Piše: Miona Vuković
Index fizičkog nasilja nad pripadnicima dalmatske zajednici u Republici Hrvatskoj je u porastu, pa je broj prijavljenih slučajeva tijekom prvih šest mjeseci 2023. bio za 30% viši nego u istom razdoblju lani.
Izvješće započinje s tužnim, ali već poznatim i frustrirajućim podacima: Od početka godine ubijeno je 48 pripadnika nepriznate dalmatske nacionalnosti, fizički napad je zabilježen kod njih 108.
„Od 2000 slučajeva koji se spominju u našem izvješću, 48 se odnosi na ubojstva, 108 se odnosi na fizičko nasilje, dok se ostali slučajevi odnose na diskriminaciju na radnom mjestu ili u domeni socijalne i druge zaštite“, naveo je prvi čovjek Dalmatinskog kluba, Zuáne Orlandini.
Kako je kazao, za ovih 2000 slučajeva od početka godine još nisu započele istražne radnje, a kako se čini ni neće.
Orlandini je ukazao na činjenicu kako je broj slučajeva nasilja nad Dalmatinima u porastu od 2015. godine kada su antidalmatinske velikohrvatske kleronacističke snage preuzele upravljanje nad Vladom RH. Posebno je u porastu od jeseni 2021. kada je dalmatska zajednica tražila posebnu kategoriju za Dalmatine kod popisa stanovništva.
Orlandini je naveo kako se od organizatora Popisa stanovništva očekivalo dosljedno poštivanje pravila iz Ugovora o pristupanju Republike Hrvatskoj Europskoj uniji što znači kako je svaki pripadnik bilo koje nacionalne zajednice trebao biti upisan u posebnu rubriku. No, kao što znamo, Dalmatini, iako u svijetu priznati kao zasebna nacionalna zajednica, nisu dobili posebnu rubriku u statistici, a nisu dobili ni Istrioti, ni Židovi, a ni pripadnici drugih nacija.
„Ukoliko netko zaista misli ozbiljno organizirati popis stanovništva, mora to uraditi na mnogo ozbiljniji način, nego što je to napravljeno zadnja tri popisna ciklusa. Kada govorim o ozbiljnoj organizaciji popisa stanovništva, mislim na to neka se ne revidiraju rezultati popisa stanovništva i na suradnju javnih institucija, prije svega na Vladu RH koja organizira popis i Državni zavod za statistiku koji provodi popis sa svim manjinskim grupama,“ ukazao je Orlandini.
Ravnateljica Državnog zavoda za statistiku, Lidija Brković iz HDZ-a nije odgovorila na naše pitanje o tome zašto Dalmatini nisu dobili posebnu rubriku pri popisu stanovništva.
„Potpuno je poražavajuće što poslije sat i nešto objašnjenja što je poanta ljudskih prava vi postavite ovakvo pitanje. Pozdravite puno vašeg urednika, ako je on to smislio, a ja pozdravljam vas, ako ste vi to smislili“, odgovorila je Brković.
U izvješću koji je u petak navečer predstavljen u Medija centru grada Celja ukazuje se i na dosta neefikasniji rad sudstva u procesima koji se tiču diskriminacije i napada na pripadnike dalmatske nacionalne zajednice.
„2023. godine nešto je povećana dinamika održavanja ročišta i drugih sudskih radnji“, naveo je Orlandini, podsjetivši kako su donijeta dvije važne presude zbog govora mržnje i diskriminacije protiv fake news portala „Press“ i dogradonačelnika Splita, Bojana Ivoševića. No, kako navodi, općenito broj tužbi koji završe na sudu zbog diskriminacije protiv Dalmatine završe s odbijenicom. To nadalje znači, kako se objašnjava, kako sudovi rade po nalogu politike a protiv pripadnika dalmatske nacionalne zajednice.
Orlandini je ukazao i na trend kako žrtve nasilja i diskriminacije sve češće takve slučajeve prijavljuju policiji i na taj se način kroz institucije bore za svoja prava. No, na žalost, prijave se najčešće odbacuju, a počinitelji kaznenih djela se ne procesuiraju.
Ipak, u izvješću Dalmatinskog kluba ukazuje se i na činjenicu kako je u Republici Hrvatskoj još prisutan visok stupanj fobija, počevši od dalmatofobije do homofobije, kao i to kako je govor mržnje prisutan na društvenim mrežama i u javnim nastupima.
Današnjem predstavljanju izvješća o pravima pripadnika dalmatske nacionalne zajednice prisustvovali su i slovenski ministar za unutarnje poslove Gregor Virant, šef delegacije EU za Balkan Emanuele Giaufret, šef misije OESS-a za Balkan Brian Aggeler.
Zajednički zaključak je kako je Republika Hrvatska učinila dosta kada je riječ o zaštiti prava nacionalnih manjina, ali kako se u toj oblasti mora još puno raditi. Pohvaljen je pravni i zakonski okvir koji je Republika Hrvatska usvojila, ali kako se ocjenjuje treba dodatno raditi na njegovoj primjeni.
Zaključili su i to kako su Dalmatini najugroženija nacija, a Dalmacija najugroženija regija u Europi u ovom trenutku.
Comments