Piše: Mikula Zancchi
Wikipedija na hrvatskom jeziku lansirana je 2003. godine, postavši izvorom ideološki obojene propagande, revidirane povijesti te dezinformacija, posebice po pitanju određenih povijesnih, političkih i svjetonazorskih tema.
Projekt Wikipedije, može se reći vrlo plemenitih namjera, promovirao se kao slobodna enciklopedija koja funkcionira prema načelu volonterske suradnje dopuštajući sudjelovanje svima u kreiranju sadržaja. Dok Wikipedija na engleskom jeziku ima milijune članaka te na desetke tisuća suradnika, hrvatska inačica je znatno skromnija i sadrži nešto više od 200.000 članaka te svega nekoliko desetaka redovnih suradnika. Mali broj suradnika zapravo kontrolira još uži krug administratora. Oni su suradnici s posebnim ovlastima poput odobravanja izmjena na člancima, zaključavanja članaka kako se oni više ne bi mogli mijenjati te blokiranja ili odobravanja novih suradnika. Iako je, kako smo rekli, zamišljena kao vrelo znanja kojem svi mogu dati svoj doprinos, u Republici Hrvatskoj stvari funkcioniraju sasvim drugačije. Naime, hrvatski administratori najvećim su dijelom odgovorni za dugogodišnju nakaradnu situaciju na hrvatskoj inačici Wikipedije.
Wikipedija u službi nacionalne mitomanije
Grubim i vulgarnim zahvatima u Wikipedia.hr temeljenima na manipulaciji informacijama i otvorenim lažima, određene interesne skupine krajnje hrvatske desnice došle su u poziciju već više od desetljeća oblikovati javno mnijenje i diskurs. Ovo je posebno osjetljivo kod mladih koji tek prikupljaju znanje i formiraju vlastiti svjetonazor, a Wikipediju često uzimaju kao legitiman izvor informacija na temelju kojih potencijalno i formiraju svoja stajališta. Problem je to koji je prisutan gotovo u svim susjednim zemljama koje imaju Wikipediju na vlastitom jeziku, a i porive za nacionalnom mitomanijom i grubim "peglanjem" povijesti. Međutim, u Republici Hrvatskoj je taj problem najizraženiji.
Umirovljena profesorica povijesti Mila Grubišić, svojevremeno je ovako objasnila problematiku Wikipedija.hr: „mnoštvo objava temelji se na lažima i dezinformacijama te na revizionističkom pristupu povijesti, što znači relativizaciju zločinačkog karaktera ustaškog režima, umanjivanje žrtve nastradalih od ruku ustaša te se na povijest socijalističke Jugoslavije i Tita gleda isključivo negativno. Pri tome se nerijetko navode neke liste prema kojima je Tito navodno jedan od najvećih zločinaca u povijesti i slično".
Usporedbom tekstova na hrvatskoj, engleskoj, srpskoj i bosanskoj inačici Wikipedije upada u oči znatno drugačiji tretman određenih spornih sadržaja; neke informacije dostupne na jednom jeziku često izostaju na drugima, dok su druge informacije i teze različito, pa čak i oprečno prikazane. Tako je, recimo, u engleskoj verziji Tito jugoslavenski komunistički revolucionar i ugledni državnik, dok je u hrvatskoj inačici opisan kao diktator i zločinac. Takvih primjera je na tisuće, a čak i najbenigniji članci upregnuti su u kola nacionalne mitomanije, a kao izvor „činjenica“ kojim se potkrjepljuju tvrdnje nerijetko se navode nimalo vjerodostojne internetske stranice. Koliko daleko je takva „urednička politika“ išla možda najplastičnije prikazuje primjer Wikipedijinog članka o Mladenu Pavkoviću, suradniku nekolicine opskurnih hrvatski portala. Naime, kada se prije nekoliko godina doznalo kako je Pavković osuđen na sedam mjeseci uvjetnog zatvora zbog bludnih radnji prema tinejdžerici koja je radila u njegovom uredu, jedan od suradnika Wikipedije pomislio je da bi to bila relevantna informacija u enciklopedijskom članku pa je u postojeći tekst dodao i ovu činjenicu. No, administratori su tu informaciju odmah izbrisali bez vjerodostojne argumentacije. Više suradnika potom je tu informaciju nanovo unosilo, a administratori bi je svaku put marljivo brisali. Trajalo je to mjesecima. Kako bi to spriječili administratori su počeli blokirati suradnike, a potom i zaštitili tekst kako ga više nitko osim njih ne bi mogao uređivati. I tako dan danas na hrvatskoj Wikipediji nema ni slova o tome da je Pavković pravomoćno osuđen jer je napastovao osamnaestogodišnju djevojku, ali zato su tamo sve redom hvalospjevi o njegovom liku i djelu koji zadovoljavaju desničarske narative, zajedno s opsežnom bibliografijom Pavkovićevih tekstova na koju bi netko neupućen pomislio da se radi o osobi koja je zasjenila i Miroslava Krležu i Dobrišu Cesarića.
Nezavisna analiza sadržaja potvrdila svu nakaradnost
Suradnici koji to nisu mogli trpjeti i koji su bili blokirani od administratora odlazili su na Wikipediju na srpskohrvatskom jeziku, koja nema toliko članaka, ali je daleko najrelevantnija u ovoj konkurenciji. Na pristranu Wikipediju „centrali“ je upućeno na stotine žalbi i stvar se nakon nekog vremena više nije mogla ignorirati. Između veljače i svibnja 2021. godine provedena je analiza sadržaja Wikipedia.hr od strane vanjskog stručnjaka za procjenu angažiranog od same Zaklade Wikimedia. Vanjski stručnjak je zaključio kako je manipulacija informacijama i sadržajem Wikipedia.hr uvelike prisutna u znatnom broju članaka vezanih za osjetljive političke i društvene teme ovih prostora tijekom duljeg vremenskog razdoblja, što diskreditira Wikipediju stavljajući pod upitnik i točnost i vrijednost svih informacija koje su prikupljene na njoj. Također, postoje i šire društvene posljedice za ovo podneblje, odnosu potencijalni utjecaj na formiranje stavova ljudi koji konzumiraju sadržaje Wikipedia.hr, oblikujući širi društveni diskurs stvaranjem ideološke pristranosti na temelju netočnih informacija. Pri analizi je utvrđeno kako je pristranost strukturirana na ti načina.
1. Pristranost pri oblikovanju sadržaja: Poznata i kao emulirana neutralnost. Davanje jednake težine nizu konkurentskih tvrdnji, iznošenje sumnjivih tvrdnji rame uz rame s činjeničnim istinama ili kontekstualizacija činjenica na način koji čitatelje dovodi u zabludu.
2. Pristranost pri odabiru izvora: pozivanje na ne-neutralne izvore bez otkrivanja njihove pripadnosti i/ili upotreba sumnjivih izvora koji podupiru tvrdnje predstavljene u članku. Emulirana neutralnost redovito se oslanja na ovu vrstu pristranosti.
3. Selektivna pristranost: selektivno uključivanje i isključivanje sadržaja bez obzira na njegovu značajnost ili aktualnost kako bi se utjecalo na percepciju čitatelja“, stoji u analizi vanjskog stručnjaka.
Administratori koji bi trebali funkcionirati tako što filtriraju neprikladan, pristran ili znanstveno neutemeljen sadržaj, na Wikipedia.hr zapravo djeluju suprotno, promovirajući krajnje desničarske stavove upotrebom upitnih izvora, znanstveno neutemeljenih, fabriciranih ili iskrivljenih informacija te povijesne revizije. Jednako tako, blokiranjem suradnika i stvaranjem lažnih profila onemogućavaju druge revidirati netočne sadržaje. Ova razina kontrole od šačice ekstremno desnih administratora moguća je iz razloga što je organizirana skupina korisničkih računa preuzela čitav jezični projekt opstruirajući djelovanje neistomišljenika te postavljajući svjetonazorski sebi slične administratore na ključne pozicije. Prema nekim informacijama skupina administratora koji su bili preuzeli kontrolu nad Wikipedia.hr povezani su i van te stranice te dogovaraju glasovanje za administratore između sebe, birajući isključivo sebi podobne. Ispostavit će se kako su neki od ključnih administratora, koji bi po pravilima Wikipedije, volonterski trebali raditi na njenom uređivanju, ujedno zaposlenici nekih poznatih desničarskih institucija, poput Hrvatskih studija ili Matice Hrvatske, a jedna od administratorica je i urednica kontroverznog portala Narod. Upućenoj javnosti najpoznatiji administrator, reklo bi se alfa i omega ovog „domoljubnog projekta“, koji se predstavljao kao Kubura, otkriveno je, imao je 28 lažnih profila koje je zloupotrebljavao pri glasanjima.
Takvo ponašanje krši pravila Wikipedije, no iz razloga što je stvorena prema načelu otvorene enciklopedije, više instance kojima je prijavljen slučaj Wikipedia.hr, ograđuju se tvrdeći kako ionako ne mogu jamčiti točnost i nepristranost sadržaja. Čak je i Wikipedijin suosnivač Jimmy Wales, iako svjestan problema, dugo godina bio nesklon djelovanju ne želeći time izroditi presedan intervencije viših instanci u sadržaj pojedinih projekata pa su tako trebale godine kako bi se poduzele mjere za normalizaciju ove situacije.
Kako je uopće pala Wikipedija
Wikipedia.hr je, od svog početka 2003. godine pa do danas, prošla kroz dugi niz promjena. U vrijeme kada je osnovana, kako bi se preuzele uzde pojedine jezične inačice, trebalo se samo javiti i iskazati interes za preuzimanje tog jezičnog projekta. Interes je prvi pokazao programer Denny Vrandečić, Dalmatin iz Njemačke, koji je i postao prvi birokrat ostavši aktivan do 2005. godine. Denny je tad smanjio svoju aktivnost te postavio druga tri administratora – SpeedyGonsalesa, Zmaja i Joya koji su nakon njega nastavili s projektom. Speedy, najaktivniji i tehnički najbolje potkovan admin, tad je izglasan za novog birokrata i tu priča kreće nizbrdo. Speedy se iste godine kad je i preuzeo uzde Wikipedia.hr, javno predstavio kao Darko Čokor promovirajući projekt Wikipedia.hr u medijima. Ispostavlja se kako je Čokor visokopozicionirani član jedne desničarske udruge te ga se moglo naći na portalima zloglasnog Hrvatskog kulturnog vijeća i Naroda. Kako prijedlozi za nove admine mogu doći jedino od strane postojećih, Speedy, očito pristran i ideološki-motiviran, bira podobne suradnike koji preko privatnih dogovora, maltretiranja suradnika koji se usude izraziti drugo mišljenje i nadziranja komunikacije preko tajnog kanala na IRC-u preuzimaju kontrolu nad Wikipedia.hr, otvarajući prostor za djelovanje isključivo ultraustaša.
Desničarsko haračenje Wikipedia.hr je, bez većih prepreka, djelovalo do 2009. godine kad je izbio veći sukob. Speedy je uz pomoć bliske suradnice Roberte F., uzrokovao sukob koji je rastjerao gotovo polovicu aktivnih suradnika te je postavio admine još ekstremnije desnih stajališta – Kuburu i Zeljka. Arbitražni odbor je malo kasnije na rok od godine dana oduzeo ovlasti Speedyju i Roberti zbog mobbinga suradnika te uzurpacije i monopola nad sadržajem Wikipedia.hr tako da Kubura i Zeljko preuzimaju kontrolu nad Wikipedia.hr te manipulacijom glasovima ukidaju zabranu Speedyju i Roberti F. zbog čega su potom nagrađeni administratorskim pozicijama. Favoriziraju se desničarski stavovi te Wikipedia.hr vrvi historijskim revizionizmom, dezinformacijama i izmišljotinama dok se pokušaji uređivanja sadržaja drugih urednika drugačijih stajališta sustavno brišu i ismijavaju. Šačica igrača preuzima potpunu kontrolu nad Wikipedia.hr neometano plasirajući svoju ultradesničarsku ideologiju čitavo jedno desetljeće stvarajući situaciju u kojoj je bilo gotovo nemoguće dovesti u pitanje njihove položaje niti djelovanje.
Problem pristranih članaka na Wikipedia.hr ponovno je doveden u centar pažnje u ljeto 2019. nakon što je objavljen članak naslova "The Curious Case of Croatian Wikipedia" u Signpostu – internetskim novinama Wikipedije. U tom se tekstu iznosi čitav problem vezan za manipulaciju sadržaja, blokiranje i opstruiranje suradnika drugačijih svjetonazora te pristranosti i uzurpaciju Wikipedia.hr od strane ekstremne desnice. Nedugo zatim na središnjoj meta-Wikipediji, tzv. Meti pokrenut postupak opoziva trojice najkontroverznijih administratora Wikipedia.hr – Speedyja, Kubure i Zeljka.
Lažni profili i manipulacija
Paralelno, Wikimedia Foundation objavljuje oglas u kojem traži procjenitelja dezinformacija na hrvatskom jeziku koji bi imao za zadatak provjeriti način upravljanja Wikipedia.hr kao i sve prigovore pristigle tijekom godina postojanja iste. Proveden je niz administrativnih mjera protiv spornih administratora koje su kulminirale opozivom administratorskih prava i općom zabranom SpeedyGonsalesu, Roberti F. i Zeljku početkom ožujka 2021. godine. Ispostavilo se kako su oni prvenstveno odgovorni za niz problema proizašlih iz zloupotrebe njihovih položaja administratora kao i tzv. "sock-puppeting" – korištenje lažnih profila za uspostavu dominacije nad Wikipedia.hr. No, obzirom kako ti isti admini i dalje uživaju potporu određenog dijela Wiki zajednice, uvijek postoji mogućnost kako bi ih u budućnosti mogli zamijeniti suradnici sličnih svjetonazora ponovno uzurpirajući projekt. Tim više što mehanizam rješavanja pojedinih problema unutar Wiki zajednice nije posebno koristan ni učinkovit u borbi protiv organiziranog preuzimanja kontrole nad širim dijelom sadržaja poput onog na određenom jeziku, a barem za sad, bolji mehanizam ne postoji.
Odstranjivanjem bivših administratora otvorio se prostor za obnovu i reparaciju spornog sadržaja na Wikipedia.hr čime su novi administratori već započeli. Niz kontroverznih članaka, poput onih o Jasenovcu, NDH, Anti Paveliću i Maksu Luburiću, ispravljeni su. Jednako tako odstranjene su i ideološke etikete koje su ultradesničarski suradnici vrlo slobodno prišivali svemu što je odudaralo od njihovih stajališta, na primjer "antihrvatski" i "jugokomunist".
Vanjski suradnik koji je početkom 2021. godine vršio procjenu situacije na Wikipedia.hr ustanovio je kako postoji „dugotrajna i neosporena prisutnost pristranog sadržaja u velikom broju ideološki nastrojenih članaka koja se može protumačiti kao organizirana dezinformacijska kampanja. To je i očito kršenje osnovnih pravila Wikipedije, osobito prvog i drugog stupa“. On, također, navodi faktore koji su prvenstveno odgovorni za situaciju na Wikipedia.hr: manipulativno ponašanje i zlouporaba ovlasti suradnika, preuzimanje kontrole nad Wikipedia.hr od strane malog broja ideološki nastrojenih admina, grupiranje radikalne desnice koja je onda planski uređivala sadržaj te upotrebljavala svoje pozicije i ovlasti za regrutaciju suradnika sličnih svjetonazora te potkopavanje i ušutkivanje neistomišljenika, neusklađenost misije, sustavna opstrukcija tradicionalnih procesa u zajednici te kultura nekažnjivosti i slabi mehanizmi za rješavanje problema unutar Wiki zajednice koje su značajno usporile rješavanje nastalih problema.
Jednako tako, vanjski suradnik reći će ponešto o problemima koje generira podjela Wikipedije na pojedine jezične inačice, odnosno, uz postojeći srpsko-hrvatski projekt, one na hrvatskom, srpskom i bosanskom jeziku. Procjenitelj dezinformacija na hrvatskoj sramoti i autor analize smatra kako ovakva podjela Wikipedije stvara problem iz razloga što je ona uzrokovala etničko-nacionalnu podjelu izvorne srpsko-hrvatske Wiki zajednice potičući i suradnike i korisnike ka priklanjanju „nacionalnim projektima” svake pojedine zajednice. Dodaje i kako je takva podjela onemogućila uredničku raznolikost i brojnost potrebnu da bi se održao "zdrav" proces uređivačkog konsenzusa koji postoji u drugim projektima pluricentričnih jezika. Ovo je dovelo do raznih pristranosti, dezinformacija kao i uzurpacije zajednice od malobrojnih i ideološki-motiviranih suradnika koji su se u potpunosti udaljili od načela pružanja znanstveno utemeljenih i neutralnih informacija.
Moguća rješenja
Vanjski suradnik navodi kako je, ukoliko se želi smanjiti mogućnost ponavljanja problema koji se dogodio s Wikipedia.hr, prijeko je potrebno promijeniti i prilagoditi model upravljanja Wikipedije te iznosi nekoliko preporuka za rješavanje postojećih problema. Među ostalim, preporučuje moguće objedinjavanje izbora u zajednici za administratorske i dužnosničke pozicije diljem uključenih Wikija kao i moguće spajanje bosanskih, srpskih i hrvatskih jezičnih projekata u izvorne srpsko-hrvatske jezične projekte smatrajući kako bi veća i raznolikija zajednica mogla biti bolje zaštićena od uzurpacije projekta ili manipulacije sadržajem. Kao rješenje vidi i poticanje hrvatske Wiki zajednice da nastavi s uspostavom snažnog sustava lokalnog upravljanja uz nadzor od ostalih dijelova Wikimedije te jačanje globalnog upravljanja cjelokupnom Wiki zajednicom.
Na koncu je sasvim jasno kako su događaji na Wikipedia.hr ozbiljno naštetili ugledu ovog globalnog projekta te su izazvali zabrinutost zajednice po pitanju integriteta tog projekta, kao i mogućnosti nastajanja sličnih problema u drugim jezičnim zajednicama Wikipedije. Održavanje neutralnosti i točnosti sadržaja na Wikipediji je izrazito važno iz razloga što se pomoću konzumiranja sadržaja gradi opći konsenzus, kao i zajednička percepcija stvarnosti. Dakle, neutralnost informacija nije samo bitna za lokalne projekte, već i za širu svjetsku zajednicu koja se oslanja na činjeničnu točnost i utvrđenost informacija pruženih na Wikipediji koja je, na sreću ili na žalost, trenutno najprominentnija svjetska internetska enciklopedija te služi kao primaran način informiranja milijuna ljudi na svim stranama svijeta.
Comments