Pop i rock glazba na dalmatskom!?

Piše: Bojan Kavagjaro

Rock band Sydonia, Lucrezia, Giordano, Allania, Livia… Nikad niste čuli za njih!? Ali, trebali bi ste. Oni su mladi pjevači iz cjele Europe koji pjevaju na dalmatskom jeziku. Tom prigodom razgovarali smo s idejnom začetnicom ovog projekta.

Natasha saint Pier je kanadsko-francuska pjevačica, tekstopisac i producentica. Veći dio svoje karijere provela je u Francuskoj, a predstavljala je Francusku na Eurosongu 2001. s pjesmom "Je n'ai que mon âme", a prije 10ak godina zaljubila se u dalmatski jezik.  Natasha ima četiri albuma i deset singlova među top 10 francuske top ljestvice. Njezini hitovi, mogli su se čuti i u Republici Hrvatskoj.

Natasha, za početak nam recite kako ste došli na ideju producirati pjesme na dalmatskom jeziku?

- Kao glazbenica obožavam glazbu. Zvuci glazbe me, u pozitivnom smislu, izbace iz takta. Od malih nogu sam u glazbenim vodama, s 12 godina sam izbacila svoj prvi single, koji se našao na dječjoj top ljestvici. Tada sam još živjela u Kanadi. Za razliku od producenata s kojima sam ja radila, za mene glazba nije zarada, ja svojom glazbom želim poslati određenu poruku. Obzirom kako studiram dalmatski jezik, imala sam priliku upoznati brojne divne ljude koji također žele znati dalmatski jezik. Među njima je bilo ljudi koji su se željeli baviti glazbom. Zašto ne spojiti ugodno s korisnim i ne pomoći ljudima u njihovim željama.

Kada govorite o određenim porukama koje vi šaljete glazbom, kakve poruke šaljete produkcijom pjesama na dalmatskom jeziku?

- Većina pjesama koje smo već objavili i koje imamo u pripremi za realizaciju su ljubavnog karaktera. Poruke ljubavi i mira kroz glazbu su najbolje. A ljubav i mir su najveće univerzalne vrijednosti do kojih možemo doći. No, ako pitate za političke poruke – svatko će pjesmu na dalmatskom jeziku shvatiti na svoj način. Svi znamo kako je Dalmacija danas unutrašnja kolonija Republike Hrvatske. Unatoč tome, ja osobno ne želim slati političke poruke ni kroz glazbu ni osobno. To što poznajem dosta ljudi koji su pripadnici dalmatske etničke zajednice i to što poznajem situaciju u Dalmaciji ne daje mi za parvo kroz glazbu slati političke poruke. Istini za volju, takve poruke ne bih slala ni izvan glazbe. O politici neka razmišljaju političari i neka oni šalju poruke.

Jasno, ali kada ste već ušli u ovaj project jasno vam je kako bi moglo biti političkih napada kako na vas osobno tako i vaš rad na pjesama na dalmatskom jeziku. Znate li kako Republika Hrvatska prešutno zabranjuje javnu i privatnu upotrebu dalmatskog jezika?

- Svjesna sam situacije o kojoj govorite, ali to nije moj problem. To je problem hrvatskih vlasti i građana Republike Hrvatske koji pripadaju dalmatskom jezičnom korpusu. Mene ne zanima što će neki političar iz Republike Hrvatske reći ni o meni ni o mom radu. S druge strane, ja se bavim glazbom, dakle umjetnošću – a kod umjetnosti nema ograničenja. Umjetnost je slobodna kako jezično tako i duhovno. Umjetnost se ne da okovati normama koje su pisali oni koji se u umjetnost ne razumiju. To što je nekome palo na pamet zabraniti i održavati zabranu nekog jezika, u našem slučaju, dalmatskog – to nije moj problem. To je problem onih koji žele okupirati pripadnike koji pričaju drugim jezikom. Slična situacija se dogodila kod nas u Francuskoj po pitanju Korzike kada je korzikanski jezik bio zabranjen. Odjednom se pojavilo nekoliko izvođača koji su pjevali na korzikanskom, prvenstveno Patrick Fiori, Helene Segara, I Muvrini, A Filetta i brojni drugi koji su dokazali francuskim vlastima kako možda mogu zabraniti jezik ali ne mogu zabraniti umjetnost na zabranjenom jeziku. Tada su kočnice počele padati. Nadam se kako će tako biti i s kočnicama koje su postavile hrvatske vlasti. Uh, uh, uh… opet smo skrenuli u politiku, a to želim izbjeći.

Nećemo više o politici. Kako ste birali izvođače koji će pjevati na dalmatskom jeziku? Je li u pitanja bila nekakva audicija ili ste kupili ljude, kako bi se to reklo, s ulice?

-  Nitko nije pokupljen s ulice iako bi netko to tako mogao razumjeti. Naime, sve su to momci i djevojke koji su zajedno samnom pohađali satove dalmmatskog jezika pri Odjelu za dalmatistiku Instituta za romanistiku. Kada je prošle godine bio izbor za najljepšu pjesmu na dalmatskom jeziku dolazili su ljudi iz svih krajeva svijeta na taj festival. Čula sam te ljude kako pjevaju te sam im ponudila mogućnost da snime single u mome studiju. U međuvremenu, s kolegom sam osnovala diskografsku kuću LD Records (LD kao langa dalmatun) i krenuli smo s prvim probama. Nakon više mjeseci učenja dalmatskog kako bih bolje razumjela tekstove pjesama odlučili smo ući u studio i krenuti s radom. Napokon je prvi single je realiziran 28. listopada 2024. i odmah pušten na youtube.

Primijetili smo kako je u nekim pjesmama izgovor loš. Jasno kako oni koji ne znaju dalmatski jezik neće primijetiti te greške, ali oni koji znaju te greške im paraju uši?

- Svjesni smo toga  kako postoje greške u izgovoru. Na to su nas već upozorili. No, ne možete očekivati kako netko tko godinu ili dvije uči dalmatski jezik ima savršen izgovor. Bitna je popularizacija dalmatskog jezika, izgovor će doći sam po sebi.

Jeste li locirali najčešće greške u izgovoru?

- Da. Načešće su greške u izgovoru glasova [ˈt͡ʃ], [ ʃ ], [ʒ], [‘wo], [‘θ] i slično. To nije nešto što se ne može upornim radom ispraviti. Situacija je takva što su ljudi iz cijele Europe tu. Dosta jezika kojima govore nemaju te glasove, stoga je izvođačima teško izgovoriti iste. Ali, ispravit ćemo to što prije budemo mogli. No, iskreno, meni ove greške zvuče simpatično.

Ljudi su primijetili kako sve tekstove pjesama potpisuje pokojni dalmatski pjesnik S. I. Brays. Hoće li biti I drugih tekstopisaca ili će sve pjesme biti napisane od Braysa?

-  Moje znanje dalmatskog jezika nije dovoljno dobro kako bih se mogla upustiti u avanturu pisanja pjesama na dalmatskom jeziku. Stoga smo za početak preuzeli tekstove S. I. Braysa. Normalno, uputili smo zahtjev njegovoj kćerci, koja je nakon Braysove smrti postala vlasnica autorskih prava, koja je s oduševljenjem pristala na primjenu tih tekstova u svrhu glazbe. Svakako, čim budemo bolje znali dalmatski jezik počet ćemo sami pisati tekstove. Nadam se kako će biti kvalitetni i pjevni baš kao ovi koje trenutno koristimo.

Odakle su izvođači, poput banda Sydonia, Lucrezie, Allanije, Giordana, Hectora…?

- Momci iz banda Sydonia dolaze iz Brede u Nizozemskoj, Lucrezia je Francuskinja, Allania je iz djevojka iz Coimbre u Portugalu, Giordano je iz Constantie u Rumunjskoj, Hector iz Barcelone, Zuáne iz Trsta u Italiji, Livia iz Soluna u Grčkoj… Dosta je tih imena, pa se ne mogu sjetiti svih, ali ekipa je raznolika. Doslovno su stigli studirati dalmatski iz cijele Europe, a ljubav prema glazbi i to što znaju pjevati je dodatni plus za njih. To im je pomoglo da uđu u studio i puste svoje glasove na tekst na dalmatskom.

Hoće li biti spotova ili nastupa na televizijama i radiju?

- Kao što sam već rekla, ovaj projekt je nastao prvestveno usmjeren na prezentaciju i promociju dalmatskog jezika ne za komercionalnu eksploataciju. Ako bude dovoljno zaiteresirane publike ili TV producenata koji žele vidjeti spot ili nastup nekog od izvođača tada ćemo spot postiti. Što se radija tiče, kako sada stvari stoje pariški radio Atlantis bi mogao početi puštati naše pjesme. Ali, o tom po tom.

Hvala vam na ovom razgovoru i želim vam puno uspjeha u daljnjem radu.

- Hvala vama što ste se zainteresirali na rad.