Piše: Sondra Zebić
Premijer Plenković i njegova EU kolegica, Ursula von der Leyen s 31.12./1.1. simbolično su otišli na granicu sa Slovenijom kako bi prisustvovali ukidanju granica, a sutradan je Plenković platio eurima.
Republika Hrvatska je nizom simboličnih i prigodnih aktivnosti obilježila istovremeni ulazak u Schengenski prostor i eurozonu, što su bili strateški ciljevi Zagreba od ulaska u Europsku uniju prije nepunih deset godina.
„Ostvarili smo ciljeve s uverenjem kako će Schengen i eurozona biti korisni za hrvatske građane i hrvatsku ekonomiju“, rekao je Plenković novinarima na Bregani.
Istaknuo je kako je ovo povijesni dan naglasivši kako je Republika Hrvatska prva država koja je istovremeno ušla u Schengen i eurozonu. Premijer je poručio kako će Republika Hrvatska učiniti sve kako bi i njoj susjedne države krenule tim putem, posebno istakavši BiH.
Predsjednica Europske komisije Ursula fon der Leyen rekla je kako je „ovo dan za slavlje, povijest, radosti, dan slavlja i ponosa za hrvatski narod“.
„Vjerujem kako nema drugog mjesta u Europi gdje bi se mogao bolje obilježiti novi početak i novo poglavlje od granice Republike Slovenije i Republike Hrvatske“, naglasila je predsednica EK.
Ukazavši kako je Republika Hrvatska namlađa članica EU kojoj je to pošlo za rukom, ona je ocijenila kako je ovo dan slavlja za sve građane Europe.
„Prolazimo bez kontrola europskim granicama, nema više kontrola putovnica, nema više redova“, naglasila je i dodala kako će se građani Republike Hrvatske uvijek sjećati i kada su prvi put plaćali eurom.
Naglasila je kako je euro jedno od najvažnijih kolektivnih postignuća koje je obilježje jedinstva, preko granica i bez barijera.
Hrvatski premijer i predsjednica EK popodne su kavom u centru Zagreba, koju su platili eurima, simbolično obilježiti hrvatsko članstvo u Schengenoj zoni i eurozoni.
Ulaskom Republike Hrvatske u eurozonu, hrvatska valuta kuna odlazi u prošlost, a mijenja je euro. Građani će, međutim, do 15. sijećnja moći plaćati i u kunama i u eurima, ali bi se povrat trebao događati isključivo u eurima. Do kraja 2023. novčanice i kovanice kuna mogu se zamijeniti za euro u poštama, poslovnim bankama i poslovnicama Fine, a potom od 2024. samo u Hrvatskoj narodnoj banci.
Veća plaća za rad nedjeljom, veće mirovine i rodiljne naknade
U Novoj godini, 1. siječnja na snagu stupaju na snagu izmjene Zakona o radu (ZOR), Zakona o mirovinskom osiguranju, povećavaju se naknade za rad udomitelja i iznos opskrbnine, te naknade iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, a u škole će stići besplatni higijenski ulošci.
Izmijenjeni ZOR po prvi puta od 1992. jasno propisuje kako se rad nedjeljom mora platiti 50% više. Sindikati su tražili 100-postotno povećanje satnice za rad nedjeljom te da ostane mogućnost pregovora o daljnjem povećanju.
Osnovna plaća neće smjeti biti manja od zakonski utvrđene minimalne plaće pa će osobe zaposlene na niže plaćenom radnom mjestu osjetiti učinak kroz rast plaće.
Vlada je donijela je Uredbu o visini minimalne plaće za 2023. godinu, koja stupa na snagu 1. siječnja 2023. s datumom kada euro postaje službena valuta u Hrvatskoj.
Visina minimalne plaće za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. utvrđuje se u bruto iznosu od 700€ (minimalna plaća za 2023. godinu iznosi 5.274,15 kuna brutto, odnosno 4168,88 kn ili 553,31€).
Novim zakonskim rješenjem limitira se broj nedjelja koje će radnici moći odraditi, jer Zakon o trgovini definira 16 radnih nedjelja godišnje, dok ZOR nalaže da jedna nedjelja mjesečno mora biti neradna.
Također se potpunije uređuje rad na izdvojenom mjestu rada te dodatni rad za drugog poslodavca bez suglasnosti matičnog poslodavca. Propisano je kako se plaća ugovara u bruto iznosu i isplaćuje na transakcijski račun radnika.
Uvodi se i izostanak prava na otkazni rok i otpremninu radnicima koji ostvaruju uvjete za starosnu mirovinu (65 godina starosti, 15 godina mirovinskog staža) radi poticanja poslodavaca na zadržavanje u radnom odnosu starijih radnika.
Regulira se i rad od kuće, rad na daljinu, novi način obavljanja stalnih sezonskih poslova, koji uključuju i rad na neodređeno vrijeme te mogućnost zakonitog rada izvan sezone.
S početkom 2023. oko 500.000 umirovljenika imat će veće mirovine jer na snagu stupaju izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, kojima se omogućuje korištenje dijela obiteljske mirovine preminulog supružnika u visini od 27% uz zadržavanje osobne prijevremene, starosne ili invalidske mirovine.
Mirovinskom reformom povećavaju se sve obiteljske mirovine za 10%, dodatno se povećavaju najniže mirovine za tri posto, a povećava se i tzv. bonifikacija za kasnije umirovljenje s dosadašnjih 0,34% na 0,45%, kao i polazni faktor za ponovno određivanje mirovine koja je bila obustavljena u razdoblju zaposlenja s 0,15% na 0,25%.
Da bi se ostvarilo povećanje obiteljskih i najnižih mirovina ne treba podnositi zahtjev jer će to ići automatizmom, no pravo na isplatu dijela obiteljske mirovine ostvaruje se isključivo na temelju zahtjeva korisnika mirovine. Korisnik mirovine treba ispuniti obrazac i podnijeti ga HZMO-u.
S prvim danom 2023. stupla je na snagu Odluka o osnovici za izračun iznosa naknade za rad udomitelja i iznosa opskrbnine za 2023. godinu, čime je visina osnovice povećana na 527,42 kuna (70 eura).
Povećanjem osnovice na 70 eura osigurano je dodatnih više od 13 milijuna kuna (1.755.630,27 eura) za više od 2,5 tisuće udomitelja i više od 5,8 tisuća korisnika u udomiteljskim obiteljima.
Također se povećavaju naknade iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Naknade za trogodišnji dopust za blizance i treće dijete značajno se povećavaju sa sadašnjih 2328 kuna na 4175 kuna.
Za isti se iznos povećava novčana potpora za roditelje djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do njegove navršene osme godine.
Povećana je i naknada za vrijeme prava na rad s polovicom radnog vremena radi pojačane njege djeteta do treće godine života.
Od 1. siječnja prvi se put uređuje i pravo na udomiteljski dopust, priznat će se u trajanju od šest mjeseci do sedme godine djetetova života. Iznimno će se moći produljiti za još 60 dana kada se udomi dvoje ili više djece ili dijete s težim smetnjama u razvoju.
Pravo na očinski dopust, koji sada traje 10 odnosno 15 dana, ovisno radi li se o jednom djetetu ili blizancima, i koji u cijelosti pokriva država, dobit će i posvojitelji.
S devet na šest mjeseci neprekinutog staža, odnosno s 12 na devet mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine, smanjuje se obvezni staž koji osoba mora imati prije ostvarenja prava na plaćeni dopust zbog rođenja djeteta.
Za nove naknade i prava država je osigurala 145 milijuna kuna.
Milijun eura, odnosno oko 7, 5 milijuna kuna, osigurala je za besplatne menstrualne higijenske potrepštine, odnosno za higijenske uloške, koje bi trebale dobiti sve škole i skloništa za žene žrtve nasilja.
Comments