Piše: marino Ivanišević
Mali broj NVO u RH bavi se procesom regionalizacije i decentralizacije. Nimalo nije lako objasniti građanima što u stvarnosti znače ovi pojmovi, što oni predstavljaju za njih i koliko u stvari mogu pomoći u tom procesu.
Samo se jedna inicijativa u Dalmaciji bavi procesom regionalizacijom i decentralizacijom. Ova organizacija pokušava na različite načine doprijeti do građana i do organa vlasti, kako bi ih potaknuli sa urade nešto za „bolje sutra” u Dalmaciji, odnosno pomognu spuštanje vlasti na nivo bliži građanima.
Jedina nevladina organizacija u Dalmaciji koja se bavi ovom tematikom je Inicijativa Dalmatinski demokratski forum (DDF).
Koordinator ove inicijative, Vedran Bralić iz ove organizacije govori kako ovi projekti imaju za cilj povećanje podrške građana procesu regionalizacije i decentralizacije kao glavnom faktoru demokratskih reformi, koje će omogućiti povećano sudjelovanje građana u procesu donošenja odluka. Cilj dosadašnjih aktivnosti ove inicijative je i informiranje i podizanje svijesti lokalnih i državnih vlasti o specifičnim i konkretnim problemima koje imaju građani Dalmacije, a koji su posljedica centraliziranog političkog sustava.
– Želim istaći buduće projekte “Pitajte građane” i “Autobus decentralizacije”, kroz koje bi se mogla formirati baza od oko 30.000 korisnika – pristalica ovog procesa. Provedbom i predajom inicijativa za izmjenu Ustava i Zakona o lokalnoj samoupravi Hrvatskom saboru. Ovim će se istaknuti važnost inicijative kao pravnog mehanizma koji omogućava sudjelovanje građana u procesu donošenja odluka. Obilazeći najsiromašnije gradove i općine inicijativa DDF mogla bi steći novu podršku građana, koji će se putem interneta ili upitnika direktno obratili predsjedniku, premijeru, ministrima i obavijestili ih iz prve ruke o stanju u Dalmaciji, – navodi Bralić.
Neobaveštenost građana
Kako kažu u neovisnoj statističkoj agenciji CCO, najčešći problem na koji nailaze kada se priča o regionalizaciji i decentralizaciji je nedovoljna informiranost građana o ovoj temi. Direktorica agencije, Jelena Rogoz kaže kako se reakcije građana razlikuju od regije do regije.
– Naša istraživanja pokazuju kako se skoro 70% stanovništva slaže sa svim mjerama regionalizacije i decentralizacije, ali kada ih pitamo jesu li za regionalizaciju i decentralizaciju ili ne, podrška pada na svega oko 25%. To samo pokazuje koliko je još potrebno razgovarati s građanima i građankama o tome što je to regionalizacija i decentralizacija, jer to očigledno nije jasno. Govoreći općenito, politička kultura građana RH usmjerena je na opće pojmove, a ne na sredstva i mjere (čitaj: djelovanje) u politici, pa se tako i javno mnijenje formira prema nejednakom razumijevanju i pojmova i djelovanja. Izvan Dalmacije reakcija na pojam autonomije je dosta loša, ali se popravlja u smislu kako se autonomija sve manje doživljava kao separatizam. Regionalizacija ima tek nešto manju podršku od decentralizacije, – rekla je Rogoz.
Prema njezinim riječima, laži o tome kako je autonomija = separatizam nije posljedica loših iskustava iz 90-ih, već posljedica antidalmatinske medijske i političke manipulacije koja traje od kraja osamdesetih pa sve do današnjih dana. To je jedna od onih tema kojima se straši narod kada “krčanje crijeva” postane previše glasno u ostatku RH. – S druge strane, – dodaje šefica agencije CCO, – građani počinju prepoznavati prednosti regionalizacije i decentralizacije, te autonomija Dalmacije dobiva sve veće razumijevanje u ostatku RH.
Rogoz, također, smatra kako nerazumijevanju cijelog ovog procesa doprinosi nedovoljan dijalog ostatka Republike Hrvatske s Dalmacijom. Prema njezinom mišljenju, Republika Hrvatska bi se trebala u većoj mjeri angažirati u komunikaciji s Dalmacijom, jer se često stječe dojam kako se službeni Zagreb ponaša kao da Dalmacija ne postoji ili kao da nije dovoljno vrijedna kako bi se uopće komuniciralo s 25% građana RH, i ta se praksa mora promijeniti.
Da pojmovi regionalizacija i decentralizacija nije dovoljno razumljiv građanima Republike Hrvatske slaže se i Ivan Opačak, koji je radio u nevladinoj organizaciji Narodni parlament u Slavonskom Brodu.
Opačak misli kako većina građana podržava proces regionalizacije i decentralizacije, ali ne znaju što to konkretno znači, jer je i sam pojam veoma širok, pa tako ostavlja puno prostora za različite interpretacije. Ipak smatra kako većina građana ima svijest o regionalizaciji i decentralizaciji. Narodni parlament se bavi ovim pitanjem, i kako kaže, podržavali su ga na lokalnom nivou.
– Podržali smo inicijativu podjelu grada Slavonskog Broda na nekoliko posebnih općina. Pokušavali smo objasniti građanima kako će decentralizacijom oni biti na dobitku jer će im javna vlast biti bliža, dostupnija i efikasnija, – ističe Opačak.
Jačanje lokalne samouprave
Nevladina organizacija Međimurski forum imala je projekte koji su se striktno odnosili na lokalni nivo. Prema riječima predsjednice ove udruge, Ljiljane Kerekeš cilj ovih projekata bio je podignuti status Međimurja, da ima svoj parlament, svoga guvernera i svoju vladu i svoj ombudsmana, kako bi građani lakše mogli riješe svoje probleme, i naravno kako bi se pojam decentralizacije objasnio i približio građanima.
– Glavna poruka jednog od projekata je kako građani sami mogu mijenjati stvari u svojoj zajednici, znanjem, voljom, trudom i željom, i naravno velikom dozom optimizma. Ideja koja nas je cijelo vrijeme vodila je upravo to da zaslužujemo ono što nam je dano. Vraćanje stabilnosti u privredni, ekonomski, socijalni razvoj Međimurja. Zauzimanje zasluženog mjesta Međimurja u odnosu na do sada vidljive županije, gdje prvenstveno mislimo na Zagreb. Stvaranje pozitivne klime i omogućavanje vidljivosti Međimurja, – navodi gospođa Kerekeš.
Rad s građanima doprinio je, kako kaže, i tome da se sazna i za druge probleme koje su kao građanska organizacija u stanju riješiti, a zbog kojih su realizirali neke druge projekte.
– Uočeno je kako ogroman broj građana ima “gorka” iskustva s javnom administracijom, od izdavanja dokumenata i plaćanja računa, do problema s inspekcijama, sudovima, lokalnim samoupravama, poreznim službama, školskom ili zdravstvenom administracijom, građevinskim dozvolama, katastrom, uvjerenjima svih vrsta ili ovjera u sudovima. Dokaz tome je i iskustvo žalbi oštećenih građana novinarima uslijed nepostojanja institucije kojima se mogu obratiti za pomoć, o čemu su izvješćivali lokalni mediji, – rekla je Kerekeš.
Svojim projektima uspjeli su uključiti veliki broj stanovništva u rješavanju bitnih pitanja, uspostavljena je suradnja i partnerstvo s drugim akterima čime je stvoren značajan kapital za buduća djelovanja njezine udruge.
– I dalje je za veliki dio građana ovaj pojam politički izraz, a ne izraz građanskog utjecaja. Slično je i s regionalizacijom, a autonomija je prema našem mišljenju bliskiji pojam građanima Mešimurja u odnosu na građane Republike Hrvatske. Velik broj je svjestan dobrobiti autonomije iz razloga što političke stranke u ovom dijelu države nerijetko informiraju građane na ovu temu. Naravno, postoji i opravdano nepovjerenje građana u one koje bi trebali provesti proces regionalizacije i decentralizacije, zbog čega postoji i određeni otpor prema ovim temama, – navodi predsjednica udruge Međimurski forum, Ljiljana Kerekeš.
Devolucija = separacija?
Koordinator jedine prodalmatinske inicijative DDF, Vedran Bralić smatra kako građani pojam regionalizacije i decentralizacije, odnosno pojam devolucije često vezuju za pojam disolucije, točnije separacije.
– Budući kako smo radili na terenu, utvrdili smo kako je naslijeđeno shvaćanje, još iz vremena Tuđmanove diktature, kako se svaki zahtjev za regionalizacije i decentralizacijom identificira sa separatizmom. Nakon gubitka samoproglašenje „hrvatske republike Herceg-Bosne“, te nakon referenduma o neovisnosti Québeca, Katalonije i Škotske građani se boje rasparčavanja države i boje se kako će proces regionalizacije i decentralizacije dovesti do sličnih referenduma u RH. S jedne strane, HDZovsko-kriminalno-radikalni političari potiču takve stavove, dok političari iz „proeuropske garniture“ ne čine ništa kako se ovi strahovi eliminirali, već, naprotiv, nekim svojim izjavama, izazivaju sumnju u to kako je potrebno regionalizirati i decentralizirati državu“, rekao je Bralić.
Kako je rekao, DDF će uskoro započeti rad na tzv. Alternativnoj strategiji regionalizacije i decentralizacije RH, jer je blokiran rad Nacionalnog vijeća za regionalizaciju i decentralizaciju, odnosno, rad na izradi službenog dokumenta strategije regionalizacije i decentralizacije. Prve rezultate ovog rada očekuju se u drugoj polovini 2024.godine, ukoliko Hrvatski sabor ne ratificira Europsku deklaraciju o statusu Dalmacije.
U periodu od 2008. do danas, DDF je održao niz okruglih stolova i stručnih rasprava na temu regionalizacije i decentralizacije, kao i projekte na tu temu. No, bez podrške lokalnih i državnih vlasti ništa se od svega toga nije i ne može realizirati.
Doprinosi organizacija
Projekti, okrugli stolovi, predavanja, prikupljanje potpis i ostale akcije predstavljaju samo neke načine kroz koje nevladine organizacije približavaju pojmove regionalizacija i decentralizacija građanima. Međutim pitanje je koliko to zaista ima udjela?
Jelena Rogoz iz agencije CCO smatra kako je vrlo mali doprinos nevladinog sektora informiranju građana o pojmovima regionalizacije i decentralizacije, mada je njihova uloga u pojedinim oblastima koje imaju veze sa lokalnom samoupravom, regionalizacijom i decentralizacijom, obično u kontroli rada i primjeni zakona na lokalnom nivou od strane lokalnih vlasti, veoma značajna.
– Izvan većih centara praktično nema dovoljno nevladinih organizacija, pa je tako utjecaj nevladinog sektora u širem smislu u direktnoj komunikaciji s građanima ne može biti značajan – navodi Rogoz.
Prema njoj, građani su prema istraživanjima, koje smo proveli, veoma neinformirani o tome što su nadležnosti lokalne vlasti i ne vidim kako bi prosječan građanin mogao samo kroz djelovanje nevladinih organizacija kako bi stekli pravu predstavu o procesu regionalizacije i decentralizacije. Mislim kako se suočavamo s velikim problemom, jer građani kroz obrazovni sustav ne dobivaju informacije o državnom uređenju. To je ozbiljna opasnost i za demokratske procese u društvu, pošto je neinformiran građanin lako podložan demagogiji svake vrste i u nemogućnosti procijeniti što su realne mogućnosti države.
Rogoz se boji kako samo angažiranje NVO u sadašnjem obimu ne može napraviti prekretnicu u takvom stanju stvari, pa ni po pitanju regionalizacije i decentralizacije, ali svakako pomaže kako bi prave informacije doprle do određenih dijelova društva. Prema njezinom mišljenju, nevladine organizacije se češće brinu o ispunjavanju programskih načela donatora nego o tome što su stvarne potrebe građana, pa se često događa kako se rešenja iz drugih zemalja odakle potiču donatori nekritički zagovaraju kao nešto što se mora primijeniti u RH.
– Na primer, često čujem kako se tvrdi kako nam je potreban veći broj malih općina i kako je to generalno dobro rješenje. Na žalost, iz dosadašnje prakse Republike Hrvatske, pa i nekih drugih država članica EU kao što je npr. Grčka, jasno je kako veliki broj malih općina znači mnogo više problema nego organizacija koju sada imamo, kako zbog različitog naslijeđa RH u odnosu na države u kojima je ovakav vid organizacije prisutan veoma dugo, tako i zbog proste činjenice kako veliki broj malih općina sasvim sigurno u našem slučaju znači nesrazmijerno veću cijenu sistema lokalne samouprave, što građani RH jednostavno ne mogu financirati, – istakla je Rogoz.
Šefica neovisne statističke agencije CCO iz Splita, Jelena Rogoz smatra kako bi građani imali veću svijest o tome ukoliko bi nevladine organizacije radile na tome zajedno s lokalnim vlastima.
– Smatram kako bi NVO i lokalne vlasti, riječ o procesu regionalizacije i decentralizacije, trebale biti “na istoj strani”, pa bi od najvećeg značaja bilo postojanje neke vrste društvenog dogovora o pravcima regionalizacije i decentralizacije, makar oko najvažnijih pitanja. Zagovaranje postizanja takvog “društvenog dogovora” o regionalizaciji i decentralizaciji doprinijelo bi osvješćivanje vlasti, a zatim i promocija dogovorenih rješenja bila bi od veće pomoći za obavještavanje građana o prednostima regionalizacije i decentralizacije od kritike postojećeg stanja ili kaotičnog zagovaranja najrazličitijih modela regionalizacije i decentralizacije, – istakla je Rogoz.
Comments