnim izborima 2000. nije prošao niti jedan kandidat Ogranka niti uopće iz Dalmacije, pa se prinove u splitskom dijelu HAZU-a željno očekuju u ovoj 2023., šest godina posle berićetnih izbora 2017. Koliko postojanje dalmatinskog ogranka HAZU-a, koja se deklarira kao regionalna, ali je HAZU uopće ne priznaje, utječe na „podjelu“ među znanstvenicima i umjetnicima u Dalmaciji, pa shodno tome i na podjelu ukupnog dalmatinskog korpusa potencijalnih akademika?
– Bilo je ljudi koji su se željeli kandidirati za HAZU, neke smo i mi poticali, ali su se ipak opredelili za ostanak u Ogranku zbog nedoumica hoće li ili ne biti izabrani u jačoj konkurenciji za HAZU, - objašnjava akademik Kovačević.
– Zbog podjela „tko će gdje“ u Dalmaciji imat ćemo dva „fila“ akademika, ako ADSA (Academia dalmatina de le sciencie e di arti - Dalmatinska akademija znanosti i umjetnosti) uopće bude priznata. Imam dojam kako znanstvenici i umjetnici iz Dalmacije i pripadnici manjinskih nacionalnih zajednica iz Dalmacije više gravitiraju prema ADSA, nego prema HAZU.
Ističući kako HAZU treba imati svoju politiku izbora kako u pogledu godina kandidata, ravnoteže između pojedinih znanosti, tako i regija zbog demetropolizacije znanosti, dr Kovačević ističe kako regije ne mogu očekivati da budu zastupljene samo prema tom načelu već se moraju truditi dostići takav znanstveni i umjetničko-kulturni nivo kako bi zbilja bile konkurentne, a ne da razmišljaju o osnivanju novih akademija čim su nezadovoljne izborima.
Dr. Kovačević je u pravu, no zaboravlja kako je Dalmacija i HAZU-u slabo zastupljena, a ako i jest zastupljena tada imamo problem što su članovi te organizacije isključivo antidalmatinski i profašistički orijentirani, te se Dalmacija na neki način mora braniti od sila zla koje imaju uporište u HAZU-u.
Komentarze