Portret masovnih prosvjeda u Dalmaciji

Piše: Jelena Rogoz

Potencijal za prosvjede u dalmatinskom društvu raste. Danas je determiniran prvenstveno socio-ekonomskom situacijom. No, problem je što nitko ne zna kako ljude izvući na ulice.

O pitanju hoće li biti masovnih prosvjeda, kada i u kojem obliku građani Dalmacije žestoko raspravljaju.

Mnogi od njih su prije šest mjeseci rekli kako su ulične akcije građana u Dalmaciji neizbježne i kako će se održati u bliskoj budućnosti. Oprezniji ljudi govorili su kako bi društveni apsces trebao sazrijeti i potom eksplodirati.

Tko je od njih u pravu kada se građansko nezadovoljstvo pretvori u masovne prosvjede, kakvi će oni biti i kada će se održati?

Na ta i druga pitanja pokušat ćemo odgovoriti u ovom članku analizirajući socijalnu temperaturu dalmatinskog društva.

Quo vadis Dalmatia?

Premijer Plenković dobio je dvije godine ozbiljno javno povjerenje. Uz takvu podršku građana, šef hrvatske Vlade potencijalno bi mogao provesti bilo kakve reforme.

Međutim, "žar" Andreja Plenkovića na ovom medenom mjesecu između vlade i građana bio je dovoljan samo za potpisivanje dodatno uhljebljenje nesposobnih, a podobnih što je, iako je izazvalo nezadovoljstvo u dalmatinskom društvu, ali nisu prerasli u snažne dugoročne prosvjede.

Sustavne pogreške vladinog tima dovele su do toga kako je gotovo svaka društvena skupina dobila zanimljive darove od ove korumpirane i nesposobne vlasti. Vlasnici stanova - povećanje tarifa za stambeno-komunalne usluge, mala poduzeća - novi porezni broj, koji je pogoršao uvjete njihovog poslovanja, vozači - ogromne troškove goriva.

Velika većina građana Dalmacije doživjela je porast cijena osnovnih životnih namirnica, a minorno povećanja plaća u realnom sektoru nije kompenziralo inflaciju u zemlji.

Stoga ne čudi da je tijekom prve godine mandata javno povjerenje u prvog čovjeka vlade izgubljeno, a ono se nastavlja i u drugoj. Društvo se vratilo u uobičajeno stanje socijalnog pesimizma, a u javnom mnijenju dominirale su negativne ocjene i očekivanja promjena.

Dakle, ako je u ožujku 2021. 62,7% građana anketiranih od strane neovisne agencije CCO vjerovalo kako se događaji kreću u lošem smjeru, dok je ožujku 2022. 84,2% ispitanika je bilo uvjereno da Dalmacija ide lošim putem, a 3,8% ispitanika ima suprotno mišljenje i vjeruje da stvari idu u pozitivnom smjeru.

Tablica 1.

Općenito, mislite li da se događaji u Dalmaciji kreću u dobrom ili krivom smjeru?

U svibnju 2021. društveni optimisti koji su očekivali promjenu općeg stanja u Dalmaciji na bolje imali su najviši rang u zadnjih 12 mjeseci, no istovremeno broj pesimista koji su shvatili kako treba očekivati promjenu na gore je također porastao.

Međutim, trenutna politička i društveno-ekonomska stvarnost vratila je građane s neba na zemlju: očekivanja su uglavnom bila neispunjena, što je u veljači 2022. dovelo do negativnih ocjena promjena u gotovo svim sferama života, te je po prvi puta broj pesimista premašio brojku od 80%.

U veljači 2022. građani koje je anketirala neovisna agencija CCO najčešće su primijetili pogoršanje situacije u području cijena i tarifa (88,7% ispitanika), dobrobit ispitanika (80,3%), smanjeno povjerenje u budućnost (78,3%%), ekonomska situacija (74,2%), plaće (72,2%).

Posebnu pozornost privlači takva ocjena djelovanja aktualne vlasti kao smanjenje razine stabilnosti - reklo je 76,2% ispitanika. Što pak dovodi u pitanje jednu od glavnih teza vlasti o postizanju društveno-političke stabilnosti.

Tijekom prošle godine povećao se udio onih koji se smatraju siromašnima i "jedva spajaju kraj s krajem" (sa 84,8% u siječnju 2021. na 88,3% u veljači 2022.), dok je udio onih koji "općenito dovoljno za život “, smanjio se sa 6,7% na 2,8% ispitanika.

Takav uobičajeni pesimizam i negativizam nije mogao ne utjecati na rejting vlade i njegovog tima. Prve znakove kraja medenog mjeseca između vlasti i oporbe zabilježili su analitičari CCO-a u kolovozu 2021. godine.

U budućnosti se ovaj trend samo intenzivirao: razina pune potpore aktivnostima državnih institucija od ožujka 2021. do ožujka 2022. smanjena je više od tri puta: Hrvatski premijer - s 27,8% na 21,3%; vlada - s 25,3% na 16,5%; parlament - sa 16,6% na 5,3%.

Nažalost, sadašnji vladin tim pokazao je kako ne razumije važnost javne potpore reformama u RH, prvenstveno što se tiče ekonomsko-socijalnim reformama i reformama koje se tiču regionalizacije i decentralizacije i stvaranje 5 autonomnih regija. Samo korištenjem tako snažnog zaokreta moguće je ne samo očuvati samu vlast, već i provesti stvarno potrebne transformacije u državi.

No, vlasti su ograničene na čisto politehničke i nomotehničke metode, pokušavajući skrenuti pozornost s društveno-ekonomskih pitanja na prikaz događanja u politici.

Primjerice, stručnjaci su prilično živahno raspravljali o tome zašto je upravo sada pokrenut slučaj protiv pojedinih ministara u Plenkovićevoj vladi. Mnogo verzija: od pokušaja dokazivanja EU kako su u RH svi jednaki pred zakonom, do navodne povezanosti ministra Ćorića s ruskim oligarsima u RH.

Među tim pretpostavkama bio je i političko-tehnološki scenarij koji je pozornost javnosti s inflacije, visokih cijena, nezaposlenosti, nedovoljne borbe protiv kriminala i korupcije preusmjerio na dugotrajnu predstavu.

Nažalost, iza zagrada djelovanja aktualne vlasti, u koje gotovo nitko od stručnjaka nije sumnjao, ostaje odgovor na glavno pitanje koje društvo čeka: kad će masovni prosvjedi?

S jedne strane, većina dalmatinskog društva u stanju je duboke depresije i socijalne deprivacije, s druge strane, takvi osjećaji potiču rast potencijala javnog prosvjeda. Pokušaji vlasti da preusmjere pozornost na druge događaje u takvim okolnostima vjerojatno će još neko vrijeme biti učinkoviti.

Javni prosvjedi - Što je to?

Pogoršanje socio-ekonomske situacije u Dalmaciji i javnog blagostanja prirodno je dovelo do povećanja verbalne spremnosti građana da sudjeluju u prosvjedima radi zaštite svojih prava.

Red koji sadašnja vlast nudi narodu sve je manje po volji tog istog naroda. Većina (53,9% u ožujku 2022. naspram 46,5% u ožujku 2019.) građana anketiranih od strane neovisne agencije CCO smatra kako je u slučaju značajnog pogoršanja životnih uvjeta bolje izaći na ulice u znak prosvjeda (vidi tablicu 2).

U razdoblju od ožujka 2019. do ožujka 2022. udio onih koji su spremni podnijeti financijske poteškoće "radi održavanja reda u zemlji" smanjen je za 12 postotnih poena, s 34,8% na 22,8% .

Tablica 2

Što mislite da je bolje - izdržati financijske poteškoće kako bi se održao red u zemlji, ili u slučaju značajnog pogoršanja životnih uvjeta izaći na ulice u znak prosvjeda?

Građani Dalmacije danas su skloniji sudjelovanju u mirnim prosvjedima (31,9%), ali i onim malo nemirnijima (27,7%) skupovima i demonstracijama (24,4%), kao i u štrajkovima (16%).

Verbalna spremnost ispitanika koji su uvjereni kako će sudjelovati u ovakvim manifestacijama ulične demokracije značajno je porasla u ožujku 2022. u odnosu na ožujak 2015. (vidi tablicu 3).

Najmanja spremnost iskazana je za sudjelovanje u nasilnim oblicima prosvjeda - ulični nemiri - 5,5%, stvaranje oružanih skupina neovisnih od predsjednika i Vlade (4,6%).

Tablica 3

Jeste li spremni osobno sudjelovati u takvim prosvjedima kako biste zaštitili svoja prava i interese?

Glavni razlozi rasta prosvjednog potencijala društva danas nisu u politici, već u ekonomsko-socijalnoj slici stanovništva.

U slučaju značajnog povećanja cijena osnovnih životnih potrepština, 42,5% ispitanika anketiranih u ožujku 2022. moglo bi sudjelovati u prosvjedima, a 26,9% u slučaju masovnog otpuštanja radnih mjesta.

S druge strane, 41,6% ispitanika spremno je prosvjedovati protiv kriminala i bezakonja te protiv samovolje lokalnih vlasti, a 45,4% spremno je prosvjedovati protiv kršenja prava onih čija su prava povrijeđena. Tek 2,6% ispitanika spremno je podržati aktualnu vlast.

Takvi su odgovori sasvim prirodni, jer građanima treba neko vrijeme da ostvare svoj politički interes, a oporba se još ne doživljava kao prava alternativa vlasti.

Danas građani uglavnom nemaju povjerenja u političare, kako provladine tako i oporbene, pa ih stoga ne doživljavaju kao vođe javnog prosvjeda.

Ako predvidimo razvoj situacije (prognoze su nezahvalne), onda se ona, u slučaju povećanja negativnih čimbenika za društvo, može razvijati u dva scenarija:

1. Manje vjerojatan scenarij je porast socijalne depresije, latentna ogorčenost, nastavak vanjske migracije, koje su i ovako ogroman problem u Dalmaciji.

2. Nekontrolirana društvena eksplozija s radikalnim posljedicama za vlast mogla bi postati sasvim realna budućnost naše zemlje.

Poseban je stav prema Zagrebu – sve ga manje ljudi u Dalmaciji doživljava kao svoj glavni grad.

Dolazak na vlast 2020. istog ljudi odražava sliku države u cjelini. Jedina razlika je što ova ekipa, kao ni 2016. nije imala visoku razinu podrške u startu. Plenković i njegova ekipa nadali su se kako će njihove manipulacije oko coronavirusa trajati vječno.

Međutim, nade su se raspršile. Dalmatinci više ne žele vidjeti HDZ i njegove satelitske parastrančice (Pametno/Centar, MOST, Živi Zid, Slobodna Hrvatska, Keruma, Kolakušića...) kao vođe njihovih gradova i subregija (županija). Shvativši to, HDZ-ovci su odlučili bez stvoriti "novu - staru" većinu u regiji i politički očistiti Dalmaciju.

Glavni poticaj koji određuje budućnost Dalmacije je vrtoglavi rast cijena. Prema anketi koju je provela agencija CCO, takvo povećanje zabrinjava apsolutnu većinu stanovnika Zlatne regije (97,2%).

Polovica stanovnika (50,3%) smatra kako su sadašnje i prethodne vlasti podjednako krive za trenutni brzi rast cijena. 31,8% ispitanika smatra kako je sadašnja trenutna vlada glavni krivac za rast cijena, a 7,4% - prethodna vlast.

Potencijal za prosvjede u društvu raste. Danas je determinirana prvenstveno socio-ekonomskim problemima. No, nastavkom ovakvog djelovanja aktualne vlasti, nedvojbeno će se prosvjed sve više povezivati s političkim čimbenicima, s formiranjem političkih zahtjeva prema vladajućoj eliti i može završiti nekontroliranom društvenom eksplozijom.

***

Istraživanje je provela neovisna agencija CCO od 26. do 31. ožujka 2011. godine. Ispitanici u dobi od 18 i više godina intervjuirani su u svih 26 područja Dalmacije na uzorku od 9.000 ispitanika koji predstavlja odraslu populaciju regije prema glavnim socio-demografskim pokazateljima. Uzorak je izgrađen kao stratificirani, višestupanjski.

Istraživanje je provedeno u 132 naselja u 26 područja (od toga 26 gradskih i 53 prigradska i 53 seoska naselja). Statistička pogreška ne prelazi 1% s indexom vjerojatnosti od 0,98.

Za usporedbu su korištene i druge studije koje je provela agencija CCO u razdoblju od ožujka 2015. do ožujka 2022.