piše: Petra Ivanišević
Na jedananestom po redu Split prideu nisu se okupili samo predstavnici LGBTIQ+ zajednice, već i svi oni heteroseksualci koji daju podršku pravima manjina.
Želimo biti ravnopravni, a ne posebni. Ovako lipi ljudi zaslužuju biti ravnopravni - kratka je, ali snažna poruka koja je odjeknula Đardinom nakon uspješnog Split Pridea.
Moramo napisati da je Povorka ponosa prošla bez incidenata, jer trebamo zadovoljiti formalnosti prijašnjih godina, ali takve riječi daju nepotrebnu težinu događaju koji je isijavao pozitivnom energijom. Istina, splitski Pride i dalje prati dosta policije, ali znatno manje nego prvih godina.
Osjećaj ljubavi s pregršt zagrljaja, šarenih boja, kostimiranih žena i muškaraca koji pršte pozitivnom energijom, preplavio je Đardin i glavne splitske ulice u samom centru grada kuda je povorka prošetala - Ulicom kralja Tomislava, preko Marmontove, zatim Rive pa preko Hrvojeve natrag u Đardin.
Konačno su organizatori i sudionici dočekali Split Pride neopterećen pandemijskim mjerama. Više ljudi ga je i zbog toga nazvalo i ponosnom paradom slobode, u kojoj se okupilo 600-tinjak ljudi.
Splitske ulice danas nisu bile kontaminirane homofobnim komentarima i izljevima mržnje, takvi su ostali ispred tipkovnice, na društvenim mrežama.
- Puno smo se odmakli od prvog pridea i njega više ne uzimamo niti za usporedbu. Sad su se nasilnici preselili na društvene mreže, komentara je svakakvih, od prijetnji do vrijeđanja. Dakle, fizičko nasilje se premjestilo na online platforme, jer svaka treća osoba LGBTIQ+ zajednice trpi nasilje - kazala je Mirta Barić, organizatorica Split Pridea i dodala kako po tom pitanju imaju dobru suradnju s policijom.
Ove godine se na Povorci ponosa ukazalo na niz diskriminatornih odredbi u našem zakonodavstvu koje pokazuju da su LGBTIQ+ osobe daleko od stvarne jednakosti, ali također se ističe problem slabe primjene postojećih dobrih zakona. Zato su pozvali sve da dođu na Pride i pridruže im se na putu prema jednakosti.
- Prava koja imamo i koja su stečena nakon duge i teške borbe zajednica se boji koristiti. Da ne govorimo o pravima koja nemamo, primjerice ne smijemo darivati krv, medicinski potpomognuta oplodnja je ograničena ljudima koji su članovi zajednice, a zdravstvo za transrodne osobe je apsolutno neregulirano. Ima još puno toga na čemu bi se trebalo raditi. Najveći je problem što zajednica ne koristi niti postojeća prava - rekla je organizatorica, a razlog je strah od sklapanja istospolnih zajednica zbog opravdanog rizika od osude okoline. Isto je sa zasnivanjem obitelji, jer se zajednica boji da će se diskriminacija koju trpe preslikati na njihovu djecu.
Comments