Piše: Petra Ivanišević
Da se Republika Hrvatska želi u potpunosti približiti Čileu za vrijeme Pinocheta jasno je od trenutka uspostave 200 bogatih obitelji, ali novim Zakonom o radu pokušava se vratiti normalnost.
Vlada Republike Hrvatske pripremaa izmjene Zakona o radu.
Novinari portala Autonomija o promjenama u radnim odnosima koje dolaze 2023. godine razgovarali su s profesoricom radnog i socijalnog prava sa splitskog pravnog fakulteta Andrijanom Bilić.
Ovo su neke od najbitnijih promjena zakona koji je u pripremi:
1. Ograničenje broja ugovora o radu na određeno vrijeme na tri ugovora
- Moguće će biti sklopiti samo tri ugovora o radu na određeno vrijeme ili anexa ugovora kojima se određuje trajanje radnog odnosa kod istog poslodavca ili s njime povezanim poslodavcima.
- Pauza između ugovora o radu na određeno vrijeme više neće biti dva mjeseca nego šest mjeseci.
- Poslodavac će morati pisanim putem obrazložiti radniku zašto odbija sklopiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme ako je radnik uspješno odradio probni rad i radi već duže od šest mjeseci.
- Ovime će se smanjiti broj radnika koji rade na određeno vrijeme, a posebno ako ih se prebacuje iz tvrtke u tvrtku koje sve imaju istu obitelj kao vlasnike, ili ih se forsira da budu nezaposleni dva mjeseca dok ne istekne pauza do novog zapošljavanja na određeno vrijeme.
2. Poslodavac smije ulaziti u stan radnika koji radi od kuće
- Poslodavci će trebati ugovoriti uvjete pod kojima će ulaziti u domove radnika koji rade od kuće kako bi mogli kontrolirati uvjete rada.
- Rad od kuće će biti moguć ako zaštita na radu procijeni kako postoji mali rizik od ozljede na radu.
- Bit će moguće ugovoriti rad od kuće kao stalni rad ili kao povremen, a ako traje duže od 15 dana u kontinuitetu, poslodavac treba odrediti i iznos naknade režijskih troškova radnika.
- Ovime se omogućuje provjera radi li radnik uistinu iz mjesta koje je prijavio, što je bitno zbog poreznih razloga – plaćanje prireza, zaštite na radu i primjene hrvatskog Zakona o radu.
3. Produženje probnog rada ako je radnik odsutan s rada
- Probni rad će i dalje trajati najduže šest mjeseci.
- Ako je radnik bio odsutan tijekom probnog rada zbog bolovanja ili drugih prava, produžuje mu se probni rad za to vrijeme koje je bio odsutan.
- Ovo do sada nije bilo moguće u privatnom sektoru i poslodavci su bili prisiljeni otkazati radniku u prvih šest mjeseci rada ili riskirati pa nastaviti radni odnos, iako se radnik nije imao prilike dokazati na probnom radu.
- Probni rad se do sada smio ugovoriti na šest mjeseci iako je sam ugovor o radu bio sklopljen na šest mjeseci ili godinu dana. Time se je gubio smisao probnog rada, pa će po novom Zakonu trajanje probnog rada trebati biti proporcionalno trajanju ugovora o radu na određeno vrijeme.
4. Light bolovanje
- Radnik će smjeti koristiti neplaćeni dopust za obiteljske potrebe u trajanju pet radnih dana godišnje. Predviđa se da će se taj dopust koristiti za skrb o starijima, što je već dugo vremena potreba, a zbog čega se ne može otvarati bolovanje.
- Uvelo bi se i light bolovanje, pa će radnici smjeti izostati s posla jednom godišnje bez posebnih opravdanja, na trošak poslodavca. Poslodavac propisuje koliko će trajati light bolovanje, a zapadni standard je oko tjedan dana.
- Za radnike starije od 65 godina života i s 15 godina radnog staža ne bi više bilo otkaznog roka ni otpremnine.
- Kolektivnim ugovorom će biti moguće dati veću božićnicu i slična materijalna prava samo radnicima koji su članovi sindikata. Ta dodatna prava ne smiju prijeći dvostruki iznos godišnje sindikalne članarine. Ovo će potaknuti učlanjivanje u nezavisne sindikate i osnivanje novih sindikata u sektorima u kojima već postoje kolektivni ugovori.
Radnik mora znati u koje vrijeme mora biti dostupan - takozvani core hours
Nacrt prijedloga Zakona o radu, koji je u travnju dostavljen socijalnim partnerima, ima 60-ak članaka, a neki od njih odnose se na regulaciju rada na izdvojenome mjestu. Poznato je kako će biti dva modela: rad od kuće i rad na daljinu, pri čemu bi drugi model trebao regulirati rad putem informatičke tehnologije, pa će radnik moći sam određivati mjesto rada koje je promjenjivo. Predviđeno je i definiranje rada osoba koje posao obavljaju putem digitalne radne platforme.
Između ostalog, donošenje novog ZOR-a trebalo bi urediti svojevrsne sive zone rada na daljinu jer, primjerice, kada rade na daljinu, neki rade iz drugoga grada, a neki iz druge države, pa se otvara pitanje kako će poslodavac plaćati porez za takve zaposlenike, a u takvim je slučajevima problematična i zaštita na radu.
O primjeni prava za rad od kuće razgovarali smo s odvjetnicima Danijelom Pribanićem i Dorom Ljevar.
- Ako radnik radi iz Republike Hrvatske za hrvatskog poslodavca, poslodavac je taj koji uplaćuje poreze i doprinose za tog radnika. Ovo je pravilo koje postoji neovisno o tome radi li radnik od kuće ili iz prostora poslodavca. Problem nastaje kad radnik ne prijavi boravište ili prebivalište u mjestu u kojem stvarno živi, pa se porezi i doprinosi uplaćuju na račune gradova ili općina u kojima je radnik samo službeno prijavljen. Rad od kuće omogućuje i to da radnik radi iz inozemstva, iz egzotičnih lokacija, a često se to ne prijavljuje pa ispada kao da radnik i dalje radi iz Hrvatske, - kaže prof. Bilić.
Ističe kako je poslodavac taj koji je odgovoran provjeravati odakle radnik radi i živi li u mjestu koje je prijavio kao boravište ili prebivalište.
- Lokacija radnika je relevantna i za plaćanje neoporezive naknade troškova prijevoza na posao i s posla. U praksi se provjeravanje ne provodi, nego poslodavac mora reagirati s vremena na vrijeme tako da radnika pita putuje li uistinu s posla i na posao, odakle se spaja na rad kad radi online od kuće, traži se potpisivanje izjave i tome slično, - kaže profesorica.
Kod rada na daljinu, otvara se i problem zaštite na radu, odnosno zaštite na kućnom radu. Prema aktualnom Zakonu, ne postoje posebna pravila za rad na daljinu, osim za radnike koji samo povremeno rade od kuće.
- Za stanove takvih radnika otprije dvije i pol godine nije potrebno provoditi inspekciju radne okoline, ali za sve ostale slučajeve to je i dalje zakonska obveza. U praksi se to rijetko provodi jer su nabava stolaca i stolova te provjera instalacija, razine svjetla i drugih utjecaja u pojedinim stanovima relativno skupi. Čak i kad se inspekcija provede i prostor zadovolji uvjete zaštite na radu, to opet ne znači da će radnik za laptopom raditi dok sjedi za ergonomski podešenim stolom, - rekla nam je profesorica Bilić.
Tko je odgovaran u slučaju ozljede kod rada od kuće, kako se vrednuje ozljeda i tko plaća bolovanje?
- Ako je bolovanje otvoreno zbog ozljede na radu, bolovanje plaća Zavod. Ako je bolovanje otvoreno kao obično bolovanje, prva 42 dana naknadu za bolovanje plaća poslodavac. To pravilo postoji neovisno o tome radi li radnik iz kuće ili iz prostora poslodavca. Radniku se zbog visine naknade plaće isplati da je bolovanje otvoreno zbog ozljede na radu, a ni poslodavac tada ne plaća naknadu. Problem nastaje kad treba utvrditi kako je do ozljede došlo, pa ako je radnik radio u prostoru koji nije provjeren, mala je mogućnost da će poslodavac dokazati kako je sam radnik odgovoran za ozljedu. To utječe i na pitanje plaćanja odštete radniku zbog ozljede na radu. HZZO ima pravo i na regres troškova plaće od poslodavca koji je odgovoran za ozljedu radnika, - kaže profesorica s PRAVST-a.
-
Tvrtke uglavnom ne provjeravaju uvjete u kojima njihovi zaposlenici rade na daljinu, ali, ističe odvjetnica, iznimka su veliki sustavi koji su se na to odvažili, i to isključivo onda kad je menadžment zreo u odluci da se organizira rad od kuće kao nešto stalno i uobičajeno.
- Samo tada se i taj trošak provjere prostorija u kojima radnik radi od kuće te nabava stolova i druge opreme 'isplati'. U praksi se rad od kuće još uvijek doživljava kao nešto izvanredno ili kao neki benefit koji lako može biti ukinut. S porastom cijena energenata za poslovne korisnike nastavlja se tendencija smanjenja kvadrata u zakupu za urede, pa je očito da će se trend rada od kuće nastaviti i u budućnosti, - mišljenja je Bilić.
Profesorica ističe kako hrvatski poslodavci svojim zaposlenicima ne osiguravaju opremu potrebnu za rad od kuće. Oprema nije samo laptop, mobitel i plaćanje dijela troškova režija, već, navodi, to obuhvaća i ergonomske stolce i stolove, naslone i svjetiljke, pa bez stvarne želje da se osigura rad od kuće, poslodavci na te troškove ne gledaju kao na nešto nužno.
Rad od kuće ne podrazumijeva rad s mora ili s egzotičnih lokacija
- Poslodavci koji sve to već omogućuju u poslovnom prostoru, nemaju budžete za nabavu i inspekcije stanova radnika, - naglašava profesorica Bilić.
Smatra da bi rad na daljinu trebalo ugovoriti i detaljno propisati pravilnikom o radu.
- Radnik mora biti svjestan da je dopušten samo rad s radnog mjesta koje je provjereno te da se pod radom od kuće ne podrazumijeva rad s mora ili s putovanja po egzotičnim lokacijama. Radnik mora znati u koje vrijeme mora biti dostupan - takozvani core hours, treba li raditi kao da radi iz ureda ili ima slobodu u određivanju radnog vremena. To je bitno i za ispravno vođenje evidencije rada. Poslodavac treba obuhvatiti stan radnika inspekcijom radnih uvjeta i provoditi mjere zaštite na radu. O tome koliko često i što će se provjeravati, ovisi o procjeni rizika koju izrađuju profesionalne kuće za zaštitu na radu. Poslodavac mora provesti stress test na ozljedu na radu koja se dogodila u stanu radnika, pa eventualno uvesti stalno provjeravanje stanja radnika svaka dva sata, omogućiti radnicima stalne pauze, članarine za fitness ili sve što suštinski rješava pitanje zaštite na radu i rada za poželjnog poslodavca, - zaključuje gospođa Bilić.
Pandemija corona virusa je nepovratno promijenila način rada, a kada se i smirila, rad na daljinu nije postao manje zanimljiv ni zaposlenicima ni poslodavcima. Dapače, postaje sve popularniji, jedan je od načina privlačenja zaposlenika, pa će navedeni problemi biti sve izraženiji.
Comments