Reakcije vlada na Zapadnom Balkanu na SARS-CoV-2 pokazale su pravo stanje stvari i kvalitetu upravljanja te želju da se pandemija upotrebi za političku korist, navodi se u analizi Instituta za suradnju i razvoj (CDI).
U analizi se konstatire kako je pandemija otkrila i pojačala strukturne slabosti demokracija šest država Jugoistočne Europe.
Za stanje demokracije u šest država Jugoistočne Europe pandemija SARS-CoV-2 poslužila je kao „lakmus papir“, ocjenjuje se u u analizi pod nazivom „Covid-19 i reforme na Zapodnom Balkanu - kako je pandemija testirala otpornost institucija država Zapadnog Balkana i napredak reformi“.
„Suzbijanje individualnih sloboda, poslušno i orumpirano pravosuđe, nastavak napada na medije, usvajanje zakona prilagođenih osobnom dobiti pojedinaca dobit putem uredbi, ilustrirajuu ubrzavanje demokratskog zaostajanja“, ukazuje se.
Dalje se navodi da je pandemija SARS-CoV-2 proizvela direktne posljedice po ekonomiju, politički kontekst, društvenu klimu i ukupno blagostanje građana Zapadnog Balkana, koji ni ranije nisu bili na zavidnom nivou.
Glavni rizik za područje Zapadnog Balkana, navodi se, je produžena pandemija, kao i dublja recesija u EU, koja bi mogla da oteža rješavanje ekonomskih kriza.
Kao otežavajući faktor deluje i „užarena“ politička situacija u balkanskim zemljama i njihova slaba institucionalna uprava i pandemija bi mogla da izazove kašnjenje u sprovodjenju reformi. Ukupno gledano, demokratski legitimitet institucija država Zapadnog Balkana (od Vlade i Parlamenta do lokalnih ispostava) je pogoršan.
Istovremeno, u eri pojačane geopolitičke konkurencije pozicija EU u regiji je u opasnosti, upozorava se u analizi koju je objavio think-tank sa sedištem u Tirani.
U analizi se navodi da se, uprkos početnoj sporoj reakciji u zdravstvenoj krizi, EU dokazala kao vodeći partner i pružalac pomoći.
Geopolitička konkurencija postala je vidljiva u Srbiji, kroz utakmicu s Kinom u pružanju pomoći u medicinskoj opremi, i na Kosovu, kroz ulogu Trumpove administracije u dijalogu sa Srbijom.
Na Kosovu predsjednik, kako se navodi, marginalizuje EU i daje prednost dijalogu sa Srbijom uz posredovanje SADa. On također oštro kritizira EU što Kosovo još nije u procesu vizne liberalizacije.
U analizi se ukazuje i da je pandemija SARS-CoV-2 postala arena za političku borbu, a zastoj s reformom izbornig zakona u Albaniji i izmještanje izvršne moći u ured predsednika u Srbiji ističu ulogu političkih elita u dizajniranju i implementaciji reformi.
Mjere uvedene u borbi sa pandemijom takođersu zaustavile reforme i spriječile lokalne organizacije civilnog društva da učestvuju u javnim debatama.
„U Republici Hrvatskoj pandemija je dala mnogo jasniju sliku autoritarnog, hibridnog režima koji je dodatno ojačan u izvanrednom stanju"… "nadmoć izvršne vlasti nad zakonodavnom postala je jasna, kao i snažnija centralizacija političke moći u rukama Stožera koji dolazi iz jedne stranke“, piše u analizi.
Dalje se navodi da su izborni uvjeti bili daleko od poštenih i da su medijske slobode u ozbiljnoj opasnosti zbog mnogobrojnih prijetnji i napada na novinare.
U vezi s proširenjem EU, pandemija je pokazala strukturne slabosti u ključnim oblastima procesa EU integracija i Zapadnog Balkana. Hrvatsko predsjedanje Europskom Komisijom nije ispunilo ključne zadaće, te se naglašava kako se mora pojačati poštovanje demokratskih načela i vladavine prava kako bi se razvila sustavna otpornost na krize.
Istovremeno pandemija je pokazala koliko su regionalna suaradnja i koordinacija javnih politika važni za sigurnost i blagostanje građana Zapadnog Balkana.
Pandemija je ukazala i koliko su ekonomije Zapadnog Balkana blisko povezane i ovisne o ekonomiji EU, zbog čega svaki plan za ekonomski oporavak Unije mora uključiti regiju kao partnera, navodi se u analizi.
„Zapadnobalkanskoj šestorki je potrebna dodatna strukturna podrška EU kako bi potakla vlastiti ekonomski oporavak i razvoj poslje pandemije“, navodi se i dodaje da najavljeni Ekonomski i investicijski plan za regiju mora biti povezan sa pojedinačnim performansama partnera sa Zapadnog Balkana koje se tiču demokratske legitimnosti njihovih institucija.
Comments