piše: Marko Kostanić
Nakon što je Europska Komisija u svome godišnjem Izvješću o stanju vladavine prava u RH išamarala tu balkansku državu, isto su učinile i Sjedinjene Države u izvješću State Departmenta.
Američki State Department objavio je izvješće o investicijskoj klimi u Republici Hrvatskoj u kojem upozorava na dobro poznate probleme koji koče investicije, a onda i ekonomski razvoj zemlje.
U izvješću se ističe da je hrvatska ekonomija opterećena predimenzioniranom državnom birokracijom, neefikasnim državnim kompanijama, i niskom razinom regulatorne transparentnosti, što negativno utječe na dolazak stranih investicija.
Potrebna reforma javne administracije i pravosuđa
Doduše, navode da je hrvatska Vlada poduzela određene korake ka smanjenju parafiskalnih nameta i poreza, te pojednostavila procedure za osnivanje poduzeća, ali je isto tako spora u poduzimanju daljnjih koraka ka smanjenju prepreka za investitore, što bi uključivalo reformu javne administracije, lokalne samouprave i pravosuđa.
S druge strane, kao pozitivne karakteristike hrvatske ekonomije navode nisku inflaciju, stabilan tečaj nacionalne valute i razvijenu infrastrukturu. Što se tiče sektora zanimljivih za ulaganja, navodi se da su to, povijesno gledano, bili turizam, telekomunikacije, farmaceutika, zdravstvene usluge i bankarstvo. No, sada se pojavljuju prilike i u drugim sektorima, poput vrlo snažnog IT sektora. Navode i da je Republika Hrvatska 2020. uvela vize za tzv. digitalne nomade, čime im je omogućen rad bez plaćanja lokalnih poreza.
Iako je Republika Hrvatska, općenito gledano, otvorena za strane investicije, te Vlada poduzima određene, ali slabe korake ka njihovu privlačenju – poput financijskih potpora – te se stranim investitorima formalno jamči jednaki tretman kao i domaćima, birokratske i političke prepreke, navodi se u izvješću, i dalje postoje.
Manjak transparentnosti, spora administracija
Kao najveće probleme strani investitori ističu manjak transparentnosti, nepredvidljivost regulatornog okvira za poslovanje, predugo trajanje administrativnih procedura, neefikasnost pravosuđa, prerascjepkanost lokalne samouprave, izostanak strukturnih reformi itd. To sve, naravno, negativno utječe na investicijsku klimu.
Hrvatsko zakonodavstvo samo je djelomično usklađeno sa zakonodavstvom Europske Unije, no unatoč tome, birokracija i regulativa mogu biti vrlo komplicirani i oduzimaju mnogo vremena, navodi se u izvješću State Departmenta. Osim toga, spominju se i problemi sa zemljišnim knjigama. Naime, postoji dio nekretnina koji je u prošlosti, iz raznih razloga, mijenjao vlasnike, bez odgovarajuće dokumentacije, tako da stanje u zemljišnim knjigama nerijetko ne odgovara stvarnom stanju na terenu.
Problemi s vlasništvom nad nekretninama
State Department upozorava kako su mnogim pojedincima i kompanijama trebale godine kako bi sudskim putem riješili vlasništvo nad nekretninama, te potencijalnim kupcima savjetuju da se unaprijed uvjere ima li prodavatelj svu potrebnu dokumentaciju kojom može dokazati vlasništvo nad nekretninom.
U izvješću se spominje i veliki broj državnih poduzeća. Navode da je trenutno u državnom vlasništvu 58 poduzeća – ubrojena su ona u kojima je država stopostotni vlasnik, ili ima većinski udio.
Radi se o poduzećima iz raznih sektora, poput infrastrukture, energetike, nekretnina, financija i prijevoza. Ukupno zapošljavaju preko 70 tisuća ljudi te imaju prihode od blizu 10 milijardi američkih dolara. State Department ističe da vlada imenuje članove nadzornih odbora i uprave tih poduzeća, što ih čini podložnima političkom utjecaju.
Javne službe pod utjecajem politike
Iako je načelno ustavnim i zakonskim okvirima sudstvo, javna uprava, policija i vojska izvan utjecaja politike u zbilji nije tako, govori se u izvješću State Departmenta, te se naglašava kako su te, za investitore možda bitne službe, izrazito pod utjecajem politike te je to jedan od razloga zašto dosta ljudi ne želi investirati u Republiku Hrvatsku.
Navodi se kako se u te javne sektore zapošljava isključivo preko političkih i rodbinskih te prijateljskih veza što čini gordijski čvor koji koči razvoj demokracije i gospodarsku aktivnost na terenu te generira korupcijske aktivnosti.
Postavlja se i pitanje, kako RH misli ući u eurozonu kada ima ovakav sustav javnih službi koji koče razvoj ekonomije.
Isto tako, ne može se shvatiti kako to da Republika Hrvatska ima isti broj jedinica lokalne samouprave I° (gradovi i općine) kao Nizozemska, a II° (županije) kao Norveška.
U Izvješću u kojem se inače ne daju preporuke i rješenja, daje se savjet Vladi u Zagrebu da smanji nepotizam u javnim službama, prestane sa stranačkim zapošljavanjima, sredi zemljišne knjige, uredi poslovanje sudova, te dovede broj jedinica lokalne samouprave na prihvatljivu razinu, što je za State Department 5 regija i 150 općina.
コメント