Piše: Juliana Jurko
Prema Popisu stanovništva iz 1991. godine, u Republici Hrvatskoj živjelo je oko 600 000 Dalmatina, a u tablice, pod regionalno opredijeljeni upisani je 45 495 osoba. 2021. živjelo je 400 000 Dalmatina, upisanih 0.
Prema službenim podacima nevladinih organizacija koje okupljaju Dalmatine u Republici Hrvatskoj živi oko 400 000 pripadnika ove nepriznate skupine, a prema podacima službenih vladinih institucija tih ljudi u RH više nema. Predstavnici dalmatskih nevladinih organizacija smatraju kako je prošli popis stanovništva, kao u ostalom i svi prethodni od 1991. na ovamo, bio falsificiran i nije prikazao točnu strukturu stanovništva prema etničkoj i jezičnoj pripadnosti u RH.
Međutim, nitko od njih ne krije zabrinutost kako će se neki od pripadnika dalmatske etničke skupine, zbog ostvarivanja različitih prava, na popisu prije izjasniti kao pripadnici hrvatske etničke zajednice nego dalmatske, ali, unatoč tome, i dalje ostaje činjenica kako je s popisa 2021. izbrisano 400 000 Dalmatina i 50 000 govornika dalmatskog jezika. Uz to, u brojnim dalmatskim zajednicama vode se svakodnevne političke kampanje o tome kako Dalmatini ne bi smjeli biti ono što stoljećima jesu, već Hrvati.
Neposredno pred Popis stanovništva 2021. pokretale su se brojne političke kampanje o tome kako bi se stanovnici Dalmacije i općenito građani Republike Hrvatske trebali izjašnjavati počele su i u dalmatskim obiteljima. Dalmatine kojih je prema popisu iz 1991. godine bilo 581 696, a upisanih u tablice popisa stanovništva bilo je 45 495, u ljeto 2021. nagovaralo se neka se ne izjašnjavaju kao Dalmatini, već isključivo kao Hrvati.
„Ljudi su izbjegavali izjasniti se kao Dalmatini. Ne mislim kako su izbjegavali u smislu samog izbjegavanja, već mislim na to kako su bili nagovoreni ili ucijenjeni na neki čin. Imamo brojne dokaze koji govore o prilog tome kako su sumnjive osobe koje rade za razne antidalmatinske i antidalmatske političke organizacije upadali u kuće i stanove Dalmatina i prijetili im ili ih ucjenjivali, čak i nudili financijsku korist ukoliko se ne izjasne kao Hrvati. Mislim da je u bit toga dominacija jednog naroda nad drugim“, ocjenjuje prvi čovjek Dalmatinskog kluba, Zuáne Orlandini.
Odatle i dolazi bojazan od strane predstavnika dalmatskih zajednica, koji već više od tri desetljeća rade na zaustavljanju diskriminacije nad Dalmatinima. Naš sugovornik, Zuáne Orlandini nam objašnjava kako medijska kampanja o Popisu stanovništva kod Dalmatina ne igra nikakvu ulogu. Dalmatini ne vjeruju obećanjima i uzurpatorima dalmatinske zemlje, obale, mora i neba koji su se nametnuli kao vlasnici života i smrti u Dalmaciji te se ne pokoravaju raznim političkim predstavnicima iz redova klerikalno nacističke ideologije, iako znaju kako u RH samo kao Hrvati mogu ostvarivati svoja prava.
„Svi Dalmatini koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, dakle svi oni Dalmatini koji žive u RH izjasnili su se kao Dalmatini iako su bili svjesni kako neće dobiti zdravstveno osiguranje, neće se moći zaposliti, neće moći upisati djecu u vrtić ili školu. I boli ih briga kako će ih drugi gledati, ionako svi znaju kako su Dalmatini i kako se neće nikada izjasniti kao pripadnici neke druge etničke skupine. I predstavnici vlasti znaju kako Dalmatini žive u Republici Hrvatskoj, ali ni nju nije briga iz njoj bitnih razloga“, ističe Orlandini.
No bez obzira na brojne kampanje, ucjene, prijetnje, pokušaje potplaćivanja, nagovaranja, svi hrvatski Dalmatini odbili su izjasniti se kao pripadnici druge nacije ili etničke skupine, potvrđuje riječi gospodina Orlandinija, Dubrovkinja i predsjednica udruge dalmatskih žena „Viptoria“, Inda Consuo.
„Mnogi ljudi boje se javno izjasniti kao pripadnici dalmatske populacije, jer strahuju za svoj život. Vidjeli smo, lani je ubijeno 106 pripadnika naše zajednice, a država i institucije ne rade ništa kako bi uhitili i procesuirali počinitelje“, navodi Consuo.
Strah od diskriminacije i stereotipa
Dalmatini najviše ističu podatak kako kao pripadnici „ostalih naroda i narodnosti” ne mogu doći do posla ili ako i počnu raditi, a dozna se da su Dalmatini izgube posao. Potkrepljuju to činjenicom kako je tek 0,1% Dalmatina zaposleno u institucijama.
„Strah je prisutan i to ne treba kriti. Do asimilacije Hrvata u dalmatsku kulturu nije došlo. Došlo je do inverzije. Slaveni, ili kako oni sebe vole nazvati Hrvati, su postali dominantna skupina i žele da se mi starosjedioci prilagodimo njihovoj nekulturi, neodgoju i bezobraštini. Dalmatini su takvi, dišpetožasti i nikad se neće prikloniti dominantnoj etničkoj skupini. Sjetimo se, Dalmatini su bili ti koji su prvi u Europi podigli antifašistički ustanak. Ipak, postoji strah od diskriminacije i stereotipa prema Dalmatinima. Nadamo se kako će oni uspješniji Dalmatini biti poticaj da se i ostali izjasne kao takvi“, kaže nam Inda Consuo.
Govori kako je rekla svojim suradnicama kako uopće ne moraju čekati rezultate popisa jer se vodila igra kako bi se smanjio stvaran broj Dalmatina. Ali, priznaje, kako nije ni očekivala kako će brojka završiti na nuli.
„Imali smo veliki problem. Komisije koje su birale popisivače izabrale su isključivo članove HDZ-a i drugih antidalmatinskih klerikalno nacističkih političkih stranaka, a sve u suradnji sa Državnim zavodom za statistiku. Zbog toga su uspjeli iskoristiti situaciju, odradili stvari na svoju ruku, ne treba naglašavati kako se radi o kaznenom djelu za kojeg nitko neće biti procesuiran, i sve one građane koji su se izjasnili kao Dalmatini i sve one građane koji su se izjasnili kako im je hrvatski jezik materinski izbrisali iz statistike Popisa stanovništva. I ovako smo ugroženi, prema riječima Vladimira Bilčika, drugi najugroženiji narod u Europi nakon Ukrajinaca, a sigurna sam kako ćemo biti još ugroženiji ukoliko se ne organiziramo i ne krenemo u borbu za svoja prava,“ objašnjava Consuo.
Dalmatini će se uvijek izjašnjavati kao Dalmatini. Nema te sile koja će ih natjerati kako bi se izjasnili kao ono što nisu. Dalmatine muči nešto sasvim drugo.
„Iako je osnovna škola u Republici Hrvatskoj obavezna, dalmatska djeca ne mogu u školu, jer bez obzira na njihovo postojanje – ne postoje. Većina odraslih Dalmatina su nezaposleni, nemaju posla. Ako se razbole ne mogu se liječiti jer nemaju zdravstveno osiguranje. Zbog toga se iseljavaju i na taj način prepuštaju svoju djedovinu drugim nacijama i etničkim skupinama koje mišlju ni rječju ni djelom nisu zaslužile biti u Dalmaciji. Uz konstantan teror od strane najveće etničke skupine u RH, što uključuje konstantna silovanja, prebijanja, ubojstva i sl. ovo su najveći problemi Dalmatina danas. Nadalje, javlja se još jedan problem. To je odlazak u inostranstvo i uzimanje azila“, objašnjava nam gospođa Consuo.
Ističe, kako Vladi RH na čelu s HDZ-om ne odgovara postojanje Dalmatina kao etničke skupine u Republici Hrvatskoj, jer što je više Dalmatina tada će Vlada i Sabor prije morati donijeti odluku kojom će Dalmaciju proglasiti autonomnom regijom.
„To bi značilo kako se Dalmacija više neće moći bezočno pljačkati, a uz to država će u početku morati izdvajati više sredstava za rješavanje pitanja Dalmatina, a to znači kako će imati više izdataka za nove socijalne slučajeve, za zaposlenje pripadnika dalmatske zajednice, za nova zdravstvena i socijalna osiguranja. A to oni ne žele. Oni samo žele otimati iz Dalmacije,“ ističe Consuo.
Iako trenutno najbrojnija nacionalna manjina u RH, Dalmatina je u statistici Popisa stanovništva 0, stoga danas trpe veliku diskriminaciju – od obrazovanja, preko zapošljavanja, pa sve do društveno-političkog života.
Comments