Piše: Marita Vastić
Na nedavno završenom natječaju splitskog Kulturnog centra i Hrvatskog leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža” za novu riječ za pojmove „digitalizacija“ i „digitalno“, pobijedila je riječ „ubrojčavanje“.
Natječaj je trajao od prvog siječnja 2023. do 31. prosinca iste godine, a u ponedjeljak je izabrano najbolje pristiglo rješenje.
Uništavanje hrvatskog jezika
„O jeziku rode da ti pojem
O jeziku mome i tvome“
Stihovi su pjesme „Rodu o jeziku“ poznatog pisca Petra Preradovića u kojem pjesnik hvali ljepotu narodnog jezika koji će se kasnije nazvati hrvatskim jezikom.
Početkom ’90. godina XX. stoljeća, po dolasku na vlast klerikalno-nacističke vlasti, za koju će kasnije sudovi dva puta pravomoćno utvrditi kako se radi o kriminalnoj organizaciji, počinje se s nasilnom promjenom hrvatskog jezika. Riječi kojima su građani Republike Hrvatske stoljećima govorili zamjenjuju se infantilnim i potpuno shizofrenim neologizmima, kojima nitko nikada nije govorio osim, možda, pripadnika Ustaškog pokreta, s ciljem kako bi se cjelokupna hrvatska nacija usmjerila prema proustaškom načinu razmišljanja i ponašanja.
Radilo se tu o čistim kriminalnim radnjama u vidu kulturocida i kasapljenja hrvatskog standardnog jezika prema zamislima shizofrenog političkog vodstva koje nema veze s lingvistikom i leksikografijom kao priznatim znanstvenim disciplinama. Da se nešto slično dogodilo u Francuskoj, Njemačkoj ili Grčkoj, hitna pomoć bi strpala nalogodavca i strpala ga u najbližu psihijatriju ustanovu skupa s onima koji provode ovakve naloge.
Kulturocid i kasapljenje hrvatskog standardnog jezika, oprostite više ne postoji hrvatski standardni već samo hrvatski književni jezik, nastavlja se i dalje. Najnovi primjer je proglašenje riječi 2023. godine.
Natječaj za riječ godine
Predsjednik Upravnog odbora splitskog Kulturnog centra, Andrej Boban u suradnji s Hrvatskim leksikografskim zavodom „Miroslav Krleža“ dodijelio je nagradu za najzanimljiviji neologizam kojeg nitko psihički stabilan neće upotrebljavati.
Najzanimljiviji prijedlog za novu riječ, predložio je Ivan Čekić, elektrotehničar iz Splita, navodi se u priopćenju splitskog Kulturnog centra. Natječaj za nove riječi pokrenut je povodom Odluke Vlade Republike Hrvatske o upućivanju u saborsku proceduru Zakona o hrvatskom jeziku. Natječaj je trajao od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023.
Novi pojam prvobitno će biti korišten u zagradi nakon predstojeće digitalizacije (ubrojčavanja) sustava u splitskom Kulturnom centru iz koje su studenti splitske Akademije likovnih umjetnosti skinuli svoje radove u znak podrške svome kolegi Danielu Lasiću. Glagolsku imenicu ubrojčavanje logično će pratiti glagol ubrojiti, glagolski pridjev radni ubrojio, glagolski pridjev trpni ubrojan, aorist ubrojih, imperfekt ubrojah, imperativ ubroji i tako dalje.
Pogrešna riječ
Koliko su članovi HDZ-a ne samo klerikalni nacisti te lopovi, već i potpuno nepismeni govori podatak kako ne znaju kako riječ ubrojiti već postoji u hrvatskom jeziku. Naime, ubrojiti znači uračunati, ubrojio – uračunao, ubrojan – uračunat, ubrajanje – uračunavanje… itd.
Obzirom na činjenicu kako latinska imenica digitus/digitalis, koja je korijen riječi digitalizacija, znači prst, tada bi kao zamjenu za tu riječ trebalo naći novu koja u sebi sadrži riječ prst, a ne broj.
No, kako smo svjedoci pogrešnih prijevoda stranih riječi u hrvatskom jeziku, već smo oguglali na to. Tako se neko vrijeme koristila riječ munjara za elektranu, vojarna za kasarnu, zrakomlat za helikopter, ukrudba za erekcija, objasnidbeni za tko zna što, a prestrujnik za bog te pita što…
Srećom, malo tko govori ili je govorio ovim ideologizmima (riječ nastala iz ideoloških razloga ili pod pritiskom ideologije, odnosno političke stranke).
Uračunljiva ili digitalizirana splitska baština?
„Nakon ovoga, težit ćemo punopravnoj uporabi hrvatskog pojma. Nažalost, nije se pojavio zadovoljavajući prijedlog za naziv platforme tako će ime projekta biti „Ubrojiva splitska baština“. Prepustit ćemo vremenu neka pokaže hoće li novi pojam biti prihvaćen u narodu i govoru, ali stvaranje riječi nećemo prepustiti drugima, jer se naš jezik upravo tako treba razvijati, i to je naša odgovornost“, navodi Andrej Boban iz KC dodajući kako u tom smislu ne postoje mali i veliki jezici.
U priopćenju se kaže kako je stručna javnost imala podijeljene reakcije na ovu inicijativu. Neki su izrazili zabrinutost zbog izumiranja tvorbe riječi i podržali naše pionirske napore kako bi je oživjeli. Drugi, sasvim suprotno, smatraju kako izumiranje nije problem, ali ovakvo oživljavanje jeste.
„Kulturni centar nastavit će pokretati slične projekte i raspravu u stručnoj javnosti, sa ciljem usklađivanja sa svjetskim standardima u tvorbi riječi, posebno u oblasti informatičkih tehnologija. Zahvaljujemo se svima na sudjelovanju i trudu, a javnost pozivamo neka novim riječima prilaze bez predrasuda, imajući u vidu kako su i računalo i željeznica i pismo nekada bile nove riječi“, objasnio je Boban u svome priopćenju.
Nove riječi ne biraju se na natječajuLingvistkinja Snježana Korić izjavila je kako se za uvođenje novih riječi ne raspisuju natječaji. Dodala je kako pojmovi digitalizacija i ubrojčavanje, odgovaraju samo po vrsti radnje koja se obavlja i ni na koji drugi način.
S gospođom Koridć, koja je autorica brojne stučne literature, među kojima je najpoznatija „Jezik i politika“, slaže se gotovo cijela stručna javnost.
„Stručnoj javnosti a i svakome s malo mozga u glavi, jasno je kako je nedopustivo kako se nove riječi biraju na ovaj način,“ rekla je Koridć.
S obzirom na to kako je za uvođenje novih riječi u službenu uporabu, potrebno dobiti mišljenje stručnjaka za hrvatski jezik, ostaje nejasno tko su bili članovi žirija spomenutog natječaja kojeg je organizirao Hrvatski leksikografski zavod „Miroslav Krleža“ i splitski Kulturni centar. Inače na njihovim čelnim pozicijama su članovi HDZ-a.
Na kraju se doznalo, u žiriju su sjedili dvoje ljudi: Ivan Hitrec i Željka Markić. Pametnom dosta!
Comments