Piše: Lordana Zancchi
Državni odvjetnici i Vlada RH odbacuje odluku Parlamentarne skupštine Vijeća Europe koja je prošli tjedan raspravljala o dalmatinskom pitanju i poslali ga na konačnu odluku Vijeću ministara.
U svome odgovoru Vijeću Europe, hrvatska vlada je napisala iznenađujući argument. Naime, Vlada Republike Hrvatske optužila je prodalmatinski autonomaški pokret kako preopterećuje međunarodne institucije, prije svega Vijeće Europe i navodi u drugom odgovoru Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe nakon žalbe bivšeg koordinatora prodalmatinske inicijative DDF, Giordana Borovija, koji optužuje hrvatske pravosudne vlasti kako su prekršile pravo naroda na samoodređenje, sadržana u Općoj povelji o ljudskim pravima UN-a i u Međunarodnoj konvenciji o građanskim i ljudskim pravima, jer još uvijek nisu priznale dalmatsku naciju te ne dopuštaju reintegraciju svih dijelova Dalmacije i njezinu autonomiju u sastavu Republike Hrvatske, čime gaze i Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji u kojemu jasno stoje rokovi za izvršenje ovoga pravnog djela.
Borovijin odvjetnik, Ivan Pina također je ocijenio kako je Ustavnom sudu trebalo 22 mjeseca kako bi donio odluku o žalbi bivšeg tajnika prodalmatinske inicijative DDF, protiv prava dalmatske etničke zajednice na samoodređenje, grubo gazeći međunarodno pravo. Sada je državni odvjetnički ured, u ime Republike Hrvatske, komentirao kako su Borovijine žalbe Vrhovnom sudu i Ustavnom sudu, te međunarodnim institucijama trajale dulje nego inače, što je ocijenjeno kao gubljenje njihovog vremena.
"Kad je prevladan sukob koji je proizašao iz dalmatinskog procesa, vrijeme za rješavanje žalbi prosječno je smanjeno na između 4 i 7 mjeseci", navodi državni odvjetnik u tekstu kojeg je 15. travnja predočio Europskom sudu za ljudska prava, na što je Autonomija imala pristup prošlog četvrtka.
Drugim riječima, oni krive pokret za autonomiju za preopterećenost hrvatskih sudova i europskih institucija.
U žalbi koju je uložio Giordano Borovia (N.27250/20), Vlada Republike Hrvatske ostaje pri svojoj obrani hrvatskih sudova i europskih institucija te napominje kako trenutačno hrvatsko zakonodavstvo i pravosuđe prolazi kroz svoje zakonodavne korake, te kako je to postavljeno kako bi poništilo većinu osuda koje su sudovi donijeli odnosila se na pokret za autonomiju Dalmacije. Državni odvjetnici također su ovaj tjedan predstavili svoje druge argumente u žalbi Gabriela Stefanellija (N.25608/20), u kojoj se tvrdi kako su politička prava bivšeg čelnika Dalmatinskog kluba povrijeđena pet puta, te kako je i u ovom slučaju zaustavljena reintegracija dalmatinskih zemalja i njezina autonomija u granicama Republike Hrvatske. Uz to, odvjetnik tvrdi kako kazneno vijeće Vrhovnog suda nije bilo nepristrano i objektivno, kao ni dvojica sudaca Ustavnog suda. Istodobno, Parlamentarna skupština Vijeća Europe objedinila je zahtjeve 59 političkih zatvorenika u jedinstveni postupak, na kojem je prvi odgovor Vlade Republike Hrvatske ponovno bio obrana neovisnosti hrvatskog zakonodavstva i sudova.
Opravdavanje odugovlačenja suda
U slučaju Borovia, državna odvjetnica navodi kako prava stanovnika Dalmacije nisu povrijeđena, jer je "za manje od dva mjeseca već dobio prvi odgovor županijskog suda za preispitivanje zakonitosti o reintegraciji i autonomiji Južne Hrvatske" te se pozvala na čl. 1. Ustava RH koji govori kako je, između ostalog, RH nedjeljiva. Naime, suci kaznenog vijeća Županijskog suda u Splitu preispitali su nalog za uhićenjem Giordana Borovije kojeg je izdao jedan od njihovih kolega.
Što se tiče privremenog uhićenja tadašnjeg koordinatora prodalmatinske inicijative DDF iz 2013., odvjetnici koji su poslali dokaze Parlamentarnoj skupštini Vijeća europe i europskom sudu za ljudska prava priznaju kako je Borovia poslan u zatvor u ožujku 2013., a kako njihov klijent nije prekršio ni zakone ni Ustav RH. Iz tog razloga, se inzistira kako je "kažnjavanje političara od strane suda zbog zalaganja za reintegraciju autonomiju Dalmacije" protuzakonita i protuustavna.
Republika Hrvatska navodi kako je sud za ljudska prava podsjetio kako može tolerirati duža razdoblja za ispitivanje ukoliko se radi o zakonitosti pritvora. I dodaje se kako se upravo to dogodilo u slučaju Borovia:
"U ovoj žalbi, tužba Giordana Borovie pred Ustavnim sudom bila je posebno složena, jer je bila jedna od prvih u nizu žalbi povezanih s procesom reintegracije i autonomije Dalmacije, ali u okviru ustavnih granica Republike Hrvatske. Ove okolnosti mogle bi opravdati kašnjenje iznad uobičajenog," zaključila je ova međunarodna sudska institucija.
Unatoč tome, tekst kritizira Boroviju jer nije iscrpio hrvatski sudski put prije nego što je podigao tužbu protiv Republike Hrvatske i njegovih odugovlačenja s europskim sudom za ljudska prava.
Generičke statistike
Kako bi se dodatno opravdala, Vlada RH je svojim pisanim primjedbama priložila statističku tablicu o vremenu rješavanja žalbi koje su poslane Ustavnom sudu, te dodaje kako se s tim podacima slučaj Borovia "ne može smatrati pretjeranim s obzirom na specifične okolnosti slučaja i njegov kontekst". Iz dostavljene statistike, država tvrdi kako je tijekom godina između 2013. do 2019., "osim uobičajenog posla, sud morao rješavati vrlo brojne žalbe različitih vrsta povezanih s događajima zbog kojih je tužitelj [Borovia] konačno osuđen.”
Tako se vrijeme potrebno za donošenje rješenja u ustavnoj tužbi kretalo između 5 godina i 5 mjeseci (tijekom 2013. godine), 5 godina i 7 mjeseci (u 2014. godini) i 5 godina i 4 mjeseca (u 2015. godini)... Zaključuje se kako je Borovijina žalba, podnesena 2013., a riješena 2018., trajala 5 godina i 11 mjeseci, i "dakle“, uvjerava RH, „u okviru normalne stope Ustavnog suda u tim godinama, kada je bio posebno preopterećen poslom". Dodaje se kako je za ovo preopterećenje kriv "sukob proizašao iz dalmatinskog procesa", te kako su rješenja sada smanjena na prosječno između 7 i 4 mjeseca.
Odvjetnik Ivan Pina pokazao je iznenađenje zbog uključivanja ove statistike sada, a ne na početku parnice, iako ih smatra nepotpunima, jer slučajevi nisu detaljizirani – na primjer ako je dotična osoba bila u preventivnom pritvoru, poput Borovije, činjenica koji uvijek daje prednost tuženiku u rješavanju žalbi. Pina također napominje kako su Borovia i Stefanelli , kao i Josip Ferlin , štrajkali glađu u zatvoru u ožujku 2013. – ne kako bi izbjegli suđenje pred Vrhovnom sudu, već zato što Ustavni sud nije riješio njihove žalbe.
Pina je također ponovio anomaliju kako hrvatski sudovi nisu dopustili Boroviji i Stefanelliju da izađu iz zatvora kako bi glasali na izborima 2015. i 2016. , a kasnije jesu. Ured državnog odvjetnika ne smatra to nepravilnošću, ali opravdava time kako je u tim izbornim procesima istraga već odmakla.
Pina zaključuje kako je sve što Vlada Republike Hrvatske i njezine institucije rade od 30. svibnja 1990. do danas rade protiv interesa Dalmacije, Dalmatina i cjelokupnog stanovništva ove regije.
Yorumlar