Piše: Livia Marinni
Ogorčeni studenti progovorili su o čudima upisne kampanje i prolaznosti na ispitima na splitskom pravnom fakultetu.
Nedavno je izbio, još jedan u nizu, korupcijski skandal na jednom od najprestižnijih sveučilišta u Republici Hrvatskoj. Barem bi ga tako prozvali mediji da su izvješćivali o njemu.
Ispostavilo se kako na Pravnom fakultetu u Splitu studenti moraju "postaviti stolove" za nastavnike. Završilo se tako što je jedna od profesorica, uz suglasnost dekana fakulteta, nakon interne istrage dobila suspendiju.
S jedne strane, vrlo je razotkrivajuće – dekan je kasnije smijenjen zbog korupcije od strane studenata koji dolaze iz Hercegovine. S druge strane, pitanje korupcije na drugim fakultetima ostalo je bez odgovora.
Ni za koga nije bila tajna kako na PRAVST-u ima velikih koruipcijskih slučajeva (primjer saborskog zastupnika HDZ-a Bačića). No, ovdje funkcionira načelo: ne govori – ne pitaj, ne talasaj i ne kaži “korupcija” makar imao materijalne dokaze za to.
Duh poltergeista na PRAVST-u?
Međutim, nisu prošla ni dva mjeseca otkako su novi ogorčeni studenti kontaktirali autoricu ovog članka i ispričali o "čudesima" upisne kampanje za magistarski studij na jednu od perjanica splitskog sveučilišta –Pravnom fakultetu.
Iz priče učenika stječe se dojam kako ovdje ne vrijede ni državni zakoni, ni pravilnici samog fakulteta, a ni zdrav razum. Uostalom, pri upisu na redoviti magistarski studij studenti iz Hercegovine sa završenim trogodišnjom srednjom školom bez položene državne mature bolje polažu ispite od dalmatinskih odlikaša.
Konkretno, u prvih 30 na upisnoj kvoti je 27 osoba iz Hercegovine koje imaju prosjek bodova niži od 75. Tako dolazimo do zaključka koji je pomalo iznenađujući: Hercegovci sa završenom srednjom za frizera imaju bolju upisnu kvotu od nekoga iz Splita koji/koja je završio/završila srednju upravnu.
Postavlja se pitanje: kako objasniti takav fenomen?
Bilo je zanimljivo razgovarati s nekima od najsavjesnijih profesora. Odgovor na pitanje kako objasniti toliku razliku u rezultatima kretao se od "Ne komentiram rezultate" do "Što, zar ne vidite?" Ovo je, zapravo, bio i kraj razgovora. Odbili su otvoreno komentirati moja pitanja.
Neki od nastavnika takvu situaciju objašnjavaju banalnim otpisom, a nikako koruptivnim radnjama.
Dekan Pravnog fakulteta, Ratko Brnabić objašnjava kao su studenti iz Hercegovine jednostavno bolje prošli na upisu zbog svoje tradicionalne snalažljivosti. Osim toga, ne poriče kako će takvi čudni rezultati postati "tema za razmišljanje za budućnost".
No, sami studenti uvjeravaju kako ovakva situacija nije moguća u zdravom društvu.
Mario Stipetić odličan je učenik koji nije upao na PRAVST u ljetnom roku, vidno je razočaran:
"Zašto Hercegovci ne studiraju u Mostaru ili u Sarajevu? Već prije upisnog roka čuo sam od prijatelja koji studira na Pravu kako su upisi, pa i ispiti lažirani. Hercegovci se ni ne pojave na ispitu imaju peticu u indexu. Kakva je ovo država, ako je Pravni fakultet ovakav? Nije ni čudo što se mladi iseljavaju kada s vrhunskim znanjem se ne možeš upisat na fakultet, a neki će opančar se spustit s brda i završit fakultet bez da je ikada stupio nogom u njega.“
Prema Mariovim riječima, tijekom žalbe mnogi učenici nisu prepoznali svoj rukopis na popunjenim obrascima, što je dodatan razlog za sumnju u korupciju.
"Neki od nas rekli su kako na obrascima nije njihov rukopis. Činjenica je kad smo dobili naše upisne obrasce na uvid – nisu bili uvezani – potpis je bio samo na prvoj stranici, a sve ostale na bijelom A4 papiru. Sve je nekako sumnjivo.“
Ovu informaciju potvrdila je i Ana J., koja je također upisala magistarski studij na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu:
"Kada je bila žalbena komisija, tražila sam od njezinih članova neka mi daju obrasce na uvid. Problem je što mi ga nisu dali držati u rukama, već ga pokazuju iz ruku nastavnika s tri metra udaljenosti. Jednostavno ga je nemoguće slikati ili kopirati. Pada mi na pamet samo jedan, sasvim logičan zaključak – članovi prijamnog povjerenstva ne žele dati test, jer će se tada svi moći uvjeriti u njegovu potpunu besmislenost i koruptivnost."
Osim toga, Ana je također govorila o "pretežnoj" prirodi obrazaca. Prema njezinu mišljenju, cilj mu je pogoršati rezultat onima koji se stvarno poznaju te makinacijama navući svoje ljude.
Čudno je bilo i to što je jedan od nastavnika Pravnog fakulteta, koji se brinuo da studenti ne budu otpisani, rekao kako "nije bio siguran mogu li postati magistri". Odnosno, osoba s iskustvom u nastavi i pravnom diplomom nije bila sigurna u sposobnost maturanata iz Dalmacije.
Međutim, čini se kako su Hercegovci koji su na svome kamenjaru završili trogodišnju strukovnu školu imali takvo povjerenje. Uostalom, kako pokazuju statistike, Hercegovac s trogodišnjom školom ključ je uspjeha.
Intervencija HDZ-ove ruke?
Sami studenti tako čudne rezultate Hercegovaca prozvali su "intervencijom HDZ-ove ruke". Kako su rekli, njihovi kolege savjetovali su im neka se samo smire, neka ne dižu frku oko upisa – i neka nađu nekakvu "političku ruku" na fakultetu.
Čudnim stjecajem okolnosti, nakon praćenja prezimena koji su pri upisu na magistrat dobili najviše bodova, pokazalo se kako se prezimena i imena nekih od njih poklapaju s prezimenima i imena visokopozicioniranih članova HDZ-a u njihovom selu.
„Slučajnost“ #1: Ivan Kraljević, koji je imao prosječnu ocjenu manju od 40 bodova, dobio je 98 bodova na upisnoj kvoti. Nansi Kraljević, predsjednica uprave Agram banke, njegova je tetka.
„Slučajnost“ #2: Marina Žulj, čija je prosječna ocjena za upis na fakultet 35, a dobila je 99 bodova sestra je predsjednika Mladeži HDZ-a Grude… Dalo bi se nabrajati ovakvih slučajnosti do prekosutra.
Kada sam pokušala razgovarati s Marinom o tome kako se pripremala i koliko je vremena potrošila kako bi "postigla" ovakav zadivljujući rezultat, djevojka je jednostavno poklopila slušalicu. I još više - kasnije je potpuno isključila telefon.
Nove tehnologije ili sredstva krivotvorenja?
Prema riječima onih koji su ostali ispod crte, "skandalozan" upis sastojao se u sljedećem: svaki je učenik prenio ocjene iz srednje škole, a dobio je i tiskani rad koji se sastojao od tri lista formata A-3 presavijena po sredini.
Jedan od listova je naslovna stranica na kojoj student označava svoje ime i prezime, broj potvrde i potpis. Na druga dva lista s ispitnim pitanjima strogo je zabranjeno ispravljanje i bilješke, stavljanje potpisa ili bilo što drugo osim zaokruživanja točnog odgovora; samo 20 pitanja. Pitanja su iz povijesti, jezika, logike i filozofije.
Objasnili su to ovako: kažu kako računalo provjerava rad i ako na listu ima oznaka, računalo neće moći pročitati ovaj list, a odgovori se neće računati. Isto stoji i u Pravilniku o provođenju stručnih ispita na Pravnom fakultetu.
Ovakav sustav izaziva velike nedoumice, jer je malo vjerojatno kako će skener, odnosno računalo, tako lako prepoznati kružiće na odgovarajućoj opciji odgovora. Dekan fakulteta nije želio komentirati ovu informaciju.
Stručnjaci oglašavaju uzbunu
Prema riječima stručnjaka, ako se bilo kakvo testiranje provodi normalno, tada je logika distribucije jednaka Gaussovoj distribuciji.
Jednostavno rečeno, broj prosječnih ocjena je najveći, najmanji je uvijek vrlo nizak. Stručnjaci razliku u distribuciji pripisuju vanjskom uplitanju u rezultate ispitivanja.
Osim toga, kako je u komentaru primijetio nastavnik sa splitskog MIOC-a, stručnjak za testne tehnologije, prema europskim standardima objektivnosti i pouzdanosti, test bi trebao imati najmanje sto pitanja. Samo ih je 20 na ispitu za upis za magisterij prava.
Na primjer, da bi se potvrdile kvalifikacije odvjetnika u SAD-u, test se provodi tri dana - 200 pitanja prije ručka i još 200 pitanja poslije ručka, sutra opet.
Osim toga, broj netočnih odgovora za svako pitanje, obično, ne može biti veći od 4 u humanističkim, odnosno 5 u prirodnim znanostima. A u našim gore spomenutim testovima bilo ih je oko 15. Stručnjak je to nazvao apsurdnim, nadilazi mentalne sposobnosti najbriljantnije osobe.
Ako se i dogodilo čudo, pa su se Hercegovci sa završenom trogodišnjom strukovnom školom doista trgli i pripremili za prijemne testove, postavlja se pitanje kakvoće ocjenjivanja tijekom srednjoškolskog školovanja.
Zašto su izvrsni učenici tako loši bili na testu? Možda zato što su im ocjene tijekom studija bile prenapuhane? Je li to zato što nije sve tako jasno tijekom upisa na PRAVST?
Comments