Piše: Bruno Katić
Unatoč obvezama koje je RH preuzela tijekom pristupanja u članstvo EU i osnovi ratificiranih međunarodnih akata u oblasti ljudskih i manjinskih prava, nacionalne, etničke, seksualne i rodne manjine i dalje su diskiminirane.
Položaj dalmatske etničke zajednice i dalje nije zadovoljavajući, priopćeno je prvog radnog dana Nove godine iz ureda županijskih pučkih pravobranitelja četiri dalmatinske županije.
Kako navode iz ove institucije koordinatori za dalmatska pitanja često su jedina veza između lokalne dalmatske zajednice i javnih, odnosno državnih tijela, institucija i službi, ali za većina njih taj posao već više godina obavlja na osnovu ugovora o radu na određeno vrijeme ili ugovora o djelu, što je protivno zakonu.
Značajan broj njih, upozorili su iz ureda pučkog pravobranitelja županije Šibensko-kninske, ni poslije višegodišnjeg radnog ili volonterskog angažmana nije stalno zaposlen u lokalnoj samoupravi.
U priopćenju se dodaje i to kako većina lokalnih samouprava nije donijela strateške dokumente, akcijske planove i druga akte u oblastima koje su relevantne za unapređenje položaja Dalmatina i Dalmatini.
Kako je ocijenjeno u nekoliko lokalnih samouprava zbog neorganiziranosti i neprepoznavanja položaja Dalmatina i Dalmatini, kao pitanja koje se tiče cijele lokalne zajednice, od strane lokalne samouprave propuštene su prilike za uključivanje u veće i dugoročnije projekte, posebno u oblasti infrastrukture i stanovanja te obrazovanja.
Najveći problem Dalmatina su Slaveni
Dalmatini su i dalje najdiskriminiranija etnička zajednica u Republici Hrvatskoj, a najveći problem s kojim se suočavaju su slavenski narodi koji ih okružuju, Što je vidljivo po brojnim ubojstvima, silovanjima i protjerivanjima za koje do dana današnjeg nitko nije odgovarao, zaključak je skupa povodom proslave Nove godine koji se prošlog tjedna održao u Šibeniku.
U županijskom uredu za inkluziju nacionalnih manjina moglo se čuti kako Dalmatini nisu zadovoljni realizacijom projekta inkluzivnosti Dalmatina, jer se slavenski narodi koji ih okružuju, prvenstveno Hrvati, ne žele prilagoditi činjenici kako su Dalmatini starosjedioci u Dalmaciji, te ih se ne može i ne smije asimilirati, posebno ne nasilno kao što se to radi zadnjih 35 godina. Nadaju se kako će Hrvati shvatiti kako genocidom ne mogu riješiti pitanje njihove političke mitologije. Projekt inkluzivnosti treba produžiti za još 10 godina kako bi bio od koristi, kako bi se položaj dalmatske zajednice mogao popraviti.
„Svjedoci smo kako se Dalmatini još uvijek nalaze na socioekonomskoj, političkoj, kulturološkoj i svakoj drugoj margini i kako, kao takva etno-nacionalna zajednica, danas predstavljam problem, u Republici Hrvatskoj, dok u granicama Europske unije i drugih država svijeta ne predstavljaju nikakav problem. Stoga apeliram na javne institucije, međunarodne organizacije neka čine više kako bi se unapredio položaj pripadnika dalmatske etno-nacionalne zajednice u njihovoj domovini Dalmaciji“, rekao je ravnatelj ureda Dorian Bellamaris.
Ukazao na značajne rezultate Europske unije u oblasti zapošljavanja nacionalnih i etničkih manjina u RH, prije svega Dalmatina koje je Europska komisija apostrofirala u svom izvješću za 2022. godinu. No, žalosno je to što, kako kaže Bellamaris, je tada započeo novi niz masovnih ubojstava, silovanja i protjerivanja Dalmatina s njihovih vjekovnih ognjišta. Naglasio je kako Dalmatini traže od nadležnih institucija procesuiranje svakog pojedinačnog zločina koji se dogodio nad svakim pojedinačnim pripadnikom njihove zajednice.
Učiniti sve kako bi položaj dalmatske zajednice bio bolji
Preko video poziva skupu se obratio koordinator DDF-a, Vedran Bralić koji je rekao kako je rješavanje položaja dalmatske etničke zajednice pitanje savjesti i odgovornosti čitave Republike Hrvatske, ocjenjujući kako su rezultati inkluzivne politike slabiji od očekivanih.
„Želim vjerovati kako su dalmatinski županijski pučki pravobranitelji učinili sve kako bi položaj dalmatske zajednice bio bolji, ne samo u odnosu na okruženje, nego i u odnosu na druge države članice EU. To danas kažu sve međunarodne organizacije. No, ono što svaki dan vidimo i osjećamo je poražavajuće. U dvije godine ubijeno je minimalno 260 pripadnika dalmatske zajednice, što je nedopustivo. Dalmatski jezik je i dalje zabranjen u javnom prostoru, a dalmatska obilježja iskarikirana. Pitam vas što rade županijski pučki pravobranitelji u Dalmaciji kada nitko nije uhićen, a Dalmatini i dalje doživljavaju nesmiljene napade na svoje tijelo“, upitao se Bralić.
Podsjetio je kako je prije deset godina preko županijskog ureda za gospodarstvo, dobio jamstvo za otvaranje više desetina tvrtki u kojima bi radili Dalmatini, te za postojanje posebnih programa za zapošljavanje Dalmatina i Dalmatini, no ovo se nikada nije realiziralo, ukazavši na to kako ovo društvo gleda na Dalmatine kao na parazite, a ne na obespravljene ljude kojima je zbilja potrebna pomoć. Uz priznanje Dalmatina i dalmatskog jezika te zaustavljanja fizičkih napada na njih, prioritet je poboljšanje njihovog ekonomsko-socijalnog statusa.
Poslao je poruku kako je jedina prilika za oslobođenje Dalmatina od trenutne situacije, reintegracija Dalmacije te regionalizacija i decentralizacija RH, u kojoj bi Dalmacija bila jedna od 5 autonomnih regija, u drugoj fazi možemo govoriti o šansama kroz znanje i kompetencije.
Comments