Piše: Micula Zancchi
Pomoćnici u nastavi su jedna od najvažnijih karika u obrazovnom sustavu, jer rade terapijski posao koje bi trebalo raditi stručno osoblje, a često protuzakonito zamjenjuju nastavnike.
Pomoćnici u nastavi već su nekoliko puta izlazili na ulice kako bi se izborili za svoja prava, a nedavno su sudjelovali na sastanku u Ministarstvu znanosti i obrazovanja upravo kako bi raspravljali o problemima koje su naveli i na siječanjskom prosvjedu. Tako su razgovarali o statusu pomoćnika u nastavi, njihovim niskim plaćama te financiranju i sufinanciranju od strane osnivača.
Nakon prosvjeda na Markovom trgu u siječnju, Udruga pomoćnika u nastavi sudjelovala je na 9. sjednici savjeta za razvoj civilnog društva gdje se raspravljalo o problematici financiranja pomoćnika u nastavi. Na sjednici je bio i Momir Karin, predstavnik Ministarstva znanosti i obrazovanja koji je naglasio kako razumiju kakav problem postoji sa statusom pomoćnika i stručnih komunikacijskih suradnika te je obećano ka će se dogoditi konkretne promjene kod izrade novog Zakona o obrazovanju.
Kako se status pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih suradnika nije rješavao 15 godina, u siječnju su zbog toga organizirali prosvjed na Markovom trgu. Nakon toga, predsjednica Udruge pomoćnika u nastavi, Iva Tadić, sudjelovala je na 9. Sjednici savjeta za razvoj civilnog društva. Raspravljalo se o ključnim problemima, a predstavnik Ministarstva znanosti i obrazovanja priznao je kako je pitanje pomoćnika u nastavi goruća tema u Ministarstvu.
– O važnosti pomoćnika u nastavi ne treba uopće raspravljati. Mi smo od 2013. godine s 200 pomoćnika u nastavi došli na današnjih 4.700. Ono što je ovdje najveći problem je status pomoćnika u nastavi, a kada se on riješi, riješit će se financiranje. Svjesni smo kako financiranje iz udruga nije trajno rješenje. Jedna od glavnih tema za izmjenu Zakona je stvoriti zakonsku podlogu kojom bi se riješio status pomoćnika u nastavi. Tu svakako moramo uključiti i osnivače i sve sudionike. Pomoćnik u nastavi ne smije biti dio socijalne kategorije, to je posao koji se ne smije tretirati kao kategorija zapošljavanja onih ljudi koji se ne mogu zaposliti nigdje drugdje. Još smo mi svi tu negdje, i struka i osnivači i ministarstvo i udruge, gdje moramo osmisliti jedan održiv sustav, moramo predvidjeti rast potrebe za pomoćnicima u nastavi u narednih sedam godina, – rekao je Momir Karin iz MZO-a.
Predstavnik Ministarstva obećao promjene u novom Zakonu o obrazovanju
Dodao je ako je svima najbitniji krajnji korisnik, odnosno dijete koje ima potrebu za pomoćnikom u nastavi te kako se poboljšanjem statusa poboljšava i kvaliteta rada pomoćnika, što je na kraju i najbolje za učenika. Stoga je, kako je zaključila i Udruga pomoćnika u nastavi, dao obećanje.
– Tražimo rješenje na dobrom smo tragu i idemo u novi Zakon. Raspravljamo o tome za koga je najbolje potpisati ugovor o radu, jesu li to osnivači, udruge, raspravljamo sada o najboljoj opciji. No, ono s čime se susrećemo je kada mi dodijelimo sredstva osnivačima i udrugama, onda mi više nad njima nemamo kontrolu. Niti imamo mehanizme kontrolirati kako se ta sredstva troše, – poručio je Karin.
No, iz PuN HR-a nisu zadovoljni reakcijom nadležnih.
– Nakon prosvjeda nitko od mjerodavnih nas nije nazvao, pozvao na sastanak i predložio barem dio rješenja za ono što nas muči godinama. Imamo podršku mnogih roditelja, učitelja, stručnjaka, udruga koji jako dobro znaju što je borba za ostvarenje svega onog što nam država duguje, jer se na to obvezala, objasnili su iz Udruge.
Preostaje samo za vidjeti što će se točno promijeniti do kraja ove godine te čeka li nas novi prosvjed pomoćnika u nastavi.
– Potvrđeno nam je kako ide još jedna tura ESF financiranja našeg rada od 2023.-2027., unatoč raznim špekulacijama koje čujemo u posljednje vrijeme. Dana nam je i informacija kako ministarstvo podiže iznos s kojim sufinancira naš rad s dosadašnjih 20 na 40 posto te se brutto osnovna plaća podiže na 5.200 kuna (690 eura), a samim time i netto plaća i to za osnovna 92.6 sata. Razliku do realne satnice isplaćuje osnivač, naveli su iz Udruge PUN-HR na svojim društvenim mrežama.
Rekli su i kako su na sastanku predočili ugovore raznih gradova i županija kako bi im ukazali na razlike u plaćama, kao i što se sve događa na terenu i s čime se sve pomoćnici u nastavi suočavaju. Podsjetimo, jedan od glavnih problema pomoćnika u nastavi je taj što svaki osnivač, dakle grad ili županija, određuje koliku će satnicu pomoćnici u nastavi imati pa tako negdje imaju 19, a negdje 35 kuna po satu.
– Upozorili smo na mogućnost kolapsa sustava zbog sramotno niskih primanja, uvjeta rada te rastućeg broja djece kojima su asistenti potrebni, a rapidno padajućeg broja ljudi koji posao asistenata žele obavljati te posljedično tome i štete do koje će doći za djecu. Upoznali smo ih i sa situacijom kako smo u obrazovnom sustavu puno više od onoga čime nas se smatra i kako igramo puno važnije uloge od etikete ‘tehničkog osoblja’, nosača torbi i ‘samo’ pratitelja djece od točke A do točke B. Mi smo ti koji djeci objašnjavaju gradivo koje ne razumiju, mi smo ti koji vrše terapijski posao, a neki od nas iako je to protuzakonito uskaču učiteljima i profesorima u pomoć te vode nastavu za njih, održavamo red u učionici, – poručili su iz Udruge pomoćnika u nastavi.
Osim toga, ono što je nakon sastanka i dalje ostalo nerazriješeno je situacija u kojoj još nema konsenzusa oko toga spada li rad pomoćnika u nastavi u djelokrug Ministarstva znanosti i obrazovanja ili pod Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
– Oformljena je radna skupina koja se bavi rješavanjem te problematike i problematike našega statusa. Nažalost, iako smo izričito zatražili neka u radnu skupinu uđe i predstavnik asistenata kao netko tko proživljava problematiku, taj zahtjev je odbijen. Očekujemo kako će se problematika riješiti na obostrano zadovoljstvo te se nadamo kako nećemo biti primorani na opći štrajk kako bismo nadležnima dokazali koliko važnu ulogu imamo u obrazovnom sustavu, – objasnili su iz Udruge.
Problema ima na pretek, a ne rješavaju se godinama
Uz to, na sastanku su tražili neka im se ugovori ne prekidaju nego neka im traju dvije do četiri godine kako bi pratili dijete do kraja školovanja, kao i to neka se uvede obrazovanje za asistente u nastavi kako bi postali priznato zanimanje.
– Saznali smo i kako svi mi imamo jednako pravo na godišnji sistematski pregled kao i svi ostali djelatnici škola u kojima radimo te kako se taj dio pokriva iz sredstava koje uplaćuje ministarstvo. Sredstva koja uplaćuje ministarstvo su i sredstva za božićnicu, dar za djecu i svi prigodni darovi. Sve nelogičnosti oko pomanjkanja tih prava, asistenti moraju prijaviti ministarstvu uprave, istaknuli su iz Udruge PUN-HR.
Nekoliko dana nakon što je Udruga PUN-HR na objavila detalje sa sastanka u MZO-u koji su gore u tekstu navedeni, sada se ispostavilo kako su neke stvari pogrešno shvatili.
– Iznos naveden u ugovorima predstavlja ukupni mjesečni trošak, a ne brutto plaću. Dakle u taj iznos spadaju i regres i božićnica. Povećanje plaće ide od nove školske godine, a ne od lipnja kako je prethodno napisano. U svibnju ide nova tura financiranja, a od rujna povećanje, – poručili su iz Udruge pomoćnika u nastavi.
Regulacija položaja pomoćnika u nastavi u Europi
Država s najviše pomoćnika u nastavi u državama Zapadne, Srednje i Sjeverne Europe bila je Ujedinjeno Kraljevstvo. Do 2012. godine Ujedinjeno Kraljevstvo je imalo 62% pomoćnika u nastavi u odnosu na broj učenika i vrtićke djece. Kada je Vlada kojom je predsjedavao David Cameron regulirala položaj asistenata u nastavi broj asistenata je pao na 5% u odnosu na broj učenika i djece koja su pohađala vrtiće.
Sličnu regulaciju dobile su i druge države Sjeverne i Zapadne Europe, ali u tim državama broj pomoćnika nije padao, već rastao. Tako, uz Ujedinjeno Kraljevstvo koje ima 5%, Finska ima 0,3% udjela, Estonija 3,1%, Danska 3,4%, Island 3,5%, Norveška 3,6%, Švedska 4,8%, Portugal 5%, Austrija 5,7%, Belgija 6,2%, Nizozemska 6,25%, Luxembourg 6,3% Francuska 7%, Monaco 7%, Španjolska 7,5%, Italija 7,6%, Švicarska 7,7%, Liechtenstein 7,% i Njemačka 17%.
Sve ove države imaju dobro reguliran položaj pomoćnika u nastavi. Prvo se odnosi na Ugovor o radu. U ovim državama Ugovori o radu potpisuju s istim poslodavcem s kojima potpisuju nastavnici. Oni koji rade u javnim školama potpisuju s osnivačem škole – dakle, JLS, saveznom državom ili regijom, odnosno s državom. Ugovor traje najmanje 4 godine (Italija, Francuska, Monako), a najdulje 9 odnosno 10 godina (sve ostale države).
Obzirom na činjenicu kako u tim državama nastava traje do 16:00, pomoćnici su obavezni ostati svih osam radnih sati s učenikom. Uz to, pomoćnik ima školski ručak kao i učenik.
Prosječna plaća pomoćnika u nastavi u Zapadnoj i Sjevernoj Europi te zapadnom dijelu Srednje Europe iznosi oko 3 000€ netto. Ovo vrijedi za sve države, osim za Ujedinjeno Kraljevstvo u kojoj plaća pomoćika u nastavi iznosi £1 525 netto. U ovu plaću ne spada naknada za prijevoz, što je dodatan obvezatni iznos. Naknada za prijevoz isplaćuje se bez obzira na udaljenost od mjesta prebivališta do škole. Obzirom na to kako se Ugovor potpisuje na više godina, pomoćnicima u nastavi je plaćen i ljetni raspust sa svim mogućim dodatnim pogodnostima.
Ovisno o države do države, pomoćnici u nastavi idu na dodatna usavršavanja o trošku škole. A provode s učenikom kojemu su dodijeljeni i školska putovanja i slično također o trošku škole.
Strogo je zabranjeno čuvanje i nadgledanje razreda od strane pomoćnika u nastavi, zabranjeno je izvođenje nastave od strane pomoćnika u nastavi kao i izvođenje terapijske djelatnosti od strane pomoćnika u nastavi. Za takve poslove zadužene su određene stručne osobe, a ne pomoćnici.
Djeca koja se dodjeljuju pomoćnicima u nastavi u državama Zapadne i Sjeverne Europe, kao i kod država zapadnog dijela Srednje Europe moraju imati definiranu dijagnozu: ADHD, ADD, autizam, psihičke smetnje, smetnje s vidom, smetnje s govorom, smetnje sa sluhom, poteškoće pri učenju, poteškoće pri shvaćanju gradiva, poteškoće s grafomotorikom, epilepsija ili sinkopa i sl. poremećaji, bolesti is tanja. Za razliku od Balkanskih država u kojima se neodgojenoj djeci pod krinkom ADHD-a ili ADD-a dodjeljuju asistenti u nastavi.
Regulativa dovodi do poboljšanja položaja pomoćnika u nastavi, kao i kontrola školskog sustava i njezinih zaposlenika, što na Balkanu nije slučaj.
Comments