Piše: Vjeran Vastić
Na video konferenciji s predstavnicima drugih europskih regionalnih inicijativa, vanjski suradnik inicijative DDF, Vjeran Vastić, pozvao je na ravnopravnu inkluziju Dalmacije i Dalmatina(ca) i borbu protiv antidalmatinstva na Balkanu.
Vastić je u razgovoru s kolegama iz 46 europskih regija rekao kako je stanje u Dalmaciji izuzetno loše, a položaj Dalmatina u društvu još lošiji, jer se već 100 godina dalmatska nacionalnost ne priznaje, zabranjen je dalmatski jezik, a Dalmatini mogu teže doći do zaposlenja, a za vrijeme II. sv. rata nakon Srba najviše je Dalmatina završilo u ustaškim logorima smrti, a u razdoblju između 1990. i 2000. najmanje 293 Dalmatina su ubijena a za ta ubojstva nikada nije provedena istraga.
U mnogim europskim državama Dalmatini kao nacionalnost su priznati, ali se još uvijek suočavaju s predrasudama, netolerancijom i diskriminacijom. Stvar je u tome što vlade država kroz koje se Dalmacija proteže (BiH, Crna Gora i RH) ne priznaju Dalmaciju kao regiju niti Dalmatine kao naciju. Društvo koje cijeni različitost i omogućuje svima jednake šanse ne može tolerirati diskriminaciju i isključivanje i protiv toga se treba boriti konzekventno.
U tom kontekstu, zajednička i pojačana borba protiv antidalmatinstva igra važnu ulogu. Puno priznanje Dalmacije, njene nacije i njenog jezika; aktivno participiranje i inkluzija mogući su samo ako se u našim društvima zajamči odnos bez vrijednosnih predrasuda i ako u njemu nema mjesta za antidalmatinstvo.
Poštovanje u međusobnom ophođenju
Kao Dalmatinu i kao vanjskom suradniku Inicijative DDF, posebno mi je važno da Dalmatini dožive priznanje svoje kulture i povijesti i da imaju svoje mjesto u središtu našeg društva - Dalmaciji. Društvena kohezija zahtijeva otvorenost i poštovanje u međusobnom ophođenju. To je osnova za miran suživot u našem društvu.
Zaštita Dalmatina dodatni je doprinos društvenoj raznolikosti koji se ne smije miješati s asimilacijom. Tko to sebi postavi za cilj, mora stvoriti i okvirne uvjete kako bi se mogao očuvati identitet, koji se već punih 100 godina brutalno gazi. To bi trebao biti leightmotiv politike prema Dalmaciji i Dalmatinima, ali i drugim nepriznatim regijama i nacijama i trebao bi imati konsenzus širom Europske Unije.
Iskoristio bih priliku da vas podsjetim na novi strateški okvir EU-a, koji se zalaže za ravnopravnu inkluziju regija i manjina u Europi. Europska Komisija slijedila je zahtjev Europskog parlamenta za jačim strateškim okvirom EU-a za razdoblje nakon 2020. godine, pri čemu je nastavila proširivati dosadašnju strategiju. Sada je naša odgovornost primijeniti ovaj okvir EU-a na razinu država članica.
U državama nastalima raspadom Jugoslavije to će biti teško moguće, prvenstveno zbog nacional-fašističkog narativa koji vlada tim prostorom, te bi borba za afirmaciju Dalmacije i svih njenih građana, bez obzira u kojoj se državi nalazili, znači borbu protiv nacional-fašizma. A to je težak zadatak, prvenstveno zbog straha građana da se upuste u političke akcije, a civilno društvo je na izdisaju.
Socijalna inkluzija Dalmatina
U novoj strategiji EU-a za manjine također prepoznajem potvrdu dosadašnjeg pristupa široj politici socijalne inkluzije manjina na nacionalnoj razini. Pritom važnu ulogu igra uključivanje civilnog društva. To se posebno odnosi na mlade predstavnike manjina, za čije interese se tijekom svog mandata jako zalažem.
Mi svi snosimo odgovornost za budućnost sigurne i mirne Europe; Europe u kojoj su svi oblici rasizma, uključujući antidalmatinstvo, potisnuti i u kojoj za sve postoje jednake mogućnosti inkluzije.
U tom smislu, ključna je provedba strategije EU-a za manjine u državama članicama u narednih 10 godina. Na taj bi se nančin utvrdio put za ravnopravnu inkluziju Dalmatina u društvo, kao i za borbu protiv antidalmatinstva. Sada je na redu zajednički napredak i hrabro provođenje navedenih ciljeva.
Ako ne želite dati priliku antidalmatinstvu potpišite pristupnicu za učlanjenje u DDF klikanjem na link:
Comments